Redovito ispitivanje ispravnosti sirena i sustava za uzbunjivanje provest će se u subotu, 4. studenoga u podne - izvijestili su iz Ravnateljstva civilne zaštite.

Riječ je o redovitoj aktivnosti koja se provodi svake prve subote u mjesecu, osim ako je taj dan blagdan u Republici Hrvatskoj, stoji u u petak u objavi Ravnateljstva. 

Udruga Tko se boji sutra još? održala je tematsku radionicu „Mekani borići”, još jednu radionicu u nizu iz projekta Bakina škrinja. 

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja u gradskoj četvrti Lužac, obilježena je 32. obljetnica sloma obrane te gradske četvrti u kojoj je nakon okupacije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba ubijeno 69 hrvatskih branitelja i civila.

Padom tog naselja presječena je komunikacija između branitelja Borova naselja i onih iz samog Vukovara.

Uz obitelji poginulih i stradalih hrvatskih branitelja i mještana naselja Lužac vijence su položili i svijeće upalili izaslanik predsjednika Republike Hrvatske zapovjednik gardijske oklopno mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske brigadir Valentin Skroza, zajednički vijenac Hrvatskoga sabora i Vlade RH položila je saborska zastupnica Marijana Balić, izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara i predstavnici stradalničkih udruga te političkih stranaka.

Gradonačelnik Ivan Penava rekao je kako je žrtva Lušca bila ogromna te kako su se danas došli prisjetiti 69 mještana Lušca koji su ubijeni.
- Bitno je prisjećati se ovakvih stradanja i ovih ljudi kako ih nikada ne bi zaboravili. Žrtva je bila ogromna. Naravno da smo okrenuti prema budućnosti, ali ne možemo i ne smijemo zaboraviti prošlost i veliki broj ljudi koji su stradali na području Vukovara – poručio je gradonačelnik Penava.

Predsjednik Savjeta za branitelje Grada Vukovara Tomislav Josić naglasio je kako je 2. studeni, nakon slamanja obrane Lušca, za branitelje Vukovara bio težak dan.
- Više nismo imali pristup bolnici, grad je bio rascijepljen na pola, komunikacije više nije bilo i to je bio početak kraja obrane Vukovara. Bio je to bitan dio grada koji više nismo mogli vratiti. Mislim da smo tada svi bili svjesni da ćemo se iz te situacije teško izvući. Za počinjene zločine u Vukovaru i okolnim selima, nitko do sada nije odgovarao. Hrvatska država je imala vremena da napravi sve što je mogla, a nije napravila ništa. Ne govorim o ovoj ili onoj političkoj opciji. Nitko nije uradio ništa i to je poruka za sve buduće generacije. Mislim da će svatko dobro promisliti, ako dođe do bilo kakvih nereda, hoće li se zauzeti i braniti jer vidimo kakav je odnos prema hrvatskim braniteljima i prema Domovinskom ratu – naglasio je Josić.

Molitvu podno spomen - obilježja predvodio je župnik župe sv. Josipa Radnika fra Ivan Bošnjak, a progam je svojim glazbenim izvedbama upotpunila solistica Ivona Krajinović.

Na svim motornim vozilima za vrijeme vožnje danju u razdoblju od 1. studenog do 31. ožujka moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla, sukladno članku 102. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

- Za vozače koji za vrijeme vožnje danju na motornim vozilima u razdoblju od 1. studenog do 31. ožujka nemaju upaljena dnevna ili kratka svjetla, predviđena je novčana kazna u iznosu od 30,00 eura. Na motociklu i mopedu za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena kratka svjetla tijekom cijele godine. Vozači koji sudjeluju u prometu noću i za smanjene vidljivosti, tijekom cijele godine, imaju obvezu paljenja svjetla na svojim vozilima - izvijestili su iz Ministarstva unutarnjih poslova. 

Za kršenje ovih odredbi od strane vozača motornih vozila i vozača bicikala predviđena je novčana kazna od 60,00 eura.

Ministarstvo unutarnjih poslova podsjetilo je i vozače bicikala da noću i u vrijeme smanjene vidljivosti moraju biti označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom, a pješake da za vrijeme kretanja kolnikom noću i u vrijeme smanjene vidljivosti moraju biti označeni reflektirajućom materijom ili izvorom svjetlosti. Za kršenje ovih odredbi predviđena je novčana kazna od 30,00 eura. 

 Državni zavod za statistiku izvijestio je u utorak kako je nastavljeno usporavanje inflacije. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u listopadu je iznosila 5,8 posto.

Priopćenje Državnog zavoda za statistiku prenosimo u cijelosti: 

- Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u listopadu 2023. u odnosu na listopad 2022. , na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 5,8 posto, dok su u odnosu na rujan 2023., na mjesečnoj razini, prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,4 posto. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 8,1 posto, za Usluge 7,3 posto, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 5,6 posto te za Energiju -0,2 posto. Porast stope na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, te Usluge, za 0,4 posto. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponente Energija, za 1,1 posto te Hrana, piće i duhan, za 0,5 posto.  Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u listopadu 2023. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 16. studenoga 2023. Podaci o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena u europodručju za listopad 2023. dostupni su na Eurostatovim internetskim stranicama - stoji u priopćenju Zavoda. 

Iz Ministarstva poljoprivrede izvijestili su kako je u razdoblju provedbe projekta Slavonija, Baranja i Srijem od 2016. do 2023. godine broj poljoprivrednih gospodarstava u pet slavonskih županija, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj, povećan za 3,9 posto odnosno za više od 1500. 

U istom je razdoblju unaprijeđena starosna i obrazovna struktura poljoprivrednika u ovim županijama. Dok je udio mladih poljoprivrednika u slavonskim županijama 2016. godine bio 13,6 posto, u 2023. narastao je na 20,5 posto. Istovremeno, udio poljoprivrednika s minimalno završenom srednjom školom povećan je s 37,6 posto na 50,6 %. Po oba kriterija, slavonske županije su iznad prosjeka Republike Hrvatske.