Klaudija Boras
Općinska načelnica Općine Lovas objavila je Javni poziv za srednjoškolce s podrućja te općine koji su u prethodnoj školskoj 2021./2022. postigli odličan uspjeh i osnovnoškolce koji su u prethodnoj školskoj godini postigli uspjeh s prosjekom 5,00.
Udruzi udomitelja VSŽ dana nekretnina na korištenje.
Održana sjednica Vijeća strukovne grupe poljoprivrede i prehrambrene industrije ŽK Vukovar.
Predstavljene mogućnosti financiranja projekta u kulturi.
Održana 14. sjednica Skupštine OBŽ.
Udruzi udomitelja VSŽ dana nekretnina na korištenje.
Održana sjednica Vijeća strukovne grupe poljoprivrede i prehrambrene industrije ŽK Vukovar.
Predstavljene mogućnosti financiranja projekta u kulturi.
Održana 14. sjednica Skupštine OBŽ.
U Dnevniku 1 HRV-a poslušajte:
- Turistički rekordi u Vukovar.
-Rastu cijene nekretnina.
-Suša i vrućine uništile dobar dio drveća, grmova i cvijeća na javnim površinama.
-U Osijeku radovi na vrelovodu, posebna regulacija prometa kod KBC-a Osijek.
Dnevnik uredila i vodila Klaudija Boras.
U Dnevniku 2 HRV-a poslušajte:
- Turistički rekordi u Vukovar.
-Rastu cijene nekretnina.
-Suša i vrućine uništile dobar dio drveća, grmova i cvijeća na javnim površinama.
-U Osijeku radovi na vrelovodu, posebna regulacija prometa kod KBC-a Osijek.
Dnevnik uredila i vodila Klaudija Boras.
HEP toplinarstvo pogon Osijek provodi EU projekt kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja Operativnog programa konkurentnost i kohezija, a riječ je o zamjeni spojnog vrelovoda od Termoelektrane-Toplane Osijek do Toplane Pogona Osijek.
Hrvatski dom Vukovar i ove godine organizirao je Kino pod zvijezdama, a traje od 8.-12. kolovoza 2022.
Nasilje je u svakom kutku, od uličnog do onog unutar četiri zida koje je, nažalost, sve češće. Nasilje u obitelji nad ženama te muškarcima ozbiljan je globalni javnozdravstveni problem o kojem treba progovarati, a nerijetko se o tome šuti. Možda baš netko u vašoj blizini trenutno proživljava svoju kalvariju od strane zlostavljača, a da toga niste niti svjesni. One koje se odvaže i prijave zlostavljače, svoje utočište, podršku te bijeg od nasilja pronalaze u Sigurnoj kući, a kakvo je stanje u našoj županiji po pitanju popunjenosti te općenito nasilja, doznali smo od voditeljice županijskog tima za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i obitelji Ivane Sučić iz B.a.B.e.
PRAVNA I PSIHOLOŠKA POMOĆ
Sigurna kuća Vukovarsko-srijemske županije otvorena je u srpnju 2008. godine u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom. Ured Sigurne kuće čine pet djelatnica, četiri stručne suradnice (socijalna radnica, 2 psihologinje i sociologinja) te domaćica. Sučić ističe kako, osim što omogućavaju smještaj ženama žrtvama obiteljskog nasilja te njihovoj djeci, u sklopu Sigurne kuće nalazi se Savjetovalište u kojem naše stručnjakinje pružaju usluge psihosocijalne i pravne pomoći. Pravno savjetovanje u Sigurnoj kući vodi odvjetnica pravnog tima B.a.B.e. Kuća je u potpunosti opremljena i vrhunski osigurana što uvelike doprinosi osjećaju egzistencijalne sigurnosti korisnica i djece, koji je neophodan. Cilj programa Sigurne kuće je osigurati održivost usluga i stabilnost njihova funkcioniranja koja, osim smještaja za žene i djecu, uključuje i savjetovališta za pravnu i psihološku pomoć žrtvama nasilja te komplementarne usluge socijalno-ekonomskog osnaživanja na području Vukovarsko-srijemske županije.
- Smještaj u Sigurnoj kući osiguravamo posredstvom nadležnog Centra za socijalnu skrb, policije, a žene žrtve obiteljskog nasilja nam se mogu i direktno obratiti za pomoć/smještaj putem naših telefona, e-mail adrese ili Facebook stranice. U Sigurnoj kući do danas je boravilo ukupno 527 žena i djece. Vrste nasilja su uglavnom kombinacija psihičkog, fizičkog, ekonomskog i seksualnog. U 95 posto slučajeva nasilnici su bračni ili izvanbračni partneri. Žrtve su u 95 posto u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Glede obrazovnog statusa žrtve su u 50 posto slučajeva s nezavršenom ili završenom osnovnom školom i u 50 posto slučajeva sa završenom srednjom školom. Većinom su nezaposlene u 50 posto slučajeva, 30 posto korisnica je na rodiljnom/roditeljskom dopustu, a 20 posto ih je u radnom odnosu. Trajanje boravka u prosjeku traje oko 3 mjeseca. Stopa povratka zlostavljačima je približno 30 posto - ispričala je Sučić.
PORAST NASILJA ZA 25 POSTO
U Sigurnoj kući pruža se istovremeno smještaj za do dvanaest žena i osmero djece s područja čitave Hrvatske te se nalazi na području Vukovarsko-srijemske županije u kojoj djeluje od 2008. godine. Trenutno u kući boravi šest žena i četvero djece.
- Prema analizama našeg pravnog i psihološkog savjetovališta te smještaja u Sigurnu kuću, broj savjetovanja i smještaja je od početka pandemije povećan za oko 25 posto i, shodno tome, pojačali smo naš tim. Tijekom lockdown-a naše su savjetnice pomoć pružale putem telefona i maila, online usluga je ostala neovisno o poboljšanju pandemijske situacije, dok je Sigurna kuća neometano funkcionirala. Zanimljivo je da bilježimo sve veći broj korisnica iz inozemstva. Najčešće su to hrvatske državljanke koje žive u Austriji, Njemačkoj, Irskoj, pa čak i strane državljanke, što dovodimo u vezu s povećanim korištenjem Skype-a i drugih kanala online komunikacije tijekom pandemije – komentirala je, a kada su im kapaciteti popunjeni, tada nadležni Centar za socijalnu skrb žrtve obiteljskog nasilja premješta u neko drugo sklonište koje raspolaže slobodnim mjestima.
BORAVAK GODINU DANA
Prema rješenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, od 2008. godine utvrđeno je da Udruga B.a.B.e., na adresi tajnog skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, ispunjava uvjete za pružanje usluga skrbi izvan vlastite obitelji u pogledu prostora, opreme, stručnih i drugih radnika, u okviru kojih se korisnicima pružaju usluge smještaja, prehrane, njege i brige o zdravlju, psihosocijalne potpore i savjetodavnog rada, za 16 odraslih osoba i djece starije od 7 godina te za četvero djece predškolskog uzrasta – žrtve obiteljskog nasilja. Maksimalno trajanje boravka u Sigurnoj kući je godinu dana. Sučić je naglasila kako u Sigurnoj kući imaju širok spektar djelatnosti koje obavljaju te navodi koje su.
- Socijalna skrb i psihosocijalna rehabilitacija podrazumijeva otpust korisnika, opservaciju, izradu individualnog plana i programa, evaluaciju i praćenje, psihosocijalni tretman, radne i radno-okupacijske aktivnosti, post-institucionalni tretman itd. Vodimo brigu o zdravlju što podrazumijeva praćenje općeg zdravstvenog stanja i organiziranje pružanja zdravstvenih usluga, potom održavanje prostora, financijsko poslovanje, izrađujemo projekte, surađujemo intenzivno s institucijama i organizacijama - nabrojala je te dodala još i ostale aktivnosti, kao što je pružanje besplatne pravne pomoći i psihosocijalne pomoći i podrške žrtvama obiteljskog nasilja, ali i drugim potrebitim građanima bez obzira na spol iz cijele Hrvatske, osobno (u dislociranom uredu ili drugoj raspoloživoj lokaciji izvan skloništa), putem SOS telefona, e-pošte ili Facebook stranice. Provode radionice s građankama i građanima Vukovara na temu nenasilne komunikacije i rodne ravnopravnosti. Organiziraju i sudjeluju na okruglim stolovima, radnim sastancima, javnim tribinama, panel diskusijama i sl. s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave, organizacija, udruga i javnih ustanova koji se u svom radu susreću s problematikom obiteljskog nasilja, s ciljem jačanja međuresorne suradnje i pospješivanja kvalitete usluga na koje žrtve obiteljskog nasilja imaju prava i poboljšanje njihove kvalitete života.
- Rad Sigurne kuće evaluiramo i unaprjeđujemo putem anonimnih evaluacijskih listova koje korisnice ispunjavaju pri napuštanju Sigurne kuće. Radno vrijeme stručnih radnica skloništa organizirano je radnim danima u dvije smjene, od 8 do 15 h i od 14 do 21h. Neradnim danima (vikendom, blagdanima i praznicima) aktivno je dežurstvo od 8 do 14 h. Pasivno dežurstvo stručnih radnica je svakim danom od 0 do 24 h – navodi.
CRNE BROJKE
Trenutno je 25 skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, a u našoj županiji je jedno sklonište za žrtve obiteljskog nasilja. S obzirom na ukupan broj stanovništva u Vukovarsko-srijemskoj županiji, smatra se da ovo podmiruje potrebe.
- Unazad dvije godine otvoreno je šest skloništa u skladu s Europskim standardima i Konvenciji vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Točan broj žena koje trenutno koriste uslugu smještaja u kriznim situacijama ima nadležno Ministarstvo kojem dva puta mjesečno sva skloništa dostavljaju ovu vrstu podataka, u svrhu što jednostavnijeg smještaja. Generalno, na razini Republike Hrvatske imamo porast stope ozbiljnijih oblika obiteljskog nasilja i potpuno se slažemo s pravobraniteljicom Višnjom Ljubičić kada kaže da ovi zastrašujući podaci upućuju na činjenicu da odgovor sustava na nasilje nikako nije učinkovit. Ovaj trend smanjenja prekršajno-pravne zaštite, uz istodobni porast broja počinjenih kaznenih djela, ukazuje kako naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i ne prijeđe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične - kazala je. Smatra kako ove crne brojke ubojstava žena govore kako sustav ne ispunjava svoju preventivnu prirodu i ne nudi učinkovit i brz odgovor na nasilje. Nepostojanje učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja, ističe, oslanjanje isključivo na pravosudni sustav, nedovoljno ulaganje u programe dugotrajne i kvalitetne resocijalizacije počinitelja te svođenje sustava zaštite od nasilja isključivo na kažnjavanje, nije učinkovit model. Potrebno je daleko snažnije i sveobuhvatnije „umrežiti“ sva nadležna tijela, policiju, pravosuđe, sustav socijalne skrbi, državno odvjetništvo, obrazovni sustav te svakako i medije, u cilju promjene ovih negativnih trendova.
TEŠKE ŽIVOTNE PRIČE
Svaki slučaj obiteljskog nasilja iznimno je potresan i svakoj žrtvi obiteljskog nasilja je njezin problem najveći, no određene situacije ipak su nešto teže. Stručne suradnice ulažu velike napore kako bi u tom, relativno kratkom razdoblju, žrtvama nasilja pružile odgovarajuću pomoć u prevladavanju proživljenih trauma i vraćanju samopouzdanja.
- U svakom slučaju, kad žena sa ili bez djece završi u skloništu za žrtve obiteljskog nasilja, podrazumijeva se da je slučaj kompliciran i da će se problematika rješavati na teži način, jer da nije tako, smještaj u Sigurnu kuću sigurno ne bi bio opcija – pojašnjava.
PORAST NASILJA NAD MUŠKARCIMA
Uslugu smještaja pružaju samo ženama i djeci, a usluge besplatnog pravnog i psihosocijalnog savjetovanja pružamo svim građanima i građankama u potrebi.
- Iako je Udruga B.a.B.e. prvenstveno orijentirana prema ženama, jer je nasilje nad ženama rodno uvjetovan fenomen i oko 90 posto naših korisnica su žene, bilježimo trend porasta muškaraca koji prijavljuju nasilje, ali se javljaju i zbog raznih drugih problematika. Njihov broj se u proteklih godinu dana, prema našim statistikama, povećao za dva posto. Iako nikada ne smijemo zaboraviti na rodnu uvjetovanost nasilja, nepravedno bi bilo reći da počinitelj nasilja ne može biti i žena, iako moramo naglasiti da se nasilje od strane žena događa u puno manjoj mjeri, a karakteristika značajnog broja slučajeva „ženskog nasilja“ jest da je ono zapravo reaktivno, odnosno odgovor na raniju izloženost nasilju, dugogodišnje trpljenje, a vrlo često i samoobranu – kaže Sučić.
OSUDA
Postoje predrasude među ljudima koji, srećom, nisu imali iskustva s obiteljskim nasiljem, a to je da se obiteljsko nasilje nikako ne može dogoditi njima, što je mit, kaže Sučić, jer se obiteljsko nasilje može dogoditi baš svakome bez obzira na obrazovanje, socijalni status i slično. Ono je globalni društveni problem. Problem je i društvena prihvatljivost nasilja u obitelji prema ženama i djeci te se nerijetko žene susreću s osudom šire obitelji i okoline.
- Važno je znati da i u najgorim trenucima postoji netko tko nam je spreman pružiti podršku. Nismo same ni sami. Čak i kada se čini da okolina ne primjećuje i ne mari za naše nevolje, tu su organizacije poput Udruge B.a.B.e. koje su svoje znanje i iskustvo posvetile zaštiti najranjivijih.