Hrvatski ban Josip Šokčević dijelom se školovao u rodnim Vinkovcima, a bansku dužnost obnašao je od 1861. do 1868. godine. Umro je u Beču 1896., gdje je i pokopan, ali su na poticaj "Hrvatskog sokola" 2002. njegovi posmrtni ostaci pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora preneseni na vinkovačko groblje i pokopani u kapeli sv. Marije Magdalene, koju je 1845. dala podignuti banova majka Elizabeta Šokčević.
"Zahvaljujući banu Šokčeviću, održana je Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska izložba koja je imala vrlo značajnu ulogu u razvoju i procvata gospodarstva. Na njegov je zahtjev Hrvatskoj vraćen teritorij Vojvodine, a za njegova banovanja donesena je i odluka o osnivanju tadašnje JAZU, izglasan je Kazališni zakon, osnovan Stol sedmorice, a hrvatski jezik postao je službeni u javnoj komunikaciji", podsjetio je predsjednik "Hrvatskog sokola" iz Vinkovaca Zlatko Virc. Također je rekao kako je Šokčevića banom imenovao austrijski car na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera. (Hina)
