Sandra Grgić
Predsjednik Visokog kaznenog suda u srijedu je uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda podnio nadležnom sudačkom vijeću pritužbu protiv suca tog suda Ivana Turudića zbog povrede Kodeksa sudačke etike, izvijestio je u četvrtak Visoki kazneni sud, a prenosi HINA.
U priopćenju navode kako prema izjavama proizlazi da se sudac Turudić više puta sastajao s osobom protiv koje je pokrenuta istraga čime je po ocjeni predlagatelja prekršio Kodeks sudačke etike.
- Napominjemo da je proces izbora glavnog državnog odvjetnika u nadležnosti Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora. Međutim, sve dok glavni državni odvjetnik ne stupi na dužnost na koju je izabran on je do tada sudac i za ocjenu postupaka suca nadležna je isključivo sudbena vlast (predsjednici sudova, sudačka vijeća i Državno sudbeno vijeće) - stoji u priopćenju.
U protekla 24 sata na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske zabilježene su četiri prometne nesreće. U tri prometne nesreće nastupila je materijalna šteta, dok je u jednoj prometnoj nesreći jedna osoba teže ozlijeđena.
Jučer, 14. veljače oko 19 sati u Vinkovcima, 31-godišnji vozač bicikla pod utjecajem alkohola 1,81 g/kg, gubi nadzor nad biciklom i pada na kolnik pri čemu je zadobio teže tjelesne ozljede.
Iz Pu vukovarsko-srijemske izvijestili su kako su policijski službenici Policijske postaje Vukovar dovršili kriminalističko istraživanje nad 33-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela krađe u pokušaju.
U Poduzetničkom inkubatoru u Vinkovcima, a u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, održani su Dani poslova.
Cilj Dana poslova je na jednom mjestu okupiti sve relevantne dionike na tržištu rada i omogućiti bolju usklađenost ponude i potražnje kroz jačanje partnerstva za zapošljavanje i na taj način doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva.
Dani poslova Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prilika su da najuspješniji hrvatski poslodavci na jednom mjestu predstave velik broj otvorenih radnih mjesta te se povežu licem u lice s nezaposlenim osobama, učenicima i studentima, koji primarno svoju budućnost vide u ugostiteljstvu i turizmu, grani koja je važna za Republiku Hrvatsku i u kojoj se svake godine traži veliki broj djelatnika.
- Ove godine Dani poslova se održavaju u sedam hrvatskih gradova - Virovitici, Bjelovaru, Osijeku, Vinkovcima, Požegi, Slavonskom Brodu i Sisku. Ciljevi su aktivirati domaću radnu snagu, promovirati zanimanja koja su vezana za hrvatsko tržište rada, a usmjereni smo na aktivaciju viših razreda srednjih škola. Ovdje se u Vinkovcima predstavilo 12 poduzetnika od kojih je troje s područja Vinkovaca, a ostali su s područaj Jadrana tako da korisnici mogu birati hoće li raditi ovdje ili na sezoni - rekao je prilikom obilaska događaja ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar dodajući kako se u Hrvatskoj i dalje bilježi pad broja nezaposlenih, ali i da nam i dalje nedostaje radnika.
- U Hrvatskoj je trenutno oko 118.000 nezaposlenih osoba te i u ovoj godini, u odnosu na prošlu, bilježimo pad broja nezaposlenih. Ako bi brojke usporedili s onima od prije nekoliko godina onda možemo govoriti o velikom padu nezaposlenosti u Hrvatskoj. To vežemo s gospodarskim rastom, ali i ukupnim razvojem domaćeg tržišta rada – rekao je Lončar.
Uz Lončara, Dane poslova u Vinkovcima obišli su i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić, vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić i drugi.
Blagdan je Pepelnice ili Čiste srijede kojom počinje korizma, što je vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, kao poseban oblik pokorničke priprave vjernika za proslavu Kristova vazmenoga otajstva – Uskrsa.
Danas je Valentinovo, dan zaljubljenih koji se obilježava u spomen na svetog Valentina koji je tajno vjenčao zaljubljene djevojke i mladiće i zbog toga je pogubljen 14. veljače 269. godine.
Tim povodom, kao i prethodnih godina, mladež gradske organizacije Hrvatskih suverenista Vukovar organizirala je druženje s građanima u središtu grada i podjelu prigodnih paketića. Prema riječima člana mladeži gradske organizacije Hrvatskih suverenista Antonia Klarića, bila je ovo prilika razveseliti sugrađane malim znakom pažnje.
- Ženske članice mladeži izradile su i pripremile oko 200 sapuna u obliku srca koje, kao mali znak pažnje, dijelimo našim sugrađanima - rekao je Klarić te naglasio kako je ovo akcija koju mladež Hrvatskih suverenista organizira više od deset godina te da će s istom nastaviti i dalje.
Zbog ratnog zločina protiv hrvatskih civila u Trpinji 1991. sudsko vijeće osječkog Županijskog suda u utorak je nepravomoćno osudilo Zorana Vajića na 20. godina zatvora. Vajić je bio dio skupine okrivljenika koji su za ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika u Trpinji na osječkom sudu osuđeni 2014. Nakon što je bio nedostupan hrvatskom pravosuđu, 2019. godine temeljem međunarodne tjeralice, uhićen je u Francuskoj, a nakon boravka u ekstradicijskom pritvoru u prosincu 2022. izručen je Hrvatskoj - prenosi HINA.
Vajića se teretilo da je kao pripadnik pararadarstvenih snaga odjeljenja milicije u Trpinji sudjelovao u strijeljanju deset hrvatskih civila koji su 14. rujna 1991. nezakonito uhićeni u svojim kućama, tijekom oružanog napada snaga JNA i dragovoljaca iz Srbije na Vukovar i Trpinjsku cestu.
Nakon što su zapovjednik Teritorijalne obrane Trpinja Stevo Pantić i njegov zamjenik Borislav Držajić naredili da se uhićeni civili hrvatske nacionalnosti zadrže u zatvoru milicije u Trpinji, civili su narednih dana bili izvrgnuti svakodnevnom fizičkom i psihičkom zlostavljanju. Tako su neutvrđeni pripadnici milicije i Teritorijalne obrane Trpinja svakodnevno tukli civile rukama, nogama i policijskim palicama po svim dijelovima tijela, tjerali ih da pjevaju četničke pjesme, a zatočene muškarce ponižavali, prisilivši da ispred zgrade milicije, pred mještanima, klečeći na koljenima pasu travu.
Okrivljenik Stevo Pantić i njegov zamjenik Borislav Držajić odlučili su da se svi zatočeni civili, osim Milice Mađarević, likvidiraju, a nakon što su iz zgrade izveli civile, na Pantićev upit tko želi ići s njima na strijeljanje zarobljenika, kao pripadnici milicije, javili su se ranije osuđeni Milisav Atanacković i Zoran Vajić koji je iz stanice milicije uzeo automatsku pušku. Nakon toga su, uz prijetnju oružjem, civile utovarili u kamion, odvezli na nepoznatu lokaciju izvan sela u blizini Bobotskog kanala te ih tamo poubijali iz vatrenog oružja. Po povratku u stanicu milicije Vajić je kao potvrdu obavljenog strijeljanja nudio prisutnim osobama da opipaju cijev njegove automatske puške.
Sudsko vijeće je ocijenilo da je, dokaznim postupkom, osobito iskazima svjedoka, nedvojbeno utvrđeno da je Vajić, zajedno s ostalim, već ranije pravomoćno osuđenim pripadnicima Teritorijalne obrane i stanice milicije iz Trpinje sudjelovao u likvidaciji zatočenih civila.
Svi stradali bili su civili starije životne dobi čiji ostaci nisu pronađeni, ali je evidentno da su likvidirani upravo onog dana kada su odvedeni iz stanice milicije. Sud je utvrdio da se Vajić u stanici milicije dobrovoljno javio za sudjelovanje u strijeljanju i uzeo automatsku pušku te je po povratku u stanicu milicije, na neki način, trijumfirao zbog svog zločina i govorio okupljenima: Dođite vidjeti kako mi je cijev od automatske puške vruća, kazao je predsjednik Sudskog vijeća Davor Mitrović.
Protiv okrivljenika je produljen istražni zatvor, koji može trajati do pravomoćnosti presude.
Zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u Trpinji 1991. na osječkom Županijskom sudu, u prosincu 2014. godine, deset okrivljenika je proglašeno krivima i osuđeno na kazne od 5 do 20 godina zatvora.
Za ubojstvo 15 osoba, civila i hrvatskih branitelja, u okolici Trpinje najveću kaznu, od 20 godina zatvora dobili su prvooptuženi Stevo Pantić i drugooptuženi Milisav Atanacković. Milenko Pantić, Đoko Stajić, Zoran Gajanin, Simo Stević i Jerko Mičić tada su osuđeni na 14. godina zatvora.
Na 12 godina osuđeni su Zoran Ranković i Željko Vuković, dok je okrivljenik Miroslav Kovačević, osuđen na petogodišnju zatvorsku kaznu. Kazne je 2016. godine potvrdio Vrhovni sud.
Stipo Mlinarić, saborski zastupnik, osnivač i predsjednik Centra dr. Ivana Šretera i Ivo Farčić odvjetnik i pravni zastupnik Centra održali su utorak u Zagrebu konferenciju za medije na temu predaje desete kaznene prijave Centra dr. Ivana Šretera DORH-u.
Mlinarić je na početku konferencije pojasnio kako se aktivnosti Centra usmjeravaju sa područja istočne Slavonije na područje Benkovca, Obrovca i Knina.
- Dva odvjetnička ureda godinu dana radila su za Centar dr. Ivan Šreter - Berislav Živković i Ivo Farčić. Živković je odradio vrh JNA što se tiče istočne Slavonije. Sad je prebačeno težište na JNA u Benkovcu, Obrovcu i Kninu. To će biti gotovo do kraja ove godine. Ured Ive Farčića je radio SDS, dakle civilni dio vlasti u tzv. SAO Krajini – pojasnio je Mlinarić.
Odvjetnik Farčić pojasnio je što je obuhvaćeno u ovoj kaznenoj prijavi.
- Ovu smo kaznenu prijavu napravili kao jedan logičan nastavak postupka i presude protiv Mile Martića. ICTY je u presudi Martiću, osim što je njega presudio, utvrdio i sudionike takozvanog udruženoga zločinačkog pothvata koji su sudjelovali u ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva. Poimenično je sud naveo tridesetak osoba, a naveo je pripadnike službi policije, vojske i državnih struktura. Mi smo obuhvatili neimenovane dužnosnike koji su dio te skupine. Stavili smo predsjednike vlade, ministre obrane, ministre unutarnjih poslova i pravosuđa iz četiri vlade tzv. SAO Krajine. Protekom vremena velik broj tih ljudi je umro, no mi smo odabrali deset osoba za koje smatramo da su odgovorne. Time nismo zatvorili taj popis, ali smo rekli da za njih postoji osnovana sumnja za čitav niz ratnih zločina protiv civilnog stanovništva - pojasnio je Farčić dodajući kako su u prijavi naveli što su sudovi do sad utvrdili i što postoji u dokumentaciji, a sada je na DORH-u da sve istraži.
Podsjetimo, u siječnju ove godine predsjednik Centra Stipo Mlinarić predao je Državnom odvjetništvu nadopunu kaznene prijave s popratnom dokumentacijom za ratne zločine u istočnoj Slavoniji, koja s prethodnim prijavama, obuhvaća 64 osobe. Kaznena prijava ne odnosi se samo na Vukovar nego i na cijelu istočnu Slavoniju.
