Premijer Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak na sjednici Vlade, na kojoj su usvojene uredbe temeljem kojih će rasti plaće u državnoj i javnim službama, da je logika reforme bila da oni koji su imali manje plaće imaju veći rast, ali da plaće rastu svima, pa i onima s najvišom stručnom spremom.
- Prionuli smo reformi koja je imala jedan temeljni cilj – imati otprilike jednaku plaću za jednak rad, neovisno o tome u kojem je resoru ili službi netko zaposlen. Nastojali smo pritom doći do objektivnog vrednovanja posla koji se obavlja na pojedinom radnom mjestu - rekao je premijer predstavivši na sjednici pojedine primjere povećanja plaća.
Ukupno je cjelokupna reforma u sustavu državne i javnih službi "teška" 1,63 milijardi eura.
Ovom smo reformom, rekao je premijer, nastojali voditi računa o ujednačavanju plaća u državnoj službi i javnim službama za iste poslove i za poslove iste složenosti, a htjeli smo, također, osigurati primjerene plaće za sve državne službenike i namještenike, pripadnike Hrvatske vojske i zaposlene u javnim službama.
U državnoj službi najmanja plaća 1.226 eura
U državnoj službi je 54.587 službenika i namještenika, a temeljem usvojenih uredbi broj naziva radnih mjesta je prepolovljen, s 908 na 555 za službenike i namještenike i sa 667 na 343 kad je riječ o policijskim službenicima.
Državni službenik ili namještenik sa srednjom stručnom spremom, koji je u ožujku prošle godine imao najmanju neto plaću od 553 eura, za ožujak ove godine dobit će plaću od 795 eura neto, odnosno prosječna plaća za srednju stručnu spremu povećava se sa 791 na 1.161 euro neto (47 posto).
Za višu stručnu spremu najmanja plaća od 650 eura raste na 1056 eura neto, odnosno prosječna plaća za VŠS raste sa 975 na 1.439 eura.
Za visoku stručnu spremu najmanja plaća od 754 eura raste na 1.226,odnosno prosječna s 1.574 na 2.016 eura neto, prenosi HINA.
