Grad Vukovar nastavlja s investicijskim ulaganjem u gradsku četvrt Sajmište pa je tako uspješno završen projekt kompletnog uređenja ulica Mala i Vukovarskih vitezova.

Projekt je završen u suradnji s Vodovodom grada Vukovara koji je sudjelovao u fazi izvođenja radova nove vodovodne mreže. Izvođač radova je tvrtka Osijek- Koteks d.d..

Ulice nakon rekonstrukcije imaju novu kolničku konstrukciju, pješačku stazu, sustav oborinske odvodnje, novu javnu rasvjetu, novu vodovodnu mrežu te regulaciju prometa u cijelom naselju.

Rekonstruirane ulice u četvrtak je obišao gradonačelnik grada Vukovara Ivan Penava sa suradnicima.

Gradonačelnik je prilikom obilaska ulica istaknuo kako vrijednost izvedenih radova iznosi 2.886.623,64 kune s PDV-om, a projekt je sufinanciran od strane Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara.

- Kroz ovaj projekt dobili smo novu kolničku konstrukciju, nove nogostupe i vodovodnu mrežu, novu odvodnju, horizontalnu i vertikalnu signalizaciju, ali ono što najvažnije je puno kvalitetnije, sigurnije i funkcionalnije prometovanje ulicama i sigurno kretanje pješaka. Ovim smo projektom nastavili raditi ono što radimo sve ove godine, a to je podizanje životnog standarda svih naših građana - rekao je gradonačelnik Penava.

Direktor Vodovoda grada Vukovara, Dario Tišov pojasnio je kako je osim nove vodovodne mreže u ovim ulicama pretprošle godine saniran i sustav odvodnje.

- Ovaj projekt je još jedan pokazatelj izuzetne suradnje između grada Vukovara i Vodovoda grada Vukovara. Kroz zajedničku suradnju u potpunosti smo obnovili i sanirali još jedno naselje u gradskoj četvrti Sajmište. U ovim je ulicama sanirano oko 700 metara vodovodne mreže sa svim prespojima i priključcima. Osim vodoopskrbne mreže, pretprošle godine tijekom projekta Vukovar, saniran je i sustav odvodnje tako da je ovo naselje dobilo kompletnu obnovu – pojasnio je Tišov.

Površina novog asfalta ceste je 2.111,00 m², pješačke staze 650,00 metara te nove vodovodne mreže 669,00 metara.

U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 2.510 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a preminula je 21 osoba - izvijestio je u srijedu Nacionalni stožer Civilne zaštite.

Broj aktivnih slučajeva je 12.239. Među njima su 1.183 pacijenta na bolničkom liječenju, od kojih je na respiratoru 92. 

U samoizolaciji su trenutno 7342 osobe.

Od početka epidemije u Hrvatskoj ukupno su zabilježene 1.058.453 zaražene osobe, od kojih su 15.122 preminule. Ukupno su se oporavile 1.031.092 osobe.  

Zaključno s jučerašnjim danom, utrošene su 5.196.904 doze cjepiva, a cijepljeno je 56,85 posto ukupnog stanovništva, odnosno 67,62 posto odraslog stanovništva. Jučer je utrošeno 1238 doza cjepiva, a od toga su 192 osobe cijepljene prvom dozom. 

Zaključno s jučerašnjim danom, 2.307.028 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.230.485 osoba (2.030.125 osoba cijepljeno je dvjema dozama te 200.360 cjepivom Jannsen), što čini 65,51 posto odraslog stanovništva. 

Na web stranici Osječko-baranjske županije objavljeni su javni pozivi za dodjelu potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Riječ je o 13 mjera potpora ukupne vrijednosti 3,27 milijuna kuna, a javni pozivi su otvoreni do utroška sredstava, najkasnije do 15. studenoga 2022. godine, osim javnog poziva za manifestacije koji je otvoren do 1. prosinca 2022. godine.

Tim povodom župan Ivan Anušić i pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Silva Wendling na konferenciji za medije predstavili su Program mjera potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Osječko-baranjske županije i Javni poziv za dodjelu potpora te pozvali potencijalne korisnike da se jave i iskoriste ova bespovratna financijska sredstva Osječko-baranjske županije.

- Tijekom protekle godine dodijelili smo potpore u vrijednosti od 2,1 milijuna kuna. Radi se o prvoj velikoj potpori poljoprivrednicima kojima je Osječko-baranjska županija izravno pomogla u realizaciji njihovih projekata i važnih aktivnosti u njihovu radu. Županija će nastaviti podupirati poljoprivrednu proizvodnju, prije svega izgradnjom sustava navodnjavanja, Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće i spomenutim potporama te ćemo već ove godine povećati iznose za dodjelu na 3,27 milijuna kuna kroz 13 mjera. U protekle četiri godine izdvojili smo više od 15 milijuna kuna za poljoprivredu, pri čemu je potpore koristilo 1.111 korisnika. Smatram da smo time uspjeli oživjeti poljoprivredu kao jednu od ključnih gospodarskih grana na području naše županije - rekao je župan Anušić. 

Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Silva Wendling naglasila je kako je Skupština OBŽ prošle godine donijela novi program potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju za razdoblje od 2021. do 2023. godine.

- I ovaj program potpora je usklađen s uredbama Europske komisije o dodjeli potpora male vrijednosti poljoprivrednom sektoru i potporama male vrijednosti nepoljoprivrednim sektorima. Prednost smo dali mladim poljoprivrednicima i onima koji se bave ekološkom proizvodnjom, a njima se intenzitet potpora povećava za određeni postotni poen kao i maksimalni iznos koji mogu dobiti. Također, imamo i potporu za prvo osnivanje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva jer smo svjesni da onog trenutka kad se osoba upiše u upisnik postaje obveznik plaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Uz to, veliki trošak je bio trošak klanja stoke prilikom prodaje kupcima te smo u suradnji s poljoprivrednicima kreirali potporu koja bi im predstavljala olakšanje u tom segmentu. Naglašavam da smo prošle godine povećali iznose potpora za preradu i iznose koji su vezani za kvalitetu jer nam planirana sredstva nisu bila dostatna. To znači da naši poljoprivrednici sve više ulažu u preradu i svjesni su da stvaranjem proizvoda s dodanom vrijednošću stvaraju dodatne prihode. Naši poljoprivrednici su uključeni i u sustave ekološke proizvodnje koji podrazumijevaju osiguranje različitih certifikata i analiza za dokazivanje sljedivosti proizvodnje - zaključila je pročelnica Silva Wendling.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u srijedu da će se Europa suočiti s valom izbjeglica neviđenim od Drugog svjetskog rata, poručivši da se s time ni jedna zemlja sama ne može nositi, ali se s time možemo nositi svi zajedno. 

- Po sinoćnim brojkama koje je dostavio Frontex više je od 600 tisuća Ukrajinaca i ljudi iz Ukrajine prešlo na teritorij EU - rekao je Božinović. 

Primijetio je da još ne možemo reći da se radi o velikim valovima jer UNHCR i neke druge agencije procjenjuju da bi Ukrajinu moglo napustiti oko pet milijuna ljudi.

Govoreći o sastancima Vijeća ministara unutarnjih poslova EU i o čemu se moraju dogovoriti rekao je da prvo treba riješiti status izbjeglica, a morat će brzo donositi odluke i rješavati status tih ljudi jer će ih sve više dolaziti. 

- Ovo je egzodus na koji će trebati naći adekvatan odgovor - pojasnio je Božinović. 

Do jutros je, prema podatcima koje je iznio, u Hrvatsku stiglo 545 ukrajinskim izbjeglica, još uvijek se smještaju i u privatnom aranžmanu, a 39 ih je u prihvatnim centrima.

Ponovio je da izbjeglički val još nije krenulo u većem broju prema ostalim članicama EU kao što je Hrvatska, ali se na to moramo pripremiti jer je u Mađarsku ušlo skoro 100 tisuća ljudi. Ocijenio je i da je teško očekivati da će se Rusija u ovom trenutku zaustaviti, jer pripremaju veću eskalaciju koja uključuje napade na Kijev Harkiv i Mariupolj.

Ministar je rekao da je jutros oko tri sata krenuo prvi konvoj pomoći prema Ukrajini, naglasivši kako to treba biti dobro organiziramo kroz institucije jer nije realno "da ljudi stave robu na šleper i odvezu je u Ukrajinu".

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom, ravnateljicom Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandrom Zokić održala u utorak, 1. ožujka 2022. godine u Ministarstvu poljoprivrede sastanak s predstavnicima ključnih hrvatskih tvrtki u sektoru ratarstva, a isti dan nastavili su se sektorski dijalozi i s predstavnicima stočarstva te mesne industrije, na kojem su uz ministricu sudjelovali i državni tajnik Zdravko Tušek te ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać.

Povod sastanaka je rast cijena gnojiva, energenata i trenutne krize u Ukrajini, koji stvaraju poremećaje u prehrambenim sustavima na cijelom svjetskom tržištu.

Predstavnici proizvođača ratarskog sektora su istaknuli raspoloživost trenutnih zaliha te su se svi poduzetnici složili kako su u ovom trenutku zalihe dostatne i kako nema razloga za brigu oko eventualne nestašice pšenice. Ukrajina je peti najveći svjetski izvoznik pšenice, kao i najveći svjetski izvoznik sjemenskih ulja te su se svi dionici sastanka složili kako nas kao posljedica trenutne krize u Ukrajini očekuje posebno važna i izazovna proljetna sjetva te da je ratarstvo važan faktor u opstojnosti svi ostalih poljoprivrednih proizvodnji. Također, razgovaralo se i o očekivanjima od proljetne, ali i jesenske sjetve, posljedicama rasta cijena plina i mineralnih gnojiva s kojima se susreću.

Također, brojni predstavnici mesne industrije odazvali su se sastanku i pohvalili dosadašnje mjere pomoći resornog Ministarstva, ali su izrazili bojazan zbog niza aktualnih izaziva koji se u velikoj mjeri održavaju na sektor stočarstva.

Ministrica Vučković je istaknula kako, uz zajedničku zabrinutost zbog tržišnih poremećaja, pozitivnim smatra daljnji interes za investicijskim ciklusom koji je započeo natječajem za ulaganja u reprocentre, a nastavio se ulaganjima u tovilišta te kako je tijekom 2021. godine Hrvatska uspjela notificirati velik broj mjera pred Europskom komisijom, a takav rad nastavit će i dalje s ciljem iznalaženja rješenja u ovim specifičnim okolnostima.

U pripremi su programi pomoći za poljoprivrednike i ribare, vrijedni 250 milijuna kuna, a Vlada RH je sredinom veljače predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata koji uključuje smanjivanje PDV-a na hranu i na poljoprivredne inpute i to na 5 %. Naime, s postojeće stope od 13 % na svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, troškove u poljoprivredi – sadnice, gnojivo, pesticide – stopa će se spustiti na najnižu stopu PDV-a od 5 %. Dodatno, smanjit će se i stopa PDV-a na maslac i margarin, s trenutnih 25 na 5 %.