Cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma je ugrožena, a razlozi viših cijena ne mogu biti cijene energenata, koje su najniže u eurozoni, kao ni PDV, poručili su u srijedu predstavnici Vlade na sastanku s turističkim sektorom, ocijenivši i da dugoročno ovakva situacija nije održiva te može imati negativne posljedice po gospodarski rast, a prenosi HINA.
Rečeno je to na 2. sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, a u nazočnosti više ministara, brojnih predstavnika turističkih udruženja i kompanija te cehovskih udruženja.
Na sjednici je sudjelovao i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je istaknuo da posljednje tri godine najveći doprinos inflaciji dolazi od cijena usluga, čiji je rast "visok i uporan", što se posebno odnosi na ugostiteljske usluge te usluge smještaja.
- Proteklu turističku sezonu obilježila je stagnacija noćenja stranih gostiju te pad udjela hrvatskog turizma na tržištu Mediterana. Pritom, rast cijena u turizmu već je nekoliko godina znatno brži nego u konkurentskim zemljama, pri čemu je u Hrvatskoj iznosio oko 50 posto, a u zemljama Mediterana u prosjeku 15-20 posto. To je ugrozilo našu cjenovnu konkurentnost, postali smo skuplji primjerice od Grčke i Španjolske - upozorio je Vujčić te istaknuo kako realna potrošnja stranih gostiju pada, i to brže nego u drugim zemljama.
- Ukoliko se taj trend nastavi, neće biti dobro. Relativno brži rast cijena turističkih usluga u Hrvatskoj ne može se pripisati snažnijim troškovnim pritiscima nego u drugim zemljama, a također, objašnjenje ne može biti ni u cijenama energije, jer su one u Hrvatskoj najniže u eurozoni - poručio je guverner Vujčić.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina upozorio je na lanjski pad dolazaka i noćenja s emitivnih tržišta, kao što su Njemačka, Austrija, Češka i Italija. Istaknuo je i da su u trećem kvartalu 2024., koji je i najvažniji, prihodi od stranih turista bili 0,7 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Između ostalog, iznio je i usporedbu cijena smještaja i restorana u Hrvatskoj i zemljama Mediterana kroz dulje vremensko razdoblje, pa su tako te cijene u Hrvatskoj 2016. bile u odnosu na Francusku i Italiju niže za 64 odnosno 46 posto, dok je 2023. to iznosilo tek oko 20 posto, dok je istovremeno Hrvatska postala skuplja destinacija od primjerice Grčke i Španjolske.
Tako, iako je nakon pandemije koronavirusa imala najbolji oporavak, tržišni udio Hrvatske na mediteranskom turističkom tržištu stagnira, dok istovremeno druge mediteranske destinacije bilježe rast, upozorava Glavina te poručuje da fokus u 2025. treba biti na podizanju cjenovne konkurentnosti hrvatskog turizma i dobivanju adekvatne vrijednosti za novac.
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić detaljnije se osvrnuo na stanje na 10 ključnih emitivnih stranih tržišta, zaključivši da će na gotovo dvije trećine njih cijene i usluge ukupnog paketa putovanja biti glavni čimbenici koji će utjecati na odabir destinacije. Pritom je također upozorio da Hrvatska postaje preskupa destinacija u odnosu na ono što se nudi u drugim mediteranskim destinacijama.
Izvijestio je i da je HTZ-ova "blic" analiza cijena na jednom globalnom portalu za iznajmljivanje smještaja pokazala da su trenutno minimalne cijene većine smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj za predstojeće uskršnje blagdane veće od primjerice Grčke, a na razini Italije i Španjolske, dok su u prvom tjednu kolovoza te cijene u Hrvatskoj veće od mediteranske konkurencije.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac rekao je kako je Vujčićevo predavanje "demistificiralo" teze da je rast cijena energije jedan od potencijalnih razloga zbog čega su turističke cijene u Hrvatskoj veće no drugdje, podsjetivši i na Vladine mjere ograničenja cijena goriva, struje i plina. Istaknuo je i da je Vlada s ciljem očuvanja konkurentnosti hrvatskog turizma snizila stope PDV-a na 13 posto u cijelom nizu usluga u turizmu, a također, PDV je snižen na pet posto za niz prehrambenih proizvoda. Stoga ni PDV ne može biti razlog za rast cijena.
- Pritom, propušteni porezni prihodi zbog snižene stope od 13 posto u turizmu iznose oko milijardu eura. To znači da su hrvatski građani na neki način kroz propuštene porezne prihode dali potporu razvoju turističkog sektora, pa je stoga potpuno neprimjereno da ti isti građani ne mogu ići na more u Hrvatsku, već u neke druge jeftinije i konkurentnije destinacije. Nije turistička ponuda u Hrvatskoj, budimo realni, toliko bolja da cijene budu veće od recimo Grčke, Španjolske ili Portugala - naglasio je Primorac te poručio predstavnicima turističkog sektora da situacija povećanih cijena u njihovom sektoru nije dobra.
- Imam osjećaj, ja osobno, da ste se s tim cijenama malo zaigrali. Odnosno 'malo puno' - rekao je Primorac, upozorivši da dugoročno takva situacija nije normalna i održiva, a može imati i posljedice po gospodarski rast.
