Sandra Grgić
Hrvatska vatrogasna zajednica izvijestila je u ponedjeljak kako je zbog jakog vjetra, tijekom prethodna dva dana bio povećan broj vatrogasnih intervencija, zabilježeno je njih gotovo 600, u kojima je sudjelovalo 1.982 vatrogasca.
Vatrogasci su uklanjali s prometnica srušena stabla i granje, limove i crijepove s krovišta.
Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, tijekom dva dana ukupno je zabilježena 591 intervencija u kojima je sudjelovalo 1.982 vatrogasaca s 661 vozilom.
Povećan broj intervencija zabilježen je na području Grada Zagreba, Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske, Koprivničko-križevačke, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Splitsko-dalmatinske županije.
Vatrogasci su i dalje na terenu gdje rade na sanaciji te će ostati do potpune normalizacije situacije - poručuju iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
Udruga žena Vukovar održala je početnu konferenciju EU projekta Zaželi za Vukovar III” iz poziva „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III”.
Projekt je vrijednosti 494.550,00 kuna odnosno 65.638,06 eura, a financiran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Cilj je zapošljavanje žena, pripadnica ciljane skupine, za pružanje pomoći i podrške starijim i nemoćnim osobama u nepovoljnom položaju. Kroz ovu fazu zaposleno je 10 žena koje će pružati uslugu pomoći u kući za 60 korisnika.
- Uspješno smo proveli prve dvije faze projekta i sada smo uspješni potpisnici treće faze. Projekt se provodi kroz osam mjeseci, a žene će biti zaposlene na razdoblje od šest mjeseci. U okviru projekta zaposleno je 10 žena, pripadnica ciljanih skupina – dugotrajno nezaposlene žene, žene starije od 50 godina, s najviše završenim srednjoškolskim obrazovanjem, žene žrtve obiteljskoga nasilja i žene s invaliditetom, žene izašle iz sustava socijalne skrbi - pojasnila je voditeljica projekta Mirjana Mizdrak Mišanović dodavši kako su žene s radom započele 1. veljače 2023. godine i pružat će usluge u kućama do 1. srpnja 2023. godine.
Zamjenica pročelnika Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Vukovarsko-srijemske županije Andrijana Dujmić pojasnila je kako je na području Vukovarsko-srijemske županije kroz fazu III projekta Zaželi zaposleno 900 žena.
- Na razini Republike Hrvatske, do sada je kroz ovaj program zaposleno preko 15 tisuća žena, a više od 50 tisuća starijih i nemoćnih je dobilo pomoć. Na temelju prikupljenih podataka, na području Vukovarsko-srijemske županije, a kroz projekt „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III” zaposleno je 900 žena pripadnica ciljanih skupina i obuhvaćeno je 6 tisuća korisnika – naglasila je Dujmić.
Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Vukovara Josip Paloš izrazio je zadovoljstvo provođenjem projekta.
- Zadovoljan sam što je Udruga žena Vukovar uspjela ostvariti svoju prijavu na programu Zazeži III. Grad Vukovar je zajedno s udrugama po ukupnim sredstvima, koja povlači iz ovoga programa, vodeći u Hrvatskoj. Program ima višestruke dobrobiti, utječe na politiku zapošljavanja te socijalnu politiku. Od njega imaju najviše koristi naše žene koje se zapošljavaju te krajnji korisnici. Vjerujem da će svi biti zadovoljni te se nadam da će nakon što ovaj program bude završio, uslijediti najavljeni višegodišnji program- zaključio je Paloš.
U emisiji Kultura na i poslušajte:
Osamnaesta Noć muzeja održana u vukovarskim muzejima,
Dodijeljene su nagrade Joza,
Ovogodišnje Šokačko sijelo pod motom "Među šumama i vodama".
Emisiju Kultura na i uredila je i vodila Sandra Grgić. Suradnice u emisiji bile su Klaudija Boras i Valerija Lozančić. Glazbu za emisiju odabrao je Miroslav Čorak.
U povodu Dana crvenih haljina, koji se u svijetu tradicionalno održava prvoga petka u veljači, u petak s početkom u 14 sati u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici „dr. Juraj Njavro” Vukovar održat će se predavanje na temu „Specifičnosti moždanoga udara u žena”.
Cilj je podići svjesnost o moždanome udaru kod žena od kojega u našoj zemlji svake godine umire više žena nego od raka dojke, unatoč stalno prisutnim upozorenjima na čimbenike rizika.
- Od 2019. godine kada smo prvi put u Vukovaru organizirali akciju pod nazivom „Nosi crveno” nastojimo svake godine obilježiti taj dan, upozoriti žene da brinu o svome zdravlju, da preveniraju pojavu bolesti krvih žila pa tako i moždanoga udara. Ove godine, točnije u petak 3. veljače 2023. godine u edukacijskoj dvorani Nacionalne memorijalne bolnice „dr. Juraj Njavro” Vukovar mlada doktorica specijalizantica Marina Popović održat će predavanje pod nazivom „Specifičnosti moždanoga udara u žena” gdje će prisutnima biti pojašnjeno koje su razlike moždanoga udara kod žena i muškaraca i što se može napraviti, a može se puno toga, kako bismo spriječili da dođe do moždanoga udara – pojasnila je doktorica neurologinja Nacionalne memorijalne bolnice „dr. Juraj Njavro” Vukovar Sanja Svalina.
Predavanje je otvoreno za javnost.
U Dnevniku 2 HRV-a poslušajte:
- Održana početna konferencija projekta Zajedno u najboljim godinama II,
- Javni poziv za dodjelu kompostera za kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada,
- Osječko-baranjska županija dodijelila 165 stipendija.
- Započela ekološka akcija prikupljana elektroničkog otpada.
Dnevnik 2 uređuje i vodi Sandra Grgić.
Gradsko društvo Crvenog križa Vinkovci objavilo je raspored akcija darivanja krvi za veljaču. U suradnji s Kliničkim zavodom za transfuzijsku medicinu Kliničkog bolničkog centra Osijek najavljene su tri akcije.
- Planiramo održati tri akcije darivanja krvi i to 9. veljače od 11 do 16 sati u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci, također 9. veljače, od 17 do 19 sati, u Osnovnoj školi I. B. Mažuranić Rokovci-Andrijaševci te 17. veljače od 9 do 13 sati, u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci - pojasnio je ravnatelj Gradskog društva crvenog križa Vinkovci Branislav Tomić.
Prijave za termin darivanja krvi obavljaju se na telefon Crvenog križa Vinkovci 032/ 332-523. Darovatelji će odmah po telefonskoj prijavi dobiti SMS s terminom darivanja krvi.
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je javni poziv za prijavu projekata iz područja sigurnosti cestovnog prometa na području Republike Hrvatske za 2023. godinu - izvijestila je PU vukovarsko-srijemska.
Predmet Javnog poziva su projekti koji su u funkciji povećanja razine sigurnosti cestovnog prometa, a za koje se može osigurati financijska potpora iz sredstava Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030.
Planom potreba Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za 2023. godinu osigurat će se sredstva za projekte sanacije opasnih mjesta, sukladno točki 7.9., Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. - Sigurna infrastruktura i točkom 7.6 Sigurnost motociklista i mopedista u dijelu inženjerskih rješenja vezanih za sanaciju visokorizičnih dionica cesta za ovu kategoriju vozila.
Pravo podnošenja prijave po Pozivu imaju pravne osobe na području Republike Hrvatske, kojima je u djelokrugu rada upravljanje cestovnom infrastrukturom, bilo da se radi o državnim, županijskim, lokalnim ili nerazvrstanim cestama.
Udio sredstava koji se za realizaciju projekta traži iz sredstava Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. može iznositi najviše 70% ukupnog proračuna projekta, odnosno najviše 93.000 eura u slučaju da je projekt financijski veći.
Sufinancirat će se samo projekti koji se odnose na poboljšanje prometno tehničkih uvjeta na prometnici, razina prometnog elaborata, odnosno projekti kojima se izravno utječe na sigurnost cestovnog prometa, pješačke staze, prometno-tehnička rješenja u blizini škola, dječjih vrtića, igrališta i slično.
Predmet sufinanciranja neće biti usputno rješavanje komunalnih i velikih građevinskih zahvata.
Uz prijavu je potrebno priložiti dopis nadležne policijske uprave kojim se opisuje i potvrđuje postojanje stvarne ugroze sigurnosti cestovnog prometa uvjetovane aktualnim stanjem cestovne infrastrukture na opasnom mjestu, sažetak projekta sanacije opasnog mjesta (najviše jedna stranica formata A4) i troškovnik ovjeren od strane ovlaštenog projektanta, suglasnost upravitelja cesta na kojima će se izvoditi sanacija, ispunjen Evaluacijski obrazac ovjeren od ovlaštenog revizora cestovne sigurnosti, jamstvo prijavitelja da ne postoje imovinsko-pravne prepreke za sanaciju, jamstvo osiguranja minimalno 30% od troškovnikom predviđenih financijskih sredstava (s PDV-om), od strane prijavitelja projekta, odnosno ukupna razlika potrebnih sredstava ukoliko je projekt veći od 133.000 eura, jamstvo realizacije sanacije tijekom 12 mjeseci od dana potpisivanja sporazuma, t6očan iznos financijskih sredstava (s PDV-om) koji se traži od Nacionalnog plana, maksimalno 93.000,00 EUR s PDV-om, a za sve zahvate potrebno je provesti i Reviziju cestovne sigurnosti sukladno Pravilniku o aktivnostima i postupcima za poboljšanje sigurnosti cestovne infrastrukture i reviziji cestovne sigurnost NN 55/2022.
Prijava koja ne zadovolji uvjete neće se razmatrati.
Predlagatelji trebaju dostaviti potpisanu i ovjerenu prijavu sa svim prilozima u jednom (1) primjerku na adresu: MUP RH, Ilica 335, Zagreb, s naznakom „Za sanaciju opasnih mjesta kroz Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030.“, najkasnije do isteka roka za podnošenje prijava.
Javni poziv otvoren je danom objave u Narodnim novinama, a rok za dostavu prijava je 45 dana od dana objave.
Radna skupina zadužena za provedbu Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. će u roku od 45 dana nakon zatvaranja javnog poziva donijeti odluku o raspodjeli sredstava za sanaciju opasnih mjesta, po javnom pozivu za 2023. godinu.
Odabir projekata sanacije sukladno raspoloživim sredstvima obaviti će se uzimajući u obzir uravnoteženu prostornu distribuciju projekata na razini RH te temeljem kriterija povoljnijeg odnosa troškova i koristi predloženih mjera proračunatog na temelju podataka iz priloženog evaluacijskog obrasca.
Popis pristiglih i odobrenih zahtjeva za sufinanciranje bit će objavljen na portalu NPSCP.HR
Ministarstvo znanosti i obrazovanja izvijestilo je kako su maturanti prošle godine iz viših razina matematike i engleskog jezika postigli najbolje rezultate otkako se prate rezultati mature, najgore su od izbornih predmeta napisali politiku i gospodarstvo, a više od 74 posto upisalo je neki fakultet, neki su od podataka o maturi 2021./2022.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u Školskom e-Rudniku objavilo je podatke o državnoj maturi 2022. i upisima na fakultete iz kojih je vidljiv porast prosječnih ocjena iz obveznih predmeta - matematike, hrvatskog i engleskog, osim na osnovnoj razini ispita iz matematike gdje je zabilježen pad. Maturanti su prošle godine iz viših razina matematike i engleskog jezika postigli najbolje rezultate otkako se prate rezultati mature.
Kada je riječ o rezultatima kemije, fizike i biologije bili su lani bolji nego godinu prije. Najbolje su ocjene iz stranih jezika (talijanski, grčki, francuski, španjolski), a najgore iz latinskog te politike i gospodarstva. Prošlih je godina na maturi uglavnom sociologija bio ispit iz kojeg su postizali najlošije rezultate. Kod usporedbe gimnazijskih i strukovnih programa vidljiva je velika razlika u ocjenama, kako u redovnom školovanju tako i na maturi. Jednako tako, i postotak odabira više razine obveznih predmeta.
Od ukupno 25.657 učenika koji su završili srednju školu i položili maturu 2022., njih zasad 19.099 upisalo je visoko učilište - gimnazijalci su na gotovo 91 posto, a strukovnjaci 62 posto.
Najbolji prosjek (4,46) na maturi imaju studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva, slijede Farmaceutsko-biokemijski s prosjekom 4,35, Medicinski fakultet Zagreb s prosjekom 4,33, te Edukacijsko- rehabilitacijski fakultet s prosjekom 4,2.
Gledajući sa strane fakulteta, najbolje ocjene u četvrtom razredu srednje škole imali su studenti Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (4,9), pa Medicinski fakultet u Zagrebu (4,85), Stomatološki fakultet (4,79), Medicinski fakultet Split (4,78). Poredak je otprilike isti kao i svake godine.
Kao zanimljivosti na višoj razini iz obveznih predmeta ističe se podatak da su 72 učenika koja su završila školsku godinu s odličnim iz nekog predmeta, iz istog tog predmeta na maturi dobili nedovoljan.
Njih 577 završilo je školsku godinu s peticom iz nekog predmeta, dok su iz istog tog predmeta na višoj razini državne mature dobili - dvojku.
Devetnaest učenika završilo je školsku godinu s dvojkom iz nekog predmeta, dok su iz istog predmeta na višoj razini državne mature dobili peticu.
Peticu iz sva tri obvezna predmeta dobila su 403 učenika.
