Sabor je tog 30. svibnja bio ispunjen brojnim zastupnicima i gostima koji su nazočili konstituiranju novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske.

Zastupnici su za predsjednika Sabora izabrali Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. 

Stjepan Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. 

Tuđman je u svom govoru tada rekao kako je konstituiranje Sabora bio presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.

Istaknuo je i kako je kroz dugu povijest:

- Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice – rekao je Tuđman.

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: Općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Prvi saziv dio mandata odradio je u posebnim, ratnim okolnostima, a donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ te "božićni Ustav".

Sabor iz '90. radio je nešto duže od dvije godine. U kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, a novi Sabor imao je samo jedan dom i manje zastupnika - 138.

Hrvatska treću godinu zaredom Dan državnosti slavi 30. svibnja. Prije tri godine na taj datum obilježavao se Dan Hrvatskog sabora te je bio spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio 25. lipnja te je bio državni blagdan i neradni dan.