Na kružnom toku Šumarina na zapadnom ulazu u Beli Manastir održano je svečano otvaranje 3.195 metara duge novoizgrađene obilaznice ovog grada. Izgradnja obilaznice koštala je 106,8 milijuna kuna te još 4,38 milijuna kuna za nadzor. Radove je izvela tvrtka Gravia d.o.o. iz Osijeka u trajanju od 21 mjeseca.

Službenom puštanju u promet obilaznice nazočili su potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, gradonačelnik Grada Belog Manastira Tomislav Rob i drugi uzvanici.

- Ova obilaznica je investicija i projekt Hrvatskih cesta, a nalazi se u neposrednoj blizini jedne od najvećih investicija u cestovnom prometu trenutno, Koridora 5c. Obilaznica Beli Manastir vrijedna je oko 90 milijuna kuna, a izuzetno je bitna za grad jer rasterećuje sav tranzitni promet. Ovo je samo jedna od investicija u Osječko-baranjskoj županiji, s kojom izvrsno surađujemo, pa smo tako prije gotovo dvije godine izgradili obilaznicu oko Petrijevaca, a neprestano radimo i na obnovi državnih cesta, primjerice dionice Nemetin-Aljmaš u vrijednosti oko 70 milijuna kuna i državne ceste u Normancima, za čiju je izgradnju izdvojeno 90 milijuna kuna - rekao je potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Župan Ivan Anušić naglasio je kako je izvrsna suradnja Osječko-baranjske županije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u realizaciji velikih i važnih projekata za županiju.

- Zajednički radimo više velikih projekata, a neki od njih su izgradnja podvožnjaka u Ulici sv. L. B. Mandića u Osijeku, projekt obnove i rekonstrukcije Zračne luke Osijek, izgradnja Luke rasutih tereta, izgradnja Koridora Vc koji je najveći projekt u cestogradnji, obnova ceste od Osijeka do graničnog prijelaza Erdut, sada je otvorena obilaznica Belog Manastira. Suradnja s resornim ministarstvom uvijek je bila izvrsna, na čemu se zahvaljujem ministru Butkoviću - rekao je župan Anušić.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić naglasio je kako je obilaznica Belog Manastira samo jedna od investicija koje Hrvatske ceste provode na području Osječko-baranjske županije, ali i jedna od najvrjednijih.

- Izgradnjom obilaznice oko Belog Manastira završena je izgradnja obilaznica oko svih gradova na području županije, a time se stvaraju preduvjeti za siguran tranzitni promet te daljnju urbanizaciju grada - istaknuo je Škorić.

Gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob kazao je kako je obilaznica jedan od najvećih projekata u gradu te se zahvalio resornom ministarstvu, Hrvatskim cestama i Osječko-baranjskoj županiji na uspješnoj realizaciji.

- O ovoj obilaznici razgovara se od 2006. godine, no sve do dolaska ove Vlade i župana Ivana Anušića nije bilo napretka u pokretanju projekta izgradnje. Ovime građani dobivaju brzu cestu koja spaja naselja Grada Belog Manastira, Šumarinu, Šećeranu i Branjin Vrh, čime se stvaraju preduvjeti za još brži razvoj grada - zaključio je Rob.

Ministarstvo poljoprivrede je u srijedu, 21. rujna 2022. godine, u postupak e-savjetovanja uputilo Prijedlog pravilnika o provedbi Programa potpore poljoprivrednim proizvođačima koji koriste poljoprivredno zemljište zaštićeno kao kulturno dobro.

Za provedbu Programa potpore osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od pet milijuna kuna do kraja 2024. godine.

Program potpore izradilo je Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija u cilju prilagodbe poljoprivredne djelatnosti na gospodarstvima koja imaju obvezu provođenja određenih administrativnih postupaka i provedbe mjera zaštite kulturnog dobra, pri čemu najviši iznos bespovratnih sredstava po korisniku iznosi 50 tisuća kuna. Između ostalog, poljoprivrednicima će se sufinancirati troškovi obnove zapuštenih poljoprivrednih površina, revitalizacije povijesnih regulacija vodenih tokova, kupovine motokultivatora i njihovih priključaka koji omogućavaju obradu zemlje na manjim dubinama te nabava ručnog alata potrebnog za obrađivanje zemljišta, uz brojne druge.

U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je 1.130 arheoloških kulturnih dobara, a velik dio njih smješten je na poljoprivredno obradivim katastarskim česticama.

Takve poljoprivredne površine zahtijevaju dodatna ulaganja i troškove te posebne načine obrade zemljišta, a nerijetko se nalaze na područjima koja imaju i određena dodatna prirodna ograničenja.

Predmetni Program predstavlja mogućnost potpore kao kompenzacije za smanjenu dohodovnost zbog obveze poštivanja propisa o propisa o zaštiti kulturne baštine, ali i značajan pomak u revitalizaciji zapuštenih dijelova kulturnih krajolika kojima je jedna od sastavnica višestoljetno poljoprivredno korištenje zemljišta (poput Starogradskog polja na Hvaru, koje je upisano na Popis svjetske baštine UNESCO-a).

S ciljem što uspješnije provedbe, konzervatorski odjeli Ministarstva kulture i medija pružit će pomoć prilikom odabira prioriteta potpore, vezano uz podatke o zaštićenim područjima, kao i vrstu njihove ugroženosti s obzirom na mjere zaštite propisane za svaku od zaštićenih lokacija.

U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno 958 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj ukupno 4.732 - izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite. 

Na bolničkom se liječenju nalazi 417 pacijenata od kojih je na respiratoru 13. 

Preminulih osoba nema. 

U Osječko-baranjskoj županiji u posljednja 24 sata evidentirano je 126 novopozitivnih na koronavirus – izvijestio je Stožer civilne zaštite Osječko-baranjske županije.

U Dnevniku HRV-a poslušajte o:

Rekonstrukciji javne rasvjete u Općini Gunja.

Novim cijenama naftnih derivata.

Konferenciji „Novi alati u pružanju podrške žrtvama i svjedocima”.

Tradicionalnim 25. po redu Miholjskim danima.

Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić. 

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava održao je konferenciju za medije u Hrvatskom saboru na temu političkih aktualnosti.

Ustvrdio je kako korupcija predstavlja izrazitu opasnost po temelje Republike Hrvatske te da pogrešan smjer u kojem ide Hrvatska određuju Plenković i njegova manjinsko liberalna Vlada.

- Vladajući na sve moguće načine pokušavaju skrenuti pozornost od pljačke u Ini. Važno je istaknuti da je firma koja je dobila dozvolu za poslovanje u plinskom biznisu, dobila je zahvaljujući potpisu čovjeka koji je član HDZ-a i koji je deset dana ranije bio u Remetincu zbog afere Vjetroelektrane. U svakoj se aferi nađu viđeniji ljudi ove države iz HDZ-a, njihovi kumovi, bratići i sestrične. Cijelo vrijeme smo govorili da je to pošast koje se moramo riješiti, a da korupcija i krađa slabe ovu državu. Nažalost, godine prolaze, a ništa se ne mijenja. Ako ne vjerujete meni i Domovinskom pokretu, ni cijeloj oporbi koja se unatoč tolikim razlikama ujedinila jer shvaćamo kolika nam opasnost prijeti zbog ovakve korupcije i krađe, onda pročitajte presudu Vrhovnog suda u slučaju Ina-MOL gdje su Sanader i Hernadi presuđeni na zatvorsku kaznu - rekao je Penava te pojasnio kako je u presudi Vrhovnog suda rečeno da korupcija predstavlja izrazitu opasnost po temelje Republike Hrvatske.

Podsjetio je kako će Državni zavod za statistiku sljedeći tjedan objaviti konačni popis stanovnika po kojemu će se vidjeti rezultati aktualne vlasti.

- Molim hrvatski narod i građane da osvijeste tu činjenicu i povezanost korupcije na ovoj razini i pada broja stanovnika i broja prvašića u školama, jer tu situaciju nitko izvana ne može promijeniti nego samo građani Republike Hrvatske izlaskom na izbore i kažnjavanjem odgovornih za ovakvo stanje - istaknuo je Penava dodajući kako je zadatak svih onih koji vole ovu zemlju izaći na izbore i promijeniti te stvari. 

Državni zavod za statistiku objavit će sljedećeg tjedna konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku.

Objava tih podataka najavljena je u DZS-ovom Kalendaru objavljivanja statističkih podataka za 22. rujna.

Ostali podaci objavljivat će se sukcesivno i njihova objava također će biti pravovremeno najavljena u Kalendaru. U te podatke spadaju demografske karakteristike, poput bračnog stanja, vrste zajednice i obitelji te socio-ekonomske karakteristike stanovništva, kao što su obrazovanje i ekonomska aktivnost.

Hrvatska u 30 godina izgubila 18,7 posto stanovništva

Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze - samopopisivanje te popisivanje na terenu. Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom.

Hrvatska je, prema prvim podacima koje je Dražavni zavod za statistiku objavio 14. siječnja, u zadnjih 30 godina, tj. u razdoblju od osamostaljenja izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva.

Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021., taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.

To znači da je Hrvatska u trideset godina samostalnosti izgubila 18,7 posto stanovništva.

U 2001. godini bilo je 4.437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4.284.889. stanovnika.