Zajednički vijenac položila su izaslanstva grada Vinkovaca, Vukovarsko-srijemske županije, vinkovačke Povijesne i športske udruge Hrvatskoga sokola i Vinkovačkih šokačkih rodova, nakon čega su na grob bana Šokčevića u kapeli položeni karanfili. Predsjednik Hrvatskoga sokola Zlatko Virc podsjetio je kako su posmrtni ostatci bana Josipa Šokčevića 2002. ekshumirani s bečkoga Novoga groblja i preneseni u Vinkovce, gdje su pokopani na Gradskome groblju u kapeli sv. Marije Magdalene, koju je 1845. godine dala podići njegova majka Elizabeta.

Hrvatski ban Josip Šokčević rodio se 1811. godine u Vinkovcima, gdje se dijelom i školovao, a bansku dužnost obnašao je od 1861. do 1868. Umro je u Beču 1896. godine, gdje je bio i pokopan. Na poticaj vinkovačkoga Hrvatskog sokola, njegovi su posmrtni ostatci pod pokroviteljstvom tadašnjega predsjednika Hrvatskoga sabora Zlatka Tomčića 2002. godine ekshumirani i preneseni na vinkovačko groblje te pokopani u kapeli sv. Marije Magdalene.

Josip Šokčević organizirao je Dalmatinsko–hrvatsko–slavonsku gospodarsku izložbu u Zagrebu 1864. godine. Tijekom njegova banovanja počela je izgradnja najvažnijih željezničkih pruga u Hrvatskoj, podigao je spomenik banu Jelačiću u Zagrebu, potaknuo osnutak današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), osnovao Stol sedmorice i uveo hrvatski jezik u sve javne ustanove. Na njegov zahtjev, Hrvatskoj je vraćeno područje Vojvodine, donesen je Kazališni zakon i osnovana Ratarsko-šumarska škola u Križevcima.