Na području Osječko-baranjske županije tijekom protekla 24 sata bilježimo dvije novooboljele osobe pa je ukupan broj do sada oboljelih od koronavirusa 113. Riječ je o dvoje medicinskih djelatnika s mjestom stanovanja u Osijeku i Ernestinovu koji su se nalazili u organiziranoj karanteni te zbog toga nema novih kontakata u samoizolaciji. U odnosu na jučer prema evidenciji Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije u samoizolaciji se nalazi osam osoba manje nego jučer i ukupan broj je 128.  U protekla 24 sata u KBC-u Osijek i Zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije na koronavirus testirano je 146 osoba- stoji u priopćenju Stožera civilne zaštite OBŽ.

U KBC-u Osijek od danas je sveukupno 9 djelatnika pozitivno na koronavirus što je povećanje u odnosu na jučer za pet djelatnika. Važno je napomenuti kako je dvoje od njih s područja OBŽ, a troje s područja susjednih županija te se tih troje ne ubraja u ukupni zbroj pozitivnih osoba na području Osječko-baranjske županije.

Bilježimo i šest novoizliječenih osoba u odnosu na jučer, pa je na području Osječko-baranjske županije od do sada oboljelih 113, ukupno izliječeno 34. U KBC Osijek trenutno je hospitalizirano 20 osoba, a pozitivna je vijest kako ni jedna od njih nema teže simptome bolesti koji bi zahtijevali potpomognuto disanje, stoga u Respiracijskom centru trenutno nema oboljelih osoba.

Među izliječenim osobama je i prof. prim. dr. sc. Ljiljana Perić, predstojnica Klinike za infektivne bolesti KBC-a Osijek, čija su dva uzastopna kontrolna nalaza na koronavirus negativna.

U protekla 24 sata na području PU vukovarsko-srijemske evidentirana su tri kaznena djela.

Policijska uprava vukovarsko-srijemska je u vremenu od 22 sata 20. travnja do 22 sata 21. travnja, zaprimila četiri dojave o kršenju mjere samoizolacije. Izvršenim provjerama policijski službenici su utvrdili četiri kršenja samoizolacije, o čemu je izviješten Državni inspektorat.

Do sada je PU vukovarsko-srijemska zaprimila 205 dojava i utvrdila kršenje mjera samoizolacije u 62 navrata. 

Prilikom provođenja nadzora mjera iz Odluke o dopuni Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, u vremenu od 22 sata 20. travnja do 22 sata 21. travnja, na međužupanijskim nadzornim punktovima policijski službenici su utvrdili kršenje mjera iz spomenute Odluke u četiri navrata. Osobe zatečene bez e-propusnice, policijski službenici su upozorili i uputili u obvezu njenog ishođenja te odvratili nazad u mjesto prebivališta. 

U dosadašnjem izvještajnom periodu, od početka primjene ove Odluke, PU vukovarsko-srijemska je ukupno zatekla 601 osobu bez odgovarajuće propusnice za napuštanje mjesta prebivališta.

Danas obilježavamo Dan planeta Zemlje. Svake godine 22. travnja brojnim aktivnostima i akcijama diljem svijeta želi se potaknuti ljude na promišljanje o važnosti okoliša i prirode.

Ideja obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi je put predstavljena 1969. godine, no ovaj dan službeno se obilježava od 1992. kada je na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Godine 2009. Opća skupština UN-a je 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje, a koji je prvi put obilježen 22. travnja 1970. godine na sveučilištima u SAD-u. U Republici Hrvatskoj se ovaj dan obilježava od 1990. godine.

Ove se godine Dan planeta Zemlje obilježava pod sloganom Djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica. Tema je izuzetno aktualna u cijelom svijetu, posebice u Europi s obzirom da je Europska komisija krajem prošle godine predstavila Europski zeleni plan (The European Green Deal) kojim Europska unija potvrđuje svoju predanost u suočavanju s izazovima u području klime i okoliša. 

Ambiciozni ciljevi, mjere i inicijative postavljene Europskim zelenim planom trebali bi ispuniti ciljeve održivog razvoja, osigurati zelenu i pravednu tranzicija i omogućiti da do 2050. godine Europa postane klimatski neutralni kontinent. To je nova strategija rasta kojom se Europska unija nastoji preobraziti u prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s nerazboritom upotrebom resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i poboljšati stanje bioraznolikosti, odnosno prirodnog kapitala Europske unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.

Kako bi se postigla klimatska neutralnosti do 2050. godine, nužno je zajedničko djelovanje svih gospodarskih sektora, kao i uključivanje svih raspoloživih resursa. U tom kontekstu je započelo i predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.

Hrvatska je uključena u postizanje cilja sprečavanja klimatskih promjena na globalnoj razini kroz provedbu obaveza međunarodnih ugovora- Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCC konvencija), Kyotskog protokola i njegovog amandmana iz Dohe. Isto tako, Hrvatska je potpisala i ratificirala novi globalni sporazum o klimatskim promjenama koji je usvojen na Konferenciji stranaka UNFCCC u prosincu 2015. godine, tzv. Pariški sporazum. Do sada smo ispunili sve obaveze u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Pored toga Republika Hrvatska je usvojila svoju prvu Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu kako bi kroz koordinirano djelovanje povećala otpornost na klimatske promjene i smanjio nastanak šteta od ekstremnih vremenskih događaja. Slijedi izrada akcijskog plana s prioritetnim mjerama. Istovremeno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kroz specijalizirane programe ulaže u istraživanje i razvoj na temu prilagodbe klimatskim promjenama. 

U Vukovarsko-srijemskoj županiji nema pozitivnih osoba na COVID-19, te tako ukupan broj oboljelih osoba i dalje iznosi ukupno 37.

U Hrvatskoj je od jučer potvrđeno 27 novih bolesnika zaraženih koronavirusom, ukupno ih je 1908, a umrla je jedna ženska osoba u KB-u Dubrava, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš na konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava obišao je završene radove na rekonstrukciji raskrižja državne ceste D2 i ulica Županijske, Gundulićeve i Dunavskog prilaza u kružni tok sa sanacijom postojećeg i izgradnjom novog nadvožnjaka preko pruge.

-Riječ je o iznimno vrijednom i značajnom projektu za Grad Vukovar. Izgradnjom novog nadvožnjaka i kružnog toka omogućeno je prometovanje u četiri prometna traka za razliku do razdoblja prije izgradnje kada se promet odvijao u dva prometna traka. Isto tako omogućeno je nesmetano skretanje teretnih vozila u Luku Vukovar što je u prijašnjem razdoblju bio izuzetno veliki problem te je na siguran način riješen problem pješaka i biciklista na ovome frekventnom raskrižju. Ovom izgradnjom riješen je i  dugogodišnji problem, a to je da su sada, po prvi puta u povijesti Vukovara, spojena biciklističkom stazom dva dijela grada - centar i Borovo naselje - rekao je gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava.

Navedena izgradnja i rekonstrukcija izvedeni su  temeljem Ugovora Hrvatskih cesta d.o.o. i tvrtke Strabaga d.o.o., koja je izvela radove na postavljanju nosive konstrukcije novog nadvožnjaka, sanaciju postojećeg te su izvedeni radovi nove kolničke konstrukcije sa zatvorenim sustavom cestovne odvodnje. U završnoj fazi rekonstrukcija prometnice postavljena je nova javna rasvjeta, nova vertikalna i označena horizontalna signalizacija te su postavljene zaštitne ograde za bicikliste i pješake. Ukupna duljina rekonstrukcijom obuhvaćene dionice iznosi cca 515m prema Gundulićevoj ulici, odnosno cca 490m prema Županijskoj ulici, te se priključuje na postojeće prometnice i na postojeću kanalizacijsku mrežu te na postojeću javnu rasvjetu prometnih površina. Vrijednost izvedenih radova je 23.457.907,35 kuna.