Inflacija je pak rezultat pomoći gospodarstvu i građanima u vrijeme koronakrize. To praktično znači da građani i tvrtke sada kroz povećane cijene vraćaju pomoć koju su dobili od države. Inflacija je zapravo neki neželjeni oblik poreza.
Neke proizvode, poput kruha, građani moraju kupovati unatoč poskupljenjima.
Deana Karan, vlasnica pekarskoga obrta, kaže da su cijene kruha, peciva i svih ostalih pekarskih proizvoda podignuli u rujnu jer su cijene repromaterijala naglo povećane, a trenutno ne želi podizati cijenu iako cijene energenata i repromaterijala i dalje rastu. Cijena ulja povećana je za 50 posto, margarina za 40 posto, brašno je ljetos bilo po 2,2 kune po kilogramu, sada mu je cijena 3,1 kune.
Nijaz Pulić, vlasnik trgovine mješovite robe, kaže da je voće i povrće skupo jer se ne radio o sezonskom povrću, a dolazi iz uvoza iz Španjolske, Italije i Turske.
Cijene smještaja i usluga u najvećem vukovarskom hotelu nisu se mijenjale tri godine, a najteže je s poskupljenjima energenata. Poslovanje su postavili tako da je važno samo zaraditi za plaće zaposlenika, rekao je direktor hotela Vinko Mijok.
