Kako bi ljudi ostali živjeti i naseljavati se u ruralnim krajevima potrebno je prilagoditi i modernizirati sredinu u kojoj se nalaze. Jedan od bitnijih čimbenika je i komunalna infrastruktura, čijim se uređenjem ostvaruju uvjeti za nova ulaganja i otvaranje novih radnih mjera.

Općina Nijemci stoga kontinuirano ulaže u poboljšanje svih segmenata prostornog uređenja. U razdoblju od protekle četiri godine, izgrađeno je i rekonstruirano 30 kilometara cesta i pješačkih staza u što je uloženo više od 22 milijuna kuna EU sredstava i resornih ministarstava.

Od ključnih komunalno-infrastrukturalnih projekata ističu rekonstrukciju ceste u Podgrađu, dvije u Đeletovcima, put prema Donjem Novom Selu dok je u tijeku važan projekt obilaznice Apševci-Lipovac. Dva milijuna kuna uloženo je i u pješačke staze, a izrađen je i projekt putničkog pristaništa u Nijemcima te je izmijenjen i dopunjen urbanistički plan Prostorne zone Lipovac jug čime je otvoren put izgradnji istoimenog Autoparka.

Ni oni najmanji nisu ostali zakinuti. Postavljena su nova dječja igrališta u svim naseljima te je završena i izgradnja dječjeg vrtića. Uz to, Nijemci su bogatiji i za Vatrogasni dom, a otvoreno je i poduzeće Komunalac Srijem. No, iz Općine navode kako ne planiraju stati na tome. U ovoj godini, između ostalog, planiraju izgraditi kanalizacijsku mrežu što smatraju najvažnijim projektom.

- Ovo je nešto što ulijeva optimizam da će stanovnici ovoga dijela Vukovarsko-srijemske županije imati kvalitetan i ugodan život u budućnosti - zaključio je općinski načelnik Vjekoslav Belajević.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak najavio je u subotu kako se razmišlja o smjeru skraćenja karantene za sve cijepljene na sedam dana i skraćenje izolacije za bolesne na pet dana, a to će regulirati preporuke HZJZ-a koje će se donijeti skoro, prenosi HINA.

Capak je podsjetio kako omikron varijanta koja prevladava u Europi i Hrvatskoj ima drugačije karakteristike i radi se o blažoj bolesti, pogotovo za cijepljene, ali varijanta zaobilazi imunološki sustav i zaražava ponovo preboljele i cijepljene i brže se širi. 

- Ono što je bitno za smanjenje izolacije i karantene je to da inkubacija traje nešto kraće nego kod prethodnih varijanti, a i blaža i srednje teška bolest traje kraće i osoba je kraće zarazna nego što je to bilo s deltom i prethodnim varijantama, što nam daje mogućnost da razmišljamo o skraćenju samoizolacije, odnosno karantene i izolacije za bolesne - rekao je Capak nakon sastanka Nacionalnog stožera civilne zaštite. 

Naveo je kako je jučer izašao dokument ECDC-a koji također preporučuje da se razmotri ta mogućnost skraćenja, pogotovo kada postoji opterećenje zdravstvenih sustava i društva.

- To će biti regulirano preporukama HZJZ-a koje će se donijeti skoro, ali ono što smo ovdje dogovorili je da razmišljamo u smjeru skraćenja karantene za cijepljene na sedam dana i skraćenje izolacije za bolesne s blagom ili srednje teškom bolesti na pet dana - rekao je Capak.

Uz to, uvjet za izlazak bolesnih iz izolacije je da 24 sata nemaju simptome i da naprave brzi test. 

Za sve ostale, necijepljene osobe, karantena i izolacija ostat će kao i dosad.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govorio je o novim EU rokovima važenja covid potvrda kod prelaska granica.

Najavio je kako će se od 1. veljače izdavati covid-potvrde za one koji su cijepljeni s dvije doze na 270 dana, kod PCR-a se ne mijenja ništa - 72 sata od testiranja, s brzim antigenskim testom granica će se moći prijeći ako nije prošlo više od 24 sata od testiranja, a kad je u pitanju preboljenje - 180 dana od preboljenja.

Rokovi važenja covid-potvrda unutar Hrvatske ostaju isti.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 9.904 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 66.152.

Među njima je 1.936 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 183 pacijenta.

Preminula je 41 osoba.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 929.502 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 13.731 preminula, ukupno se oporavilo 849.619 osoba od toga 10.462 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 42.641 osoba.

Do danas je ukupno testirano 4.214.500 osoba, od toga 19.485 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 28. siječnja 2022. utrošeno je 5.089.784 doza cjepiva, a cijepljeno je 56,51% ukupnog stanovništva, odnosno 67,25% odraslog stanovništva. Na dan 28. siječnja 2022. utrošeno je 9.096 doza cjepiva, a od toga je 945 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 28. siječnja 2022. godine 2.293.314 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.203.933 osoba (2.007.945 osoba cijepljeno s dvije doze te 195.988 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 64,79% odraslog stanovništva.

Zbog pandemije koronavirusa WineOS nije održan prošle godine, no sada se vratio u punom sjaju.

 Ovaj sajam je najveća vinska manifestacija na području od Zagreba do Beograda i Budimpešte te je ove godine okupljeno stotinjak izlagača spremnih na ponudu najnovijih vijesti iz svojih vinarija, sudjelovanje na stručnim predavanjima i radionicama te pripremu vrhunske hrane za koju su zaduženi vrhunski kuhari, ali i učenici osječke Ugostiteljsko-turističke škole - rekao je Boris Ocić, predsjednik udruge Dekanter koja organizira sajam.

- Vrhunska vina i autohtona gastro ponuda daju nam prostora da još snažnije razvijamo turizam na istoku Hrvatske, a Osječko-baranjska županija će kao i do sada kroz sustav potpora u turizmu pratiti i podupirati svaku kvalitetnu turističku inicijativu - rekao je nakon otvorenja sajma župan Ivan Anušić.

- Uz vino ide i turizam i gastronomija i mislim da smo tu u vrhu. Vrijeme koje je pred nama je vrijeme koje radi za nas, moramo samo pametno, sa znanjem, smjerom i strategijom investirati i raditi i za nekoliko godina rezultati će biti više nego opipljivi - zaključio je Anušić. 

Nazočnima se obratio i predsjednik udruge Graševina Croatica Josip Pavić, zamjenik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević i predsjednik Gradskog vijeća Osijeka Vladimir Ham.

Dragan Kovačević je izjavio kako Hrvatska u sljedećim godinama mora povećavati površine pod vinogradima i ulagati u vrhunsku tehnologiju te imati vrlo snažan marketing u čemu se očekuje snažnija uloga države, barem po uzoru na Mađarsku i Austriju.

- Tijekom prvih deset mjeseci prošle godine uvoz vina je porastao za čak 29% što pokazuje kako je riječ o gospodarski nenormalnoj godini. Uz to naš izvoz ne pokriva ni polovicu uvoza te se smanjuju površine pod vinogradima - rekao je Kovačević. Ohrabruje pritom činjenica da u našem izvozu jača pozicija skupljih, vrhunskih vina, što je dobar smjer za sve hrvatske vinare koji diljem svijeta redovito osvajaju brojne nagrade za kvalitetu. 

Posjetitelji su mogli uživati u vrhunskim vinima svih vinogorja Slavonije, Baranje i Srijema, ali su tu i vinari iz susjednih regija.

U dvoranu se može ući samo uz predočenje važeće COVID – potvrde ili negativnog testa.

U akademskoj godini 2020./2021. u Hrvatskoj je na poslijediplomski sveučilišni doktorski studij bilo upisano 3987 doktoranada, od kojih najviše na Sveučilištu u Zagrebu, 61,5 posto, a najmanje na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,5 i na Sveučilištu u Dubrovniku 0,4 posto, priopćio je Državni zavod za statistiku.

Na Sveučilištu u Rijeci upisano je 13,5 posto, u Osijeku 9,1 posto, u Splitu 7,9 posto u Zadru 3,7 posto, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu 2,1 posto i na Sveučilištu Sjever 1,3 posto doktoranada.

Više od polovice upisnih su žene, 56 posto, a gledano po godinama starosti, najviše studenata je u skupini 25 – 29 godina, 39,4 posto.

Gotovo podjednako studenata, po 21 posto, upisalo je studij iz tehničkih i društvenih znanosti, nešto manji udio njih upisao je prirodne znanosti (18,3 posto), a najmanje iz interdisciplinarna područja znanosti, njih 5,7 posto.

Gotovo 95 posto doktoranada ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 96 posto njih su hrvatski državljani; 96,8 posto ih je prethodno diplomiralo u Hrvatskoj.

Najviše ih je zaposleno u obrazovanju, 41, posto, dok je 3,3 posto dokoranada je nezaposleno. Oko 46 posto njih su sami platili troškove studija, za 38,1 posto troškove studija je platio poslodavac, a za 13,2 posto studij je financiran iz državnog proračuna.

Predsjednik Hrvatskih suverenista i saborski zastupnik Marijan Pavliček u petak je upozorio kako se demografski 'potop', u kojem je Hrvatska, po zdanjem popisu stanovništva, u 10 godina izgubila 10 posto stanovništava, može nepovoljno odraziti na hrvatski turizam, prenosi HINA.