Prema statističkim podatcima, čini se da im je pošlo za rukom budući da u Hrvatskoj nikada nismo imali veći broj visokoobrazovanih građana te viši postotak odlikaša. Isti ti odlikaši izlaze potom na tržište rada i suoče se s pomalo gorkom spoznajom - ponekad se dogodi da radišni mrav, gladan i žedan, ipak ne preživi zimu. Koliko se god nepravednim činilo, rad i učenje nisu uvijek garancija uspjeha i suvremene okolnosti natjerale su nas da pouci priče dodamo jednu ključnu riječ - važno je raditi i učiti pametno.
Isto je i s mladim ljudima koji kreću u potragu za prvim poslom te se nađu pred zidom. Čini im se da su sve učinili upravo onako kako je i trebalo - na razgovore za posao donose čitav snop potvrda, diploma, uvjerenja te svoje vrhunske akademske rezultate, ali na kraju ipak dobiju odgovor koji već znaju napamet: „Žao nam je, ali odlučili smo se za drugog kandidata“.
Nimalo nas to ne treba čuditi s obzirom na to da je u Hrvatskoj 2019. godine preko 63% učenika ostvarilo odličan uspjeh na kraju školske godine, a broj superodlikaša koji su završili godinu s prosjekom 5.0 porastao za 35%. Unatoč nepovoljnim ekonomskim uvjetima o kojima se često govori, prilike za učenje i obrazovanje dostupnije su no ikada, a nove su generacije već i prije polaska u školske klupe često uključene u niz aktivnosti, tečajeva i treninga. U takvim okolnostima čini se gotovo nemogućim istaknuti se u masi bez određenog dodatnog faktora.
Upravo ovdje u priču ulaze transverzalne ili meke vještine kao faktor koji, u kombinaciji sa znanjem i stručnošću može biti presudan za uspjeh. Transverzalne vještine, kako im i sam naziv govori, nisu usko vezane uz određeno područje ili sektor već su korisne na svim životnim poljima, kako poslovnim, tako i privatnim. U njih se ubrajaju interpersonalne vještine poput komunikacije, timskog rada, govorništva, poučavanja, motiviranja drugih, vještine iznalaženja kreativnih rješenja problema i inovativnog načina razmišljanja, kao i vještine upravljanja vremenom i ljudima te vođenja tima. Osim na same rezultate, one su usmjerene i na radni proces koji čine kvalitetnijim te pomažu u stvaranju ugodnog radnog ozračja. U konačnici, mogu pomoći pojedincu u razvoju samopouzdanja, pozitivnije slike o sebi i drugima te povećanju ukupne kvalitete života. One nam služe kako bismo „tvrde“ vještine poput programiranja, financijskog upravljanja, upravljanja strojevima, poznavanja računala ili stranog jezika te ostalih tehničkih, administrativnih ili mehaničkih vještina koristili na što efikasniji i pametniji način.
Nastavnici koji unatoč tome što su eksperti za predmet koji poučavaju ne uspijevaju znanje prenijeti učenicima, sportaši koji unatoč nevjerojatnom talentu ne funkcioniraju u timu ili menadžeri velikih kompanija koji ne mogu pronaći zajednički jezik sa svojim zaposlenicima. Svima je zajedničko jedno - unatoč stručnosti, radu i znanju o određenom području, nikada nisu postigli očekivani uspjeh upravo zbog nedostatka transverzalnih ili mekih vještina.
Međutim, iako je njihova važnost neosporna, čini se da u sustavu još uvijek nisu dovoljno prepoznate. Same po sebi, one nisu novost; povijest je prepuna primjera istaknutih ličnosti koje su uspjele upravo zbog svog talenta za ophođenje s drugima i dobrih komunikacijskih sposobnosti ili inovativnog načina razmišljanja. Ono što se promijenilo je stav o takvim vještinama. Suvremena psihologija i pedagogija pomogle su u razbijanju predrasude da se radi o karakternim osobinama s kojima se pojedinac rađa i pokazale da se transverzalne ili meke vještine mogu uvježbati i usavršiti te da nikada nije kasno za njihov razvoj. Iz tog se razloga u suvremenom kontekstu javlja sve jasnija potreba za sustavnim i sistematskim poučavanjem mekih vještina, a jednom kada to osvijestimo, možda spomenutoj basni, ali i nekim životnim pričama pružimo sretniji i uspješniji završetak.
Članak je izrađen u sklopu aktivnosti projekta Uključi me! – Osnaživanjem i edukacijom do socijalne uključenosti, UP.02.1.2.01.0046. Projekt je sufinancirala Europska Unije iz Europskog socijalnog fonda, vrijednost projekta je 1.468.975,57 kn, sufinanciranje EU 94,6264629% s područjem provedbe projekta u gradu Vukovaru. Opći cilj projekta je Povećana mogućnost zapošljavanja mladih i nezaposlenih osoba u Vukovaru, opreativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., kroz poziv: Razvoj i provedba programa za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima: Kninu, Belom Manastiru i općini Darda, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Učilišta Studium i ni u kojem slučaju ne odražava službene stavove Europske Unije.
