Na klizalištu u perivoju dvorca Eltz, a u organizaciji Gradskog muzeja Vukovar, u petak je u sklopu Manifestacije Noć muzeja održano svečano otvorenje u kojem su sudjelovali polaznici Škole klizanja na način da su na 10 tableta predstavili 10 tema virtualnog svijeta Gradskog muzeja Vukovar.

U sklopu programa otvorena je izložba i video prezentacija na temu 19. meridijan u posjetu Gradskom muzeju Vukovar.

- Suočeni s pandemijom koronavirusa, svi muzeji su se pripremili da dio svojih aktivnosti u prezentaciji kulturne baštine izvode digitalno. Upravo je i Gradski muzej Vukovar ovu manifestaciju iskoristio da bi prezentirao nešto što je stvarno, u našem gradu nešto novo, ali na digitalni način. Ovogodišnju manifestaciju nazvali smo 19. meridijan u posjetu Gradskom muzeju Vukovar. Jedna od prelijepih ideja je da činjenicu, ovoga puta apostrofiramo, a to je da 19. meridijan prolazeći u svojoj okomici prolazi kroz Vukovar, dotiče različite prostore u gradu no, baš u Eltzu prolazi kroz njegova vrata. To je jedna od prelijepih činjenica koju smo iskoristili da Dvorac Eltz i Gradski muzej Vukovar ugoste taj meridijan – pojasnila je ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar, Ruža Marić.

Noć muzeja u Gradskom muzeju Vukovar zajedno s ravnateljicom Gradskog muzeja Vukovar Ružicom Marić, otvorio je pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Vukovara Josip Paloš koji se nazočnima obratio i izrazio zadovoljstvo činjenicom da Grad Vukovar u manifestaciji Noć muzeja sudjeluje već 17 godina.

- Grad Vukovar je grad bogate kulturne tradicije te se kao takav može pohvaliti sa čak tri muzeja – Muzej vučedolske kulture, Franjevački muzej i Gradski muzej Vukovar. Zadovoljstvo mi je da sva tri naša muzeja sudjeluju u obilježavanju ove manifestacije koja nažalost drugu godinu za redom u vrijeme pandemije. Nadam se da će već iduća godina biti na onaj standardni način te da ćemo svim posjetiteljima moći otvoriti vrata svih naših muzeja - zaključio je pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Vukovara Josip Paloš. 

Nakon svečanog otvorenja uslijedio je i obilazak izložbe Stephana Lupina „Umjetnost u vrtlogu strasti, nemira i napetosti“ te virtualna prezentacija stalnih postava Gradskog muzeja Vukovar, a koje se prostiru na 3500 kvadratnih metara.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u petak je izjavio kako još ne može potvrditi točan datum početka masovnoga testiranja djece, budući da je postupak nabave tri milijuna testova u tijeku, dodavši da će se početkom idućeg tjedna vjerojatno znati više.

- Onog trenutka kada svi testovi budu distribuirani po svim školama u Hrvatskoj, tog trenutka će projekt masovnog testiranja djece započeti. U ovom trenutku ne mogu vam reći datum jer je u tijeku postupak nabavke tri milijuna testova. Dakle, treba provesti nabavu i distribuciju - rekao je Fuchs.  

Na pitanje hoće li se testirati i vrtićka djeca, ministar znanosti i obrazovanja istaknuo je kako se u ovoj fazi neće testirati jer bi to bilo, kako je rekao "prekomplicirano i zahtjevno".

- To su mala djeca i mislim da za to ovog trenutka nema potrebe. Što se pak tiče školske djece, nama nije intencija da vidimo koliko ima zaraženih ili asimptomatskih slučajeva. Naša osnovna misao i namjera provođenja ovakve akcije je da imamo što više djece u razredima, da ih ne šaljemo u samoizolaciju kao do sada - naglasio je Fuchs dodavši kako se takvim pristupom može vratiti najveći dio djece u školu. Time će se, smatra, podignuti kvalitetu nastave jer, kako je rekao "izolacije i on line nastava izuzetno negativno utječe na psihu i psihofizički razvoj djece".

- To želimo spriječiti, djeca se moraju družiti jer tako dolazi do međusobne interakcije. Ako toga nema, dobijete asocijalne osobe i štete su nepopravljive. Možemo nadoknaditi rupe u znanju, ali štete u psihičkom razvoju, ne možemo - poručio je Fuchs. 

U Hrvatskoj je u prošloj godini preminulo ukupno 63.611 ljudi, što je za 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. 

U razdoblju otkad je službeno proglašena epidemija covida-19 u Hrvatskoj, broj preminulih od ožujka 2020. do prosinca 2021. porastao je za 16,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek (2015.-2019.) za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 16.146 više.

Prema privremenim podacima, u Hrvatskoj je u prosincu 2021. zabilježeno 7.313 umrlih, što je porasta za 57,6 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, odnosno 2672 umrlih više.

Dosad najviše umrlih u Hrvatskoj u jednome mjesecu, njih 7.608, bilo je u prosincu 2020. godine. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od 63,9 posto ili 2.967 umrlih više.

DZS je napravio grafikon koji prikazuje podatke o umrlima po mjesecima od siječnja 2020. do prosinca 2021. i prosječan broj umrlih za razdoblje 2015.-2019., iz čega je vidljivo da broj umrlih u 2020. i 2021. u više mjeseci iskače nad prosjekom. 

U petogodišnjem razdoblju, najviše ljudi umiralo je u siječnju (u prosjeku njih 5.485), a potom u ožujku (4.797), prosincu (4.641) te u veljači (4.615), ali krivulja umrlih nije imala mnogo veći porast tijekom tih zimskih mjeseci u odnosu na ostatak godine. 

S druge strane, u dvije pandemijske godine krivulja umrlih bilježi značajan porast koji počinje već u listopadu (4.826 preminulih 2020. i 4.764 preminulih 2021.), kulminira u prosincu i potom pada do veljače. 

DZS napominje da privremeni podaci o umrlima nisu potpuno usporedivi s konačnim podacima jer se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u državne matice, a ne na mjesec događaja.

Također su objavljeni privremeni podaci o sklopljenim brakovima, koji pokazuju da je ukupan broj sklopljenih brakova lani bio 19.946, što je za 0,6 posto ili 112 sklopljenih brakova manje u odnosu na prosječan broj u razdoblju 2015.-2019.

U razdoblju od proglašenja epidemije, broj sklopljenih brakova od ožujka 2020. do prosinca 2021. manji je za 12,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno sklopljeno je 4.979 brakova manje. 

Daleko najveće odstupanje od prosjeka zabilježeno je tijekom proljeća 2020., kada je na snazi bio prvi lockdown i kada su vjenčanja imala stroga epidemiološka ograničenja. Tako je, primjerice, petogodišnji prosjek za travanj 1695 sklopljenih brakova, a 2020. sklopljeno ih je tek 288.  

Podaci o stanovništvu starijem od 65 godina pokazuju kako je svaki peti stanovnik Hrvatske u dobi od 65 ili više godina, a u toj populaciji veći je broj žena. Starijih žena je 2020. godine bilo 508.558, a muškaraca 354.105. 

Očekivano trajanje života u 2020. u odnosu na 2019. smanjilo se za 0,7 godina i za muškarce i žene.