Sandra Grgić
U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno 958 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj ukupno 4.732 - izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite.
Na bolničkom se liječenju nalazi 417 pacijenata od kojih je na respiratoru 13.
Preminulih osoba nema.
U Osječko-baranjskoj županiji u posljednja 24 sata evidentirano je 126 novopozitivnih na koronavirus – izvijestio je Stožer civilne zaštite Osječko-baranjske županije.
U Dnevniku HRV-a poslušajte o:
Rekonstrukciji javne rasvjete u Općini Gunja.
Novim cijenama naftnih derivata.
Konferenciji „Novi alati u pružanju podrške žrtvama i svjedocima”.
Tradicionalnim 25. po redu Miholjskim danima.
Dnevnik 2 HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
Od ponoći su na snazi nove cijene goriva.
Vlada je na sjednici u ponedjeljak utvrdila najviše maloprodajne cijene naftnih derivata, tjedan dana ranije od predviđenog jer je dizel na mediteranskom tržištu pojeftinio.
Litra dizela od danas je 59 lipa jeftinija i sada iznosi 12 kuna i 29 lipa. Benzin je skuplji jednu lipu po litri pa je cijena sada 10 kuna i 58 lipa. Cijena plavog dizela ostaje ista - 8.49 kuna po litri.
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava održao je konferenciju za medije u Hrvatskom saboru na temu političkih aktualnosti.
Ustvrdio je kako korupcija predstavlja izrazitu opasnost po temelje Republike Hrvatske te da pogrešan smjer u kojem ide Hrvatska određuju Plenković i njegova manjinsko liberalna Vlada.
- Vladajući na sve moguće načine pokušavaju skrenuti pozornost od pljačke u Ini. Važno je istaknuti da je firma koja je dobila dozvolu za poslovanje u plinskom biznisu, dobila je zahvaljujući potpisu čovjeka koji je član HDZ-a i koji je deset dana ranije bio u Remetincu zbog afere Vjetroelektrane. U svakoj se aferi nađu viđeniji ljudi ove države iz HDZ-a, njihovi kumovi, bratići i sestrične. Cijelo vrijeme smo govorili da je to pošast koje se moramo riješiti, a da korupcija i krađa slabe ovu državu. Nažalost, godine prolaze, a ništa se ne mijenja. Ako ne vjerujete meni i Domovinskom pokretu, ni cijeloj oporbi koja se unatoč tolikim razlikama ujedinila jer shvaćamo kolika nam opasnost prijeti zbog ovakve korupcije i krađe, onda pročitajte presudu Vrhovnog suda u slučaju Ina-MOL gdje su Sanader i Hernadi presuđeni na zatvorsku kaznu - rekao je Penava te pojasnio kako je u presudi Vrhovnog suda rečeno da korupcija predstavlja izrazitu opasnost po temelje Republike Hrvatske.
Podsjetio je kako će Državni zavod za statistiku sljedeći tjedan objaviti konačni popis stanovnika po kojemu će se vidjeti rezultati aktualne vlasti.
- Molim hrvatski narod i građane da osvijeste tu činjenicu i povezanost korupcije na ovoj razini i pada broja stanovnika i broja prvašića u školama, jer tu situaciju nitko izvana ne može promijeniti nego samo građani Republike Hrvatske izlaskom na izbore i kažnjavanjem odgovornih za ovakvo stanje - istaknuo je Penava dodajući kako je zadatak svih onih koji vole ovu zemlju izaći na izbore i promijeniti te stvari.
Državni zavod za statistiku objavit će sljedećeg tjedna konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku.
Objava tih podataka najavljena je u DZS-ovom Kalendaru objavljivanja statističkih podataka za 22. rujna.
Ostali podaci objavljivat će se sukcesivno i njihova objava također će biti pravovremeno najavljena u Kalendaru. U te podatke spadaju demografske karakteristike, poput bračnog stanja, vrste zajednice i obitelji te socio-ekonomske karakteristike stanovništva, kao što su obrazovanje i ekonomska aktivnost.
Hrvatska u 30 godina izgubila 18,7 posto stanovništva
Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze - samopopisivanje te popisivanje na terenu. Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom.
Hrvatska je, prema prvim podacima koje je Dražavni zavod za statistiku objavio 14. siječnja, u zadnjih 30 godina, tj. u razdoblju od osamostaljenja izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva.
Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021., taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.
To znači da je Hrvatska u trideset godina samostalnosti izgubila 18,7 posto stanovništva.
U 2001. godini bilo je 4.437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4.284.889. stanovnika.
Gong je osnovao fond s imenom Podrška istraživačkom novinarstvu od Gonga, koji će financijski poduprijeti istraživačke novinarske teme od javnog interesa - izvijestili su u četvrtak iz Gonga.
Iz Gonga poručuju da istraživačko novinarstvo pridonosi razgradnji korupcije te održivosti liberalne demokracije, zbog čega je podrška takvom novinarstvu od vitalne važnosti za društvo.
U skladu s Gongovim strateškim ciljem - borbom protiv korupcije, objavili su poziv za financiranje novinarskih istraživačkih radova u iznosu od 5000 do 10.000 kuna.
Prijave na natječaj raspisuju se s 15. rujnom, a ideje za financiranje projekata primaju se putem online formulara do 30. rujna. Financirani novinarski radovi bit će objavljeni na stranicama Gonga.
Prijave tema radova za elektroničke publikacije otvorene su za novinare i novinarke te studente i studentice novinarstva. Moguće je prijaviti projektni prijedlog i kao tim, ali samo uz definiranje voditelja tima, odgovornog za realizaciju projekta.
O odobrenju projekta i dodjelama potpora odlučuje peteročlano povjerenstvo u čijem su sastavu Đurđica Klancir, Slavica Lukić, Tena Perišin, Dario Špelić i Oriana Ivković Novokmet.
PING je nastao u sklopu Programa Europske unije “Europa za građane, jednakost, prava i vrijednosti”, čiji je nositelj Gong.
Gotovo 689.000 umirovljenika s mirovinom do 4.360 kuna dobit će novi jednokratni energetski dodatak koji će im biti isplaćen u listopadu, odnosno najkasnije u prosincu ako uz hrvatsku mirovinu primaju i inozemnu - izvijestilo je Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.
Riječ je o pomoći u sklopu Vladina jesenskog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena teškog 21 milijardu kuna te u četiri platna razreda prati indeksaciju mirovina.
Isplata najvećeg iznosa dodatka od 1.200 kuna procjenjuje se za oko 97 tisuća umirovljenika s mirovinom do 1850 kuna. Dodatak u iznosu od 900 kuna isplatit će za 98 tisuća umirovljenika s mirovinom do 2350 kuna.
Najveći broj umirovljenika, njih oko 300 tisuća s mirovinama do 3350 kuna, primit će dodatak u iznosu od 600 kuna, a dodatak od 400 kuna isplatit će za oko 194 tisuća umirovljenika s mirovinom do 4360 kuna.
Isplata jednokratnog energetskog dodatka radi ublažavanja posljedica porasta cijena bit će najkasnije u listopadu za umirovljenike koji primaju mirovinu samo iz hrvatskog mirovinskog osiguranja.
Umirovljenicima koji uz hrvatsku mirovinu primaju i inozemnu, jednokratno novčano primanje isplatit će se najkasnije u prosincu, pod uvjetom da do 30. studenoga dostave dokaz o neto iznosu inozemne mirovine za kolovoz.
Ministarstvo će o konkretnom datumu isplate pravodobno obavijestiti javnost.
