-Na današnji dan prije 27 godina, točno na ovom mjestu gdje stojim, poginuo je moj brat, sin jedinac u majke udovice. Neopisiva je bol stajati na ovome mjestu. Za mene je Vukovar svaki dan, ali ovi su dani posebno teški. Sjećam se njegovog osmjeha i zagrljaja, nedostaje mi i s njim je otišao i dio mene – rekla je vidno potresena Rajka Mikulić.
Borbe na Sajmištu bile su krvave i linije su se pomjerale svakodnevno. U tim su teškim borbama za svaki pedalj ove gradske četvrti izginuli mnogi zapovjednici, prisjeća se Tomislav Josić.
-Mnogi su mladići svoje živote dali za Hrvatsku, ali mislim da ta Hrvatska još uvijek nije onakva kakvom su je zamišljali i kakvu su oni htjeli. Na nama je da neke stvari pokušamo promijeniti i da napravimo državu kakvu su oni sanjali i za koju su poginuli. Velimir Đerek došao je u Vukovar iz ugodnog i lagodnog života dok su u isto vrijeme mnogi Vukovarci napustili svoj grad. Ljudi su dolazili braniti Vukovar svakodnevno i borili se za Hrvatsku. Zahvaljujem im svima koji su došli braniti ovaj grad jer da nije bilo njih ne bismo mi mogli toliko dugo odolijevati neprijatelju i na taj način pružiti priliku drugima da se malo bolje naoružaju i obrane zemlju – istaknuo je Josić.
Velimir Đerek – Sokol rođen je u Vinjanima Gornjim kod Imotskoga gdje je i pokopan nakon što su njegovi posmrtni ostaci identificirani 1998. godine. Promaknut je u čin pukovnika HV-a, odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Spomenicom Domovinskog rata te Ordenom Bana Jelačića.
