U Kulturnom centru u Osijeku održana je panel rasprava u okviru  projekta „Manjine kao mostovi među zajednicama“, čiji je nositelj Turistička zajednica Osječko-baranjske županije.

Cilj je ovog susreta razmotriti mogućnosti, važnost i potencijal razvoja turizma u prekograničnom području. Osječko – baranjska županija i susjedna Županija Baranya u Mađarskoj kontinuirano rade na razvoju i jačanju kapaciteta kontinentalnog turizma, a time i privlačenja turista izvan matične države. Kako je jedan od osnovnih izazova za jačanje turističkog tijeka između Mađarske i Hrvatske upravo jezična barijera, cilj je povećanje tijeka informacija između turističkih dionika i medija u Osječko-baranjskoj županiji i Županiji Baranya, s naglaskom na promociju i informiranje o turističkim događanjima tijekom godine.

- Puno je toga što nas povezuje s mađarskom Županijom Baranyom, od kulture, prirode i vina, a mi uz ovaj projekt provodimo i projekt Vinski turizam bez granica. Mi živimo u iznimno bogatom prekograničnom području u kojem najveći izazov u suradnji predstavlja jezična barijera zbog čega se i više spajamo upravo kroz ovakve projekte. Kad govorimo o brojkama, one su na mađarskoj strani, jer je riječ o velikoj infrastrukturi i smještajnim kapacitetima koje posjeduju. Rekordne 2019. godine Županija Baranya je imala oko 700.000 noćenja, a mi kao vodeća slavonska županija, u to smo vrijeme imali oko 230.000 noćenja. Dakle, to je izuzetno zanimljivo područje za preljevanje gostiju i duži ostanak gostiju na destinaciji - pojasnila je direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić.

Na panel raspravi sudjelovali su predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Vladimir Ham i zamjenik župana Josip Miletić. Zamjenik župana Josip Miletić osvrnuo se na ulogu manjina u partnerskom povezivanju dviju zemalja.

- Manjine kao mostovi i poveznica su izuzetno važni i u našem društvu vrlo dobro prihvaćeni. Kao predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Osječko-baranjske županije osobno svjedočim jedinstvu u realizaciji brojnih zajedničkih projekata. Jedan od njih je i Slavonsko srce za obitelji Ukrajine“, kojem su potporu dale i brojne manjinske skupine s područja naše županije uključujući se kao dio tima u pružanje podrške raseljenim osobama - zaključio je Miletić.  

Turistička zajednica Osječko-baranjske županije nositelj je projekta „Manjine kao mostovi među zajednicama“, koji je financiran kroz EU Interreg Program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014-2020. Partneri su Hrvatska samouprava iz Pečuha koja predstavlja hrvatsku manjinu u Mađarskoj, Zsolnay kulturna četvrt iz Pečuha te Demokratska zajednica Mađara Hrvatske.

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić nakon sastanka s koalicijskim partnerima rekao je da je jedna od tema razgovora bila Hrvatski strateški cilj prema obnovljivim izvorima energije, poglavito sa stajališta aktualne situacije u Europi i poskupljenja energenata.

Osvrnuo se i na današnji rast cijena goriva na benzinskim crpkama. Kako je pojasnio, rast cijena goriva posljedica je prošlotjednog rasta cijena na referentnim tržištima.

- Ohrabruje činjenica da su ponedjeljak i utorak donijeli pad cijena goriva na referentnim tržištima. Ako se taj trend nastavi, sljedeći tjedan ćemo ponovno imati pad cijena. Do tada nećemo reagirati. Ako dođe do značajnije eskalacija, ovo su sada oscilacije iz tjedna u tjedan. Kad bi se ta eskalacija nastavila u nekom duljem vremenskom razdoblju, ono što nam eventualno stoji na raspolaganju su ponovo trošarine. Nemamo nekih značajnijih drugih alata - rekao je Ćorić. 

Od petka kreće najavljeno poskupljenje cijena struje i plina. Ćorić kaže da značajnijeg rasta od najavljenih 9,6 posto, odnosno 16 posto po prosječnom kućanstvu neće biti. Na pitanje postoji li mogućnost da u Hrvatskoj dođe do redukcije struje pojasnio je kako Hrvatskoj ne prijeti redukcija električne energije.

- To nije nešto o čemu uopće možemo razgovarati. Hrvatska u ovom trenutku najveći dio svojih potreba zadovoljava iz vlastite proizvodnje, iz proizvodnje obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj. Tek nešto manji dio iz uvoza - pojasnio je Ćorić. 

Građani izabrali model redukcije javne rasvjete.

Povećanje cijena pekarskih proizvoda.

Vukovarske škole pohađa pet učenika iz Ukrajine.

Dnevnik 1 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić. 

Građani izabrali model redukcije javne rasvjete.

Povećanje cijena pekarskih proizvoda.

Vukovarske škole pohađa pet učenika iz Ukrajine.

Što naši sugrađani misle o ljetnom računanju vremena?

Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić. 

Tijekom jučerašnjeg 24-satnog provođenja pojačanog nadzora brzine kretanja vozila u okviru ROADPOL-ove aktivnosti Speed Marathon, policijski službenici na području PU vukovarsko-srijemske utvrdili su 40 prekršaja nedopuštene brzine kretanja od ukupno 162 kontrolirana vozila - stoji u priopćenju PU vukovarsko-srijemske. 

Gotovo pola utvrđenih prekršaja sankcionirano je na području Postaje prometne policije Vinkovci, a najveća izmjerena brzina je 113 km/h, na izlazu iz Rokovaca prema Vinkovcima, kod 26-godišnje vozačice osobnog automobila iz Cerne.

Za provođenje pojačanog nadzora brzine kretanja vozila korišteni su svi raspoloživi uređaji za nadzor brzine i maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika.

- Lokacije odabrane za ovu aktivnost određene su sukladno prijedlozima građana, uvažavajući i lokacije koje su se iskustveno pokazale kao mjesta na kojima se učestalo događaju prekršaji i prometne nesreće. Predložene lokacije koje građani smatraju „rizičnima“, a koje nisu bile obuhvaćene ovom akcijom, policijski službenici nadzirat će u okviru svojih svakodnevnih zadaća. Kako bi spriječili događanja najtežih prekršaja i prometnih nesreća, policijski službenici će i nadalje prioritetno utvrđivati prekršaje nedopuštene brzine kretanja vozila, upravljanja vozila sa prisutnošću alkohola, opojnih droga i lijekova, ne korištenja sigurnosnog pojasa na svim sjedalima na kojima je sigurnosni pojas ugrađen i  korištenje mobitela i drugih uređaja koji ometaju vozača u sigurnosnom upravljanju vozila - stoji u priopćenju.  

Učenici iz Ukrajine, koji su zbog ruske agresije bili prisiljeni napustiti školovanje u svojoj zemlji, uključuju se u nastavu u hrvatskim osnovnim i srednjim školama te ih je dosad upisano ukupno 139, od čega 124 u osnovne i 15 u srednje škole - prenosi HINA. 

Svakom djetetu izbjeglici, kako bi im se olakšao proces uključivanja u hrvatske škole, osigurava se pripremna nastava hrvatskog jezika.

Učenike se u nastavu uključuje u svim predmetima prema njihovim mogućnostima i sposobnostima, a na kraju školske godine dobivaju zaključne ocjene i svjedodžbu.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, od 124 učenika upisana u osnovne škole, najviše ih je na području Splitsko-dalmatinske županije, njih 22.

Na području Grada Zagreba i Požeško-slavonske županije upisano je po 15 učenika, u Međimurskoj i Primorsko-goranskoj ih je po 13, a 10 učenika je u Ličko-senjskoj županiji.

Osam učenika upisano je u škole Vukovarsko-srijemske županije, pet u škole Osječko-baranjske županije, četiri su u Zadarskoj, a po troje u Bjelovarsko-bilogorskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj županiji.

Po dvoje učenika pohađa škole u Istarskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, a po jedan u školama Brodsko-posavske, Šibensko-kninske i Varaždinske županije.

Od 15 ukrajinskih učenika upisanih u srednje škole, šest je u Gradu Zagrebu, troje u Osječko-baranjskoj, po dvoje u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji te po jedan u Splitsko-dalmatinskoj i Vukovarsko srijemskoj.

Djeca izbjeglice upisuju se u osnovne škole po mjestu gdje borave. Nakon razgovora s roditeljima i učenicima stručni tim utvrđuje u koji razred se dijete treba uključiti, a škola za sve učenike osigurava udžbenike, doznaje Hina iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Za upis u srednju školu, roditelji se trebaju obratiti izravno željenoj srednjoj školi. Nakon razgovora s njima i učenicima, stručni tim škole utvrđuje u koji razred i program se učenik treba uključiti kako bi nastavio obrazovanje u programu najsrodnijem onom koji je pohađao u Ukrajini.

Kako bi se proces upisa ubrzao i olakšao, učenici koji ne posjeduju dokumentaciju o prethodnom školovanju, odnosno svjedodžbe, upisuju se na temelju potpisane izjave roditelja, napominju iz Ministarstva.