U Dnevniku HRV-a poslušajte: 

- U tijeku izrada projektne dokumentacije za novi vrtić u Vukovaru, 

- Društvu Crvenog križa Vukovar ugovor za projekt kroz koji će zaposliti 25 osoba,

- Održana završna konferencija projekta Sunčani krovovi u Općini Andrijaševci, Stari Jankovci i Privlaci,

- I ove godine uskrsnice za osječke umirovljenike.

Dnevnik HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić. 

Poljoprivrednici su u ponedjeljak izašli na ulice Đakova i Čakovca kako bi upozorili na probleme s kojima se suočavaju te dali potporu europskim poljoprivrednicima koji već neko vrijeme prosvjeduju protiv Zajedničke europske poljoprivredne politike, a za koju kažu da uništava proizvođače i selo.

Povod kraćega prosvjeda, kako su poljoprivrednici prosvjednici naveli, je smanjenje financijske omotnice, uvozna politika kojom se jeftinom robom iz Ukrajine spuštaju cijene žitarica i ostalih roba, zelene politike koju nameće Europska unija te dosadašnja primjena Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi pa se traže njegove izmjene.

Kao upozorenje Vladi na stanje u poljoprivredi, dvjestotinjak poljoprivrednika prosvjedovalo je u Đakovu. Tomislav Brlošić iz Piškorevaca za Media servis pojasnio je što ih sve zabrinjava.
- Zajednička poljoprivredna politika gdje moramo ostaviti 4 posto ugara, što nam znatno otežava proizvodnju, geotagirane fotografije, 15 posto nam je ukupno pala omotnica. Imamo probleme s uvozom robe iz trećih zemalja, niska otkupna cijena pšenice – pojasnio je Brlošić.

Osim u Đakovu, na ulice su izašli i poljoprivrednici sa sjevera zemlje. U Čakovcu se okupilo tristotinjak OPG-ovaca Međimurske i Varaždinske županije te su i oni traktorima prošli gradom. U Čakovcu je poljoprivrednike obišao predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović koji je istaknuo kako je jedan od najvećih problema koji mori hrvatske poljoprivrednike administrativne prirode.
- Hrvatska proizvodnja je specifična u odnosu na ostale europske proizvodnje, međutim većina problema je europske naravi. Najveći problemi su administrativne prirode koji su nametnuti europskim poljoprivrednicima, pa tako i hrvatskim. Nametnuto je da se poljoprivrednici 30 posto vremena bave administracijom – naglasio je Jakopović.

Zahtjeve poljoprivrednika komentirala je resorna ministrica Marija Vučković.
- Prosvjedi su uvijek legitimni, uvijek postoje pojedinačni razlozi. Uvijek se tu stvori netko tko možda nije zadovoljan rezultatom nekog natječaja, dodjelom nekog javnog resursa. Naša je zadaća razumjeti ih i pokušavat im olakšati te tegobe - naglasila je ministrica Vučković dodajući kako će razmotriti dodatne zahtjeve poljoprivrednika, prionuti razgovorima te zajednički pripremiti stavove za Vijeće.

Domovinski pokret podržao je u ponedjeljak prosvjed hrvatskih i europskih poljoprivrednika, istaknuvši da Europska unija želi provesti energetsku tranziciju preko noći, što rezultira, kako su u priopćenju naveli, nerealno postavljenim ciljevima i suludim agendama.

- Nova Zajednička poljoprivredna politika ne samo da donosi smanjenje financijske omotnice, nego i nova administrativna ograničenja. Umjesto da se smanjuje nepotrebna birokracija, birokratski Moloh postaje sve snažniji i snažniji kako bi tisuće i tisuće bruxelleskih birokrata mogli opravdavati svoje postojanje. Osim toga, takozvane zelene politike kriju mnoge opasnosti. Nije sporno da svi želimo živjeti u što čišćem okolišu i da postupno treba težiti prema energetskoj transformaciji u prometu i gospodarstvu. No činjenica je da Bruxelles želi tranziciju provesti preko noći što rezultirala nerealno postavljenim ciljevima i agendama koji su se prethodnih godina pretočili i u novu zakonsku regulativu. Nemoguće je preko noći odustati od svih fosilnih goriva. Nerealno postavljeni rokovi tranzicije, na što upozoravaju mnogi dobronamjerni stručnjaci, mogu dovesti do osiromašenja mnogih zemalja. Eksperimentalno guranje radikalne zelene ideologije tako je Šri Lanku dovelo na prosjački štap. Ni bogata Njemačka, zbog svoje automobilske industrije, ne može preko noći provesti tranziciju ako ne želi doživjeti ekonomski kolaps. Kao što su se pod plaštem zaštite zdravlja u vremenu korona-krize uvodila radikalna ograničenja ljudskih prava i sloboda, tako i zeleni radikali, pod krinkom zaštite klime i okoliša, žele nametati potpuno nerazumne i sulude agende koje teško u konačnici ciljaju prema zaštiti okoliša. Zar zeleni radikali otvoreno ne govore o tome da treba smanjiti broj ljudi kako bi se spasio planet Zemlja – stoji u priopćenju Domovinskog pokreta, nakon prosvjeda hrvatskih poljoprivrednika u Đakovu koji se održao u znak solidarnosti prema poljoprivrednicima u drugim zemljama članicama EU.

Osim navedenog, Domovinski pokret protivi se i sklapanju sporazuma između EU i četiri zemlje Južne Amerike.

- Taj bi se sporazum nepovoljno odrazio na cijenu poljoprivrednih proizvoda i nanio težak udar europskim, pa tako i hrvatskim poljoprivrednicima. Otvorio bi prostor daljnjem uvozu smeća od hrane na stolove nas i naše djece – naveli su pojašnjavajući kako se zalaže za samodostatnost u poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji te vođenje razboritih zelenih politika.
- Jako selo je temelj svake jake države. Bez sela nema hrane, a posebno ne zdrave hrane koju našoj djeci žele uskratiti globalisti. I zato još jednom puna potpora otporu hrvatskih poljoprivrednika", kazali su i Domovinskom pokretu.

U Županji je u ponedjeljak održana svečana dodjela priznanja “Zlatna repa” koja se već tradicionalno dodjeljuje proizvođačima u različitim kategorijama, s obzirom na veličinu poljoprivrednih gospodarstava.

Sindikat Preporod i tri nastavničke grupe koje su mu dale potporu zatražili su u ponedjeljak ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja od resornog ministra da ih primi na razgovor i "pokaže da mu je obrazovanje važno i da stoji iza njih" te da prestane favorizirati dio sindikata, prenosi HINA. 

- Vjerujem da ćemo cilj da nas se primi ostvariti vrlo brzo. Da nas se tretira kao i druge sindikate - rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Preporoda Željko Stipić dodavši da ne traže "ništa što drugi već nemaju" te da se ne mire "s manje od onoga što su oni dobili".

Koeficijenti, dodao je, nisu samo ogledalo snage pojedinih sindikata, nego i ministara. 

Stipić je poručio da u nastavku akcije ima mjesta za sve te pozvao i druga dva sindikata - Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama da im se priključe.

Iz PU vukovarsko-srijemske izvijestili su kako su tijekom vikenda, a na podučju koje pokriva ova policijska uprava, zabilježena četiri požara. 

Prvi požar izbio je u subotu, 17. veljače oko 12.50 sati u Ilači na automobilu vukovarskih registracijskih oznaka za vrijeme dok je njime upravljala 35-godišnjakinja. Požar su ugasili vatrogasci DVD Tovarnik, nakon čega je obavljen očevid u suradnji s inspektorom zaštite od požara. Utvrđeno je kako je požar izbio uslijed kvara na električnim instalacijama.  U požaru nitko nije ozlijeđen.

Drugi također 17. veljače oko 13.50 sati na autocesti A3, prilikom korištenja ložišta na plinsko gorivo od strane 40-godišnjeg vozača skupa vozila turskih registracijskih oznaka, došlo je do nekontroliranog curenja plina iz ložišta, čime je opožaren dio cerade na priključnom vozilu, odakle se požar proširio na nisko raslinje i zaštitnu ogradu. Požar su ugasili vatrogasci DVD Nijemci. U požaru je 40-godišnji vozač lakše ozlijeđen.

Treći požar izbio je oko 22 sata 17. veljače u obiteljskoj kući u Gunji. Požar su lokalizirali vatrogasci DVD Gunja. Policijski službenici su, u suradnji s inspektorom zaštite od požara, obavili očevid kojim je utvrđeno kako je uzrok požara prijenos toplinske energije na krovnu konstrukciju kuće. Prilikom gašenja požara jedna osoba je lakše ozlijeđena, dok je nastala materijalna šteta.

Četvrti požar izbio je tijekom vožnje županijskom cestom ŽC 4170, između Cerne i Gradišta, 18. veljače oko 10.30 sati na motociklu županjskih registracijskih oznaka, kojim je upravljao 23-godišnjak. Požar su ugasili vatrogasci DVD Cerna, nakon čega je provedenim očevidom utvrđeno kako je požar izazvan kvarom na električnim instalacijama. U požaru nitko nije ozlijeđen.  

Ministarstvo poljoprivrede je pustilo u e-Savjetovanje pet novih programa državne potpore za sektore stočarstva vrijednih 25 milijuna eura, a nastavno na doneseni Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2030. godine i Akcijski plan za provedbu Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2025. godine.

Ovim programima Ministarstvo poljoprivrede nastoji poduprijeti obnovu proizvodnje mlijeka, poduprijeti jačanje ekstenzivnog stočarstva, pomoći malim mljekarama u sakupljanju mlijeka, poduprijeti napore i mjere županija u očuvanju i jačanju sektora mljekarstva kao i razvoj i jačanje kapaciteta uzgojnih udruženja u provedbi njihovih programa.

Za provedbu Program potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva osiguran je iznos od 10 milijuna eura. Cilj Programa je pružanje financijske pomoći primarnim proizvođačima u sektoru proizvodnje mlijeka kupovinom rasplodnih grla u cilju obnove narušenog proizvodnog potencijala. Potporom će se obnoviti proizvodni potencijal sektora proizvodnje kravljeg mlijeka za 20 posto te ovčjeg i kozjeg mlijeka za 30% koliko je u razdoblju od 2018. godine narušen. Potpore će biti usmjerene na obiteljska poljoprivredna gospodarstva male i srednje veličine u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća koja uzgajaju goveda, ovce i koze radi proizvodnje mlijeka.

Za provedbu Programa potpore županijskim programima u sektoru mliječnog govedarstva u razdoblju 2024. – 2026. godine osiguran je iznos od 250 tisuća eura po godini provedbe Programa, sveukupno 750 tisuća eura za trogodišnje programsko razdoblje. Cilj Programa je pružanje financijske pomoći jedinicama područne (regionalne) samouprave u provođenju programa pomoći proizvođačima u sektoru mliječnog govedarstva. Potporom se nastoji očuvati likvidnost gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka, ali i pomoći u povećanju obujma proizvodnje i genetskog unaprjeđenja populacije mliječnih krava u Republici Hrvatskoj.

Za provedbu Programa potpore malim mljekarama za nadoknadu troškova sabiranja mlijeka od 2024.-2026. godine osigurano je ukupno 4,650 milijuna eura, odnosno za svaku godinu provođenja programa po 1,550 milijuna eura. Cilj programa je pružanje financijske pomoći subjektima koji su suočeni sa problemima uzrokovanim povećanjem troškova goriva koji sudjeluju s visokim udjelom u troškovima njihovog poslovanja te uzrokuju značajno povećanje troškova sabiranja i transporta sirovog mlijeka od isporučitelja do objekata za preradu. Dodjelom potpore zadržala bi se postojeća razina proizvodnje i prikupljanja kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te omogućio nastavak rada malih mljekara, a samim time i očuvala proizvodnja mlijeka na malim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj.

Za provedbu Programa državne potpore za razvoj stočarstva na području krških pašnjaka i parkova prirode osigurano je 7 milijuna eura. Područje krških pašnjaka i pašnjaka u parkovima prirode predstavljaju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima gdje se poljoprivrednici suočavaju s višim troškovima proizvodnje, gdje se stočarstvo bazira na izrazito ekstenzivnom načinu uzgoja. Osim prirodnih ograničenja za stočarsku proizvodnju u obliku geoloških i geomorfoloških ograničenja, nepovoljnih vremenskih uvjeta i elementarnih nepogoda, negativan utjecaj očituje se i kroz stradanja stoke od zvijeri i grabežljivaca.
Ovi pašnjaci i teško dostupne lokacije su udaljene od glavnih i sporednih prometnica te od dostupnih prerađivačkih kapaciteta što otežava i poskupljuje stočarsku proizvodnju na područjima krških pašnjaka i područjima pašnjaka u parkovima prirode. Imajući u vidu otežane uvjete izrazito ekstenzivne stočarske proizvodnje kakva je ona na područjima krških pašnjaka i na pašnjacima u parkovima prirode koja je dodatno opterećena udaljenošću od sve dostupne infrastrukture, predložen je Program državne potpore za razvoj stočarstva na području krških pašnjaka i parkova prirode kojim se nastoji osnažiti ovaj vid stočarske proizvodnje.

Programom potpore za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva za razdoblje 2024. – 2026. godine vrijednim 2,4 milijuna eura omogućiti će se kontinuirana i vjerodostojna provedba uzgojnih programa uz implementaciju modernih znanstveno potvrđenih selekcijskih metoda ima dvostruki značaj u uzgoju stoke. Sa stajališta dohodovnosti, primarni značaj uzgojno selekcijskog rada je uzgoj jedinki boljih proizvodnih svojstava. S druge strane, uzgojno selekcijski rad važan je u očuvanju specifičnih genotipova i značajan je alat planskog vođenja programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja. Prilagodbom udruga uzgajivača stoke aktualnoj zakonskoj regulativi ona stječu status priznatih uzgojnih udruženja i ovlašteni nositelji provedbe uzgojnih programa u Republici Hrvatskoj. Program također ima za cilj učinkovitija provedba programa uzgoja stoke u Republici Hrvatskoj.