U Vinkovcima je u četvrtak predstavljen međunarodni projekt „HUMNap – onečišćenje zraka i biomarkeri učinka u ljudi“ u koji su uključene Hrvatska, Francuska i Švicarska.

U organizaciji Europskog centra izvrsnosti potrošača, na pristaništu za riječke kruzere u Osijeku, održana je prezentacija uređaja za ekološku dekarbonizaciju motora s unutarnjim izgaranjem, čiji je rad predstavila nonCarbon akademija iz Zagreba.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo poručio je kako je iz iskustva s virusom gripe poznato da proces prilagodbe virusa nikada ne prestaje te da je omikron varijanta još je jedan podsjetnik na važnost ubrzanja provedbe cijepljenja da se zaustavi daljnje širenje i mutacije SARS-CoV-2.

- ​​​​Od iznimne je važnosti da sve osobe cijepljene protiv covida-19 prime i treću, tzv. booster dozu cjepiva, a oni koji još nisu cijepljeni trebaju čim prije doći na cijepljenje - naveli su u priopćenju te napomenuli kako se mRNA cjepiva koriste već više godina te se smatraju sigurnim formatom cjepiva.

Omikron ima oko 60 mutacija, s 32 mutacije samo na proteinu šiljka. Za razliku od omirkona Delta varijanta ima ukupno 30 mutacija. Veći broj mutacija u varijanti Omikron može značiti da je lakše prenosiv i bolji u izbjegavanju imunološke zaštite. Iako je taj velik broj mutacija u varijanti. 

Najnovija varijanta ima neke mutacije zajedničke s Delta varijantom, ali posjeduje i druge posve drugačije mutacije. Kombinacija svih mutacija čini je, pretpostavlja se, prenosivijom od Delta varijante. U tom slučaju ta bi varijanta mogla zavladati epidemiološkom covid-19 kartom svijeta. Međutim, moguće je i da bi neobično velik broj mutacija mogao biti štetan za virus i učiniti ga nestabilnim. 

Glavno je pitanje je li se virus dovoljno promijenio da ga antitijela stvorena originalnim cjepivom više ne mogu prepoznati i pružati zaštitu od te nove varijante. 

Omikron varijanta sadrži novi uzorak mutacija na svom šiljastom proteinu. Te promjene mogle bi poremetiti sposobnost nekih, ali vjerojatno ne svih, antitijela induciranih trenutnim cjepivima da se vežu na šiljasti protein. Ako se to dogodi, cjepiva bi mogla biti manje učinkovita.

Postojeća mRNA cjepiva, poput onih koje proizvode Moderna ili Pfizer, kodiraju za šiljak protein iz izvornog soja koronavirusa. U novom ili ažuriranom cjepivu, upute za mRNA bi kodirale protein šiljka za Omikron.

Zamjenom genetskog koda za stvaranje proteina šiljka za ovaj iz ove nove varijante, novim bi se cjepivom potaknulo stvaranje antitijela koja se učinkovitije vežu za Omikron i koja ga učinkovitije sprječavaju da inficira stanice.

Da bi se napravilo ažurirano mRNA cjepivo, potrebna su dva sastojka: genetski slijed šiljastog proteina iz nove varijante i DNK predložak koji bi se koristio za izgradnju mRNA. Potrebno je samo tri dana za generiranje kôda potrebnog za izradu novog mRNA cjepiva. Potom bi trebalo oko tjedan dana da se proizvedu dovoljne doze mRNA cjepiva za testiranje u laboratoriju i još šest tjedana za izvođenje pretkliničkih testova kako bi se utvrdilo da novo cjepivo funkcionira kako treba.

Dakle, u roku od 52 dana, znanstvenici bi mogli imati ažurirano mRNA cjepivo spremno za početak proizvodnje doza za kliničko ispitivanje na ljudima. To bi ispitivanje vjerojatno zahtijevalo još najmanje nekoliko tjedana za ukupno oko 100 dana za ažuriranje i testiranje novog cjepiva.

Dok to ispitivanje traje, proizvođači bi paralelno mogli početi prilagođavati svoj trenutni proces na izradu novog cjepiva.

Trenutno nije definirano koliko bi kliničkih podataka bilo potrebno za dobivanje odobrenja za prilagođeno/ažurirano cjepivo protiv covida-19. Međutim, svi sastojci bi bili isti u novom cjepivu kao što su i u postojećem. Jedina razlika bi bila nekoliko redaka genetskog koda koji bi promijenili oblik šiljastog proteina.

Tvrdnje kako kod mRNA cjepiva postoji mogućnost da se mRNA „ugradi“ u ljudski genom pomoću postojećih mehanizama u našim stanicama, koji uključuju proteine kod kojih je zabilježena aktivnost reverzne transkripcije, odnosno prepisivanja mRNA u DNA koja se potom može „ugraditi“ u DNA u jezgri stanice, su insinuacije za koje u literaturi nema nikakvih relevantnih dokaza. Isto vrijedi i za tvrdnje kako su mRNA cjepiva namjerno dizajnirana kako bi mRNA iz cjepiva izbjegla sve zaštitne mehanizme naše stanice te izazvala pojavu zloćudnih i nasljednih bolesti. 

- Vrlo je vjerojatno da varijanta Omikron nije posljednja koja će nas zabrinjavati i moguće je da će se pojaviti još varijanti - naglasili su u priopćenju. 

Istaknuli su i kako još uvijek postoji značajan broj ljudi koji su pod visokim rizikom od covida-19, uključujući djecu.

Ukupno je do prosinca 2021. potpuno cijepljeno samo 0,6 posto djece mlađe od 15 godina, te 19,92 posto osoba od 15 do 19 godina. Do danas je prijavljeno 61.947 slučajeva bolesti kod djece mlađe od 15 godina te 39.036  slučajeva bolesti ukupno kod osoba u dobi 15 do 19 godina. Te dvije populacije čine 16 posto od ukupno zabilježenih slučajeva u Hrvatskoj.