Blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od Pepelnice, razdoblja koje se naziva korizmom. Korizma je priprema za Uskrs. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica, Veliki tjedan koji uključuje Vazmeno trodnevlje - Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Nakon Uskrsa slijedi Uskrsni ponedjeljak. Tradicionalna priprema započinje Velikom subotom kad se odlazi na bdijenje. Na misi se pali uskrsna vatra na žutoj ili bijeloj uskrsnoj svijeći.

Hrvatska riječ Uskrs vuče podrijetlo iz starocrkvenoslavenskog, a imala je značenje rasti i razvijati se. Naziv Pasha, dolazi od hebrejske riječi pasah, a značila je prolaz Židova kroz pustinju nakon 40 godina. Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvaća cijelo sveto trodnevlje - Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Hrvatski etimolog Petar Skok povezuju ga s riječju uzeti, odnosno razdoblje suprotno Mesopustu kad se opet počinje uzimati meso. Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji variraju od zemlje do zemlje. Većini je zajedničko ukrašavanje pisanica, a česti simboli su zečevi i pilići.

Svim slušateljima Hrvatskog radija Vukovar, kao i čitateljima Vukovarskih novina, želimo obilje mira, sreće i blagostanja za najveći kršćanski blagdan!