Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu, žive u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike, a neki od glavnih izazova su utjecaj marketinga hrane i pića na djecu te nedovoljna osviještenost roditelja, pokazalo je istraživanje HZJZ-a i UNICEF-a.
Uvidi iz analize ukazuju kako Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece te da postoji povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi, pa tako djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.
- Trenutno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do devet godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put napravili naše CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji - istaknula je voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Musić Milanović u ponedjeljak prilikom predstavljanja "Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece od nula do devet godina u Hrvatskoj".
Navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost koja je tijekom covida bila u lošijem stanju.
- Pokazatelji govore da djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije covida-19, a taman smo u 2019. imali rezultate koji su ukazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto, došlo je do porasta - pojasnila je.
Ipak, Musić Milanović navela je i neke pozitivne promjene kada je prehrana djece u pitanju pa tako u odnosu na 2019. godinu djeca češće doručkuju, odnosno 81 posto djece doručkuje svakodnevno, što je porast od 17 posto, a također djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine.
Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća, upozorila je, što je onoliko koliko stane u šaku djeteta od osam godina, primjerice dvije mandarine ili male voćke i tri šake salate ili drugog povrća.
