Sandra Grgić
Iz PU vukovarsko-srijemske izvijestili su kako je jučer, 20. studenog u jutarnjim satima, pri ulaznoj graničnoj kontroli na graničnom prijelazu Bajakovo, dvoje putnika iz autobusa srpskih registracijskih oznaka policijskom službeniku predočilo hrvatske osobne iskaznice.
U ponedjeljak je održana telefonska sjednica vlade na kojoj je donesena Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata sukladno kojoj se najviše maloprodajne cijene računaju po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnog goriva u prethodnom 14-dnevnom razdoblju.
I ove godine Centar za vozila Hrvatske i Hrvatski autoklub od 20. do 25. studenoga provode preventivno-sigurnosnu akciju “Dani tehničke ispravnosti vozila” tijekom koje vozači mogu u stanicama za tehnički pregled besplatno provjeriti stanje svojih vozila.
U Dnevniku HRV-a poslušajte:
- Odana počast žrtvama Veleprometa,
- U 16. mimohodu „Vi ste naš ponos – mi smo Vaša snaga“ sudjelovalo više stotina mladih,
- Prije 32 godine dogodio se najteži zločin od Drugog svjetskog rata – brutalna egzekucija 261 ratnog zarobljenika i civila na Ovčari,
- Godišnjica je pogibije kolega Branimira Polovine i Siniše Glavaševića. U holu zgrade HRV-a položen vijenac podno biste Siniše Glavaševića.
Dnevnik HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
U okviru Dana sjećanja na žrtvu Vukovara danas su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispod spomen ploče žrtvama Veleprometa brojni Vukovarci i građani iz drugih dijelova Hrvatske odali počast žrtvama srpskih koncentracijskih logora.
Kod Zavjetne kapelice na tzv. Kukuruznome putu upaljene su svijeće i položeni vijenci u znak sjećanja na stradanja u Domovinskom ratu. Kukuruzni put bio je jedini prolaz između Vukovara i Bogdanovaca kojim su tijekom tri mjeseca, od rujna do studenoga 1991. godine, branitelji dolazili braniti Vukovar, ali i kojim su civili i branitelji izlazili iz grada.
- Kukuruzni je put bio koridor kroz koji su se uspjele obnavljati zalihe naoružanja, hrane i lijekova i naravno izvlačiti ranjenici. Puno sam to puta rekao, a sada s ovoga mjesta ponavljam - Vukovar je najsvetije mjesto hrvatske novije povijesti. Vukovar je obranio Hrvatsku. Da nije bilo Vukovara, linija Karlovac-Karlobag-Virovitica bi bila puno bliža njima u toj realizaciji. Vukovar i vukovarski borci su spasili ne samo Hrvatsku, spasili su naravno veliki broj života. Spasili su grad Osijek, spasili su istok Hrvatske. Dali su nam vremena i prostora da se naoružamo, organiziramo, dali su nam vremena i prostora da dobijemo i naše saveznike u Europi i svijetu i zato im neizmjerno hvala – rekao je ministar obrane Ivan Anušić.
Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiro Janović naglasio je kako je Kukuruzni put tijekom 1991. godine bio tračak nade za sve branitelje i civile.
- Nažalost, ne smijemo zaboraviti da se Vukovar suočio sa strašnim neprijateljem i da u to doba Hrvatska vojska nije imala snage osigurati koridor koji bi bio spas za sve. Vukovar je branio Hrvatsku, ali je i Hrvatska branila Vukovar – poručio je Janović.
Ispred Grada Vukovara vijenac je položio zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac.
- Ovo je još jedna prilika da se svi sjetimo hrabrih ljudi koji su branili ovaj put i što je ovaj put značio tijekom 1991. godine. Iz osobnog iskustva znam što je on značio, jer je moj otac, majku i susjede upravo kroz njega izveo iz Vukovara – rekao je ovom prilikom Sušac.
Predsjednik zajednice udruga HVIDR-e Vukovarsko-srijemske Stjepan Mađarac podsjetio je kako je na inicijativu preživjelih branitelja i civila na Kukuruznom putu 2006. godine izgrađena Zavjetna kapelica kao zavjet Gospi što su tim putem mnogi uspjeli doći do slobode.
- HVIDRA je zajedno s jednom skupinom hrvatskih branitelja te uz značajnu financijsku pomoć hrvatskih branitelja s Raba izgradila ovu Zavjetnu kapelicu i svake se godine okupljamo ovdje kako bismo položili vijence, zapalili svijeće i pomolili se za one kojih više nema. I sam sam sudionik Domovinskog rata i koristio sam dva puta Kukuruzni put, cestu koja nas je spajala sa slobodnim dijelom Hrvatske – rekao je Mađarac.
Nakon paljenja svijeća i polaganja vijenaca molitvu je kod Zavjetne kapelice za sve poginule i nestale branitelje predvodio vlč. Zvonimir Martinović, župnik župe Kraljice mučenika.
U dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice dr. Juraj Njavro održano je prijateljsko i neformalno okupljanje djelatnika ratne bolnice pod nazivom " 32 godine poslije samo da bi se vidjeli i zagrlili".
Jadranka Lisičar medicinska sestra ratne bolnice ispričala je više o samome okupljanju.
- Već dugi niz godina se dogovaramo za ovo okupljanje, da se skupimo i razmijenimo ako ništa drugo brojeve telefona. U najtežim smo trenutcima zajedno bili i zašto se ne bi i sada našli, popili kavu i porazgovarali. Mnogih od tada zaposlenih više ni nema među nama, godine i bolest su uzele svoje, stres je tu. Puno ovdje nedostaje ljudi koji su radili u ratnoj bolnici, ali opet je lijepo da smo se uspjeli okupiti – rekla je Lisičar.
Jedan od inicijatora okupljanja je ratni doktor Zujović Edin koji je krajem rujna 1991. godine došao iz Zagreba u Vukovar te počeo raditi kao voditelj transfuziološke službe u vukovarskoj bolnici.
- Ovdje su se okupili djelatnici ratne bolnice, od pomoćnog osoblja, medicinskih sestara i liječnika. Mi liječnici bez medicinskih sestara i pomoćnog osoblja nismo mogli i nismo radili. Inače ovo su dani kada čovjek ima pomiješane osjećaje, najviše ponosa i dostojanstva. Ovaj naš susret i okupljanje ima samo jedan cilj, a to je da se zagrlimo kao i te 1991. godine. Dvadesetak nas se ovdje okupilo, kiša nas omela nije kao što nas ni ratna događanja tijekom 1991. godine omela nisu – naglasio je Zujović.
Okupljeni su kod spomen obilježja u dvorištu bolnice prvo molili pa potom zapalili svijeću za sve poginule i nestale djelatnike bolnice.
U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, a u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije, održana je popularno-znanstvena tribina „Ratni zarobljenici u Domovinskom ratu“.
Na tribini, održanoj u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, predstavljena je i knjiga generala u pričuvi Stjepana Adanića, koji je bio glavni hrvatski pregovarač za razmjenu ratnih zarobljenika i logoraša te je iznio svoje svjedočenje o tom vremenu i događajima. Sudionicima tribine obratili su se zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ivona Paltrinieri kao izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja te predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić.
- Tribina je zamišljena kao prikaz vremena od ratne 1991. godine, početaka zatočeništva hrvatskih branitelja i civila u srpskim koncentracijskim logorima preko razmjena i oslobađanja, pa sve do današnjih dana i podizanja tužbe hrvatskih logoraša protiv Srbije za naplatu ratne odštete na Općinskom sudu u Beogradu. Posvećena je svim zatočenicima srpskih koncentracijskih logora, braniteljima i civilima, kojih je na žalost bilo 30.000 od kojih je 7.800 koji imaju status logoraša i zatočenika srpskih koncentracijskih logora, a od kojih je danas živih tek 3.500 - rekao je Damir Buljević predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije i organizator tribine te naglasio kako je prošlo 30 i više godina od tih događanja, a neki su manje poznati.
- Već tri godine uz pomoć Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja borimo se da na Općinskom sudu u Beogradu dokažemo da je Srbija odgovorna za ratne logore, zatočeništva, ubojstva, maltretiranja hrvatskih branitelja i civila. Oko 50 naših tužbi je u Beogradu i čekamo rješenje koje nam je važno da vidimo da li Srbija prihvaća tužbe i da je nadležna za njih. Optimisti smo, ali ne preveliki, a naš sljedeći korak je Strasbourg. Smatramo da je ovaj postupak važan ne samo za logoraše nego i RH jer prihvaćanje tužbi je i prihvaćanje odgovornosti Srbije za zločine nad zarobljenicima i agresiju na Hrvatsku - naglasio je Buljević.
Zamjenik osječko-baranjskog župana Mato Lukić naglasio je kako su dani koji su pred nama ne samo u studenom već i u prosincu, vrlo emotivni za sve ljude koji su željeli Hrvatsku u kojoj danas živimo.
- Zbog toga podupiremo sva nastojanja Društva logoraša kako bi urodile plodom njihove tužbe za sve strahote proživljene u srpskim koncentracijskim logorima. Poznato je da je oko 30.000 ljudi prošlo kroz logore u Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini, a strahote koje su oni prošli teško je riječima opisati. Dobro je da se o tome razgovara i da se sazna istina o Domovinskom ratu i žrtvi koju su mnogobrojni morali podnijeti za slobodu naše domovine. Na današnjoj tribini sudjelovali smo na promociji knjige generala Adanića upravo na tu temu, a pozivam sve one koji su doživjeli neku ratnu strahotu da svoja iskustva stave na papir i prenesu istinu mlađim generacijama - poručio je zamjenik župana Mato Lukić.
