Cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma je ugrožena, a razlozi viših cijena ne mogu biti cijene energenata, koje su najniže u eurozoni, kao ni PDV, poručili su u srijedu predstavnici Vlade na sastanku s turističkim sektorom, ocijenivši i da dugoročno ovakva situacija nije održiva te može imati negativne posljedice po gospodarski rast, a prenosi HINA. 

Rečeno je to na 2. sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, a u nazočnosti više ministara, brojnih predstavnika turističkih udruženja i kompanija te cehovskih udruženja. 

Na sjednici je sudjelovao i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je istaknuo da posljednje tri godine najveći doprinos inflaciji dolazi od cijena usluga, čiji je rast "visok i uporan", što se posebno odnosi na ugostiteljske usluge te usluge smještaja.

- Proteklu turističku sezonu obilježila je stagnacija noćenja stranih gostiju te pad udjela hrvatskog turizma na tržištu Mediterana. Pritom, rast cijena u turizmu već je nekoliko godina znatno brži nego u konkurentskim zemljama, pri čemu je u Hrvatskoj iznosio oko 50 posto, a u zemljama Mediterana u prosjeku 15-20 posto. To je ugrozilo našu cjenovnu konkurentnost, postali smo skuplji primjerice od Grčke i Španjolske - upozorio je Vujčić te istaknuo kako realna potrošnja stranih gostiju pada, i to brže nego u drugim zemljama.
- Ukoliko se taj trend nastavi, neće biti dobro. Relativno brži rast cijena turističkih usluga u Hrvatskoj ne može se pripisati snažnijim troškovnim pritiscima nego u drugim zemljama, a također, objašnjenje ne može biti ni u cijenama energije, jer su one u Hrvatskoj najniže u eurozoni - poručio je guverner Vujčić. 

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina upozorio je na lanjski pad dolazaka i noćenja s emitivnih tržišta, kao što su Njemačka, Austrija, Češka i Italija. Istaknuo je i da su u trećem kvartalu 2024., koji je i najvažniji, prihodi od stranih turista bili 0,7 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Između ostalog, iznio je i usporedbu cijena smještaja i restorana u Hrvatskoj i zemljama Mediterana kroz dulje vremensko razdoblje, pa su tako te cijene u Hrvatskoj 2016. bile u odnosu na Francusku i Italiju niže za 64 odnosno 46 posto, dok je 2023. to iznosilo tek oko 20 posto, dok je istovremeno Hrvatska postala skuplja destinacija od primjerice Grčke i Španjolske.

Tako, iako je nakon pandemije koronavirusa imala najbolji oporavak, tržišni udio Hrvatske na mediteranskom turističkom tržištu stagnira, dok istovremeno druge mediteranske destinacije bilježe rast, upozorava Glavina te poručuje da fokus u 2025. treba biti na podizanju cjenovne konkurentnosti hrvatskog turizma i dobivanju adekvatne vrijednosti za novac.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić detaljnije se osvrnuo na stanje na 10 ključnih emitivnih stranih tržišta, zaključivši da će na gotovo dvije trećine njih cijene i usluge ukupnog paketa putovanja biti glavni čimbenici koji će utjecati na odabir destinacije. Pritom je također upozorio da Hrvatska postaje preskupa destinacija u odnosu na ono što se nudi u drugim mediteranskim destinacijama.

Izvijestio je i da je HTZ-ova "blic" analiza cijena na jednom globalnom portalu za iznajmljivanje smještaja pokazala da su trenutno minimalne cijene većine smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj za predstojeće uskršnje blagdane veće od primjerice Grčke, a na razini Italije i Španjolske, dok su u prvom tjednu kolovoza te cijene u Hrvatskoj veće od mediteranske konkurencije.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac rekao je kako je Vujčićevo predavanje "demistificiralo" teze da je rast cijena energije jedan od potencijalnih razloga zbog čega su turističke cijene u Hrvatskoj veće no drugdje, podsjetivši i na Vladine mjere ograničenja cijena goriva, struje i plina. Istaknuo je i da je Vlada s ciljem očuvanja konkurentnosti hrvatskog turizma snizila stope PDV-a na 13 posto u cijelom nizu usluga u turizmu, a također, PDV je snižen na pet posto za niz prehrambenih proizvoda. Stoga ni PDV ne može biti razlog za rast cijena.

- Pritom, propušteni porezni prihodi zbog snižene stope od 13 posto u turizmu iznose oko milijardu eura. To znači da su hrvatski građani na neki način kroz propuštene porezne prihode dali potporu razvoju turističkog sektora, pa je stoga potpuno neprimjereno da ti isti građani ne mogu ići na more u Hrvatsku, već u neke druge jeftinije i konkurentnije destinacije. Nije turistička ponuda u Hrvatskoj, budimo realni, toliko bolja da cijene budu veće od recimo Grčke, Španjolske ili Portugala - naglasio je Primorac te poručio predstavnicima turističkog sektora da situacija povećanih cijena u njihovom sektoru nije dobra.

- Imam osjećaj, ja osobno, da ste se s tim cijenama malo zaigrali. Odnosno 'malo puno' - rekao je Primorac, upozorivši da dugoročno takva situacija nije normalna i održiva, a može imati i posljedice po gospodarski rast.

 Iz Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske, nakon što su zabilježili značajan porast verbalnih i onih na granici fizičkog napada, zatražili su da se napadi na vatrogasce ubuduće tretiraju kao napadi na službenu osobu. 

Vatrogasci od policije i DORH-a traže da se napad na njih tretira kao napad na službenu osobu pri obavljanju službene radnje sukladno Kaznenom zakonu za što se propisuje kazna zatvora od jedne do osam godina.

- Vatrogasac nije izašao na vatrogasnu intervenciju svojevoljno nego je poslan po naredbi nadređenih da obavi gašenje požara te spasi imovinu i ljudske živote i se on mora smatrati službenom osobom u obavljanju službene dužnosti. Svako ometanje odnosno napad na vatrogasca na vatrogasnoj intervenciji uzrokuje kašnjenje s vatrogasnom intervencijom, a posljedica je povećanje materijalne štete. Kod spašavanja osoba u prometnim nesrećama ugrožava se zdravlje i život unesrećenog jer se produljuje vrijeme izvlačenja stradaloga i njegove predaje hitnoj medicinskoj službi - istaknuli su u priopćenju.

Također, sve vatrogasce pozvali su da svaki napad na njih i vatrogasnu opremu prijave nadležnim policijskim postajama.

Iz Pu vukovarsko-srijemske izvijestili su kako je u 12,30 sati 5. veljače na parkirališnom prostoru u Ulici Antuna Mihanovića u Vinkovcima izbio požar na osobnom automobilu vinkovačkih registracijskih oznaka, vlasništvo 42-godišnjakinje.

Pripadnici JVP Vinkovci ugasili su požar. Očevidom provedenim u suradnji s inspektorom zaštite od požara utvrđeno je kako je uzrok požara kvar na sustavu dovoda goriva motoru te pregrijanosti motora uslijed čega je došlo do samozapaljenja.

U požaru nitko nije ozlijeđen, a nastala materijalna šteta procijenjena je bez stručne procijene na iznos od nekoliko stotina eura.

O utvrđenim okolnostima požara, policija će dostaviti izviješće nadležnom državnom odvjetništvu.

U protekla 24 sata na području PU vukovarsko-srijemske zabilježeno je pet prometnih nesreća u kojima je nastupila materijalna šteta kao jedina posljedica - stoji u priopćenju PU vukovarsko-srijemske. 

Jučer, 5. veljače oko 21 sat u kružnom toku u Vukovaru, 41-godišnjakinja pod utjecajem alkohola (1,41 g/kg), upravljajući osobnim automobilom osječkih registracijskih oznaka, nije prilagodila brzinu kretanja vozila vidljivosti, osobinama i stanju ceste, uslijed čega je izgubila nadzor nad vozilom te udarila u prometni znak. U prometnoj nesreći nema ozlijeđenih osoba.

Vozačici je uz naredbu o određivanju mjere opreza privremeno oduzeta vozačka dozvola te je smještena u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva.

Za počinjene prekršaje izdan joj je prekršajni nalog s izrečenom novčanom kaznom u iznosu 840 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od šest mjeseci.

Iz PU vukovarsko-srijemske izvijestili su kako su jučer, 5. veljače, u 22,45 sati u Vukovaru, policijski službenici u prometu na cesti zatekli 29-godišnjaka koji je pod utjecajem alkohola u organizmu u iznosu od 1,93 g/kg upravljao teretnim automobilom vukovarskih registracijskih oznaka.

Nakon liječničkog pregleda, smješten je u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva. Prekršajnim nalogom izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 1.240 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca, a slijedi mu i upis šest negativnih prekršajnih bodova po pravomoćnosti sudske odluke o prekršaju.

Općina Lovas provodi anketni upitnik u svrhu prikupljanja podataka o broju zainteresiranih osoba za stambeno zbrinjavanje na području Općine Lovas radi prijave na Program izgradnje i obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima Republike Hrvatske za stambeno zbrinjavanje mladih osoba i mladih obitelji u skladu sa Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.

Sudjelovanje u anketi ne obvezuje na korištenje stambenog zbrinjavanja, već će općinskoj upravi poslužit za definiranje potreba i uvjet je za prijavu. Treba istaknuti kako u anketi mogu sudjelovati i osobe koje nemaju prebivalište na području Općine Lovas s obzirom na to da je cilj programa zadržati postojeće stanovnike, ali i privući nove na istok Hrvatske.

U anketnom upitniku zainteresirani mladi mještani Lovasa, ali i mlade osobe i mlade obitelji koje imaju želju doseliti se u Lovas, uz nekoliko osnovnih podataka o sebi trebaju navesti i koji im oblik stambenog zbrinjavanja najviše odgovara te koliko članova ima njihova obitelj.

Za više informacija o stambenom zbrinjavanju zainteresirani se mogu obratiti na mail: [email protected]

Rok za sudjelovanje u anketi je 15. veljača 2025. godine.

Nezavisni hrvatski sindikati upozorili su u srijedu da u bogatim multinacionalnim kompanijama velik broj radnika radi za neočekivano niske plaće, dok one izvlače ogromnu dobit iz Hrvatske svojim stranim vlasnicima - prenosi HINA. 

Gospodarska savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima Izabela-Delfa Mišić u raspravi o niskim plaća u privatnom sektoru istaknula je kako je rad u Hrvatskoj sustavno podcijenjen.

Prema podacima FINA-e radnici zaposleni u kompanijama u poduzetništvu imali su rast plaća po stopi tri puta manjoj od stope po kojoj je rasla dobit.

- Medijalna plaća u studenome 2024. iznosila je 1162 eura neto, a minimalna oko 677 eura. To znači da polovina svih naših radnika, odnosno njih oko 850.000, prima plaću između 677 i 1162 eura neto, ni 500 eura razlike.. Gotovo dvije trećine radnika ima plaću manju od prosječne koja iznosi 1366 eura - rekla je Mišić. 

- Telekomunikacijski sektor sve više zaostaje za cijenom rada na hrvatskom tržištu. I dok je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj rasla 33,5 posto od 2022., u telekom industriji koja broji 9500 radnika, a samo tri najveća zapošljavaju 6900 radnika – plaća je rasla tek 14,1 posto u odnosu na 2022. -  upozorio je zamjenik predsjednice Hrvatskog sindikata telekomunikacija Viktor Vanek.

Predsjednik Sindikata bankarskih i financijskih djelatnika Davor Tomić naglasio je kako prema njihovim procjenama tijekom 2024. barem 20 posto radnika u bankarskom sektoru radilo za osnovnu plaću do 1000 eura mjesečno, dok je najmanje 55 posto radnika radilo za plaću ispod prosjeka RH. 

- Prema našim izračunima, povećanje plaće svim radnicima u bankarskoj industriji od 500 eura bruto, što bi i najniže plaće dovelo do prosjeka RH, koštalo bi banke samo 6,5 posto od njihove godišnje dobiti - rekao je Tomić.

Sindikati očekuju od Vlade da ubrza donošenje Akcijskog plana za promicanje kolektivnog pregovaranja i uspostavu e-registra svih potpisanih kolektivnih ugovora, uključujući i one u privatnom sektoru kako bi RH dosegla 80 posto pokrivenosti KU. Traže i bržu primjenu Direktive o transparentnosti plaća te inzistiraju na većoj transparentnosti plaća uvođenjem obveze statističkog izvještavanja svih trgovačkih društava o medijalnoj i prosječnoj plaći radnika u odnosu na prosječnu plaću menadžmenta i Uprave - stoji u priopćenju.