Saborski Odbor za poljoprivredu u ponedjeljak je s tematske sjednice posvećene revitalizaciji šuma pogođenih elementarnim nepogodama i jačanju otpornosti šuma i cijelog šumarskog sektora na utjecaj klimatskih promjena, upozorio na nužnost pronalaska odgovora na vremenske ugroze.
- Nevrijeme od prošle godine izazvalo je štete koje šumarska struka u Hrvatskoj nikada nije vidjela. Stradalo je više od 3,9 milijuna prostornih metara državnih šuma kojima gospodare Hrvatske šume od kojih 1,7 milijuna prostornih metara samo hrasta lužnjaka po kojemu je poznat ovaj kraj - rekla je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir u Vinkovcima.
Članove Odbora, kako je istaknula, posebice zanima na koji se način pristupilo pošumljavanju i revitalizaciji šumskih sastojina, postoji li dovoljna institucionalna podrška kako se bi sanacija provela i na koji način odgovoriti na ovakve i slične elementarne nepogode u budućnosti.
- Hrvatska svojim šumama gospodari već gotovo 260 godina na održiv način. Šuma može bez ljudi, ali ljudi ne mogu bez šume, tako da je svima interes da se ove šume što prije revitaliziraju, jer osim što nam znače život na način da proizvode kisik, one i lokalnom stanovništvu puno znače jer su izvor zapošljavanja - naglasila je Petir te dodala kako pri osmišljavanju budućih klimatskih politika i strategija na razini Europske unije nužno je uzeti u obzir i elementarne nepogode.
Prošlogodišnje nevrijeme prouzročilo štete na 4 milijuna prostornih metara šume. Član Uprave Hrvatskih šuma Ante Sabljić ustvrdio je kako je jako teško iznijeti financijske procjene šteta koje je nevrijeme prouzročilo prošle godine na šumama.
- Na razini Hrvatskih šuma prošlogodišnje nevrijeme prouzročilo je štete na oko četiri milijuna prostornih metara šume. Financijska šteta još uvijek nije procijenjena - rekao je Sabljić te dodao kako je riječ o šteti od oko 150 milijuna eura.
Naveo je da se već u kolovozu 2023. krenulo u poslove raščišćavanja šumskih prometnica i prosjeka, a sada se radi radi na sječi i izvlačenju posječenog drveta te samoj sadnji s kojom se počelo već u jesen i zimu prošle godine.