- Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine - rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji već neviđene krize. 

- Dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet - istaknuo je premijer. 

Podsjetio je da je Hrvatska prije tri desetljeća bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja. 

- Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i što je bilo potrebno da obrane svoju domovinu - rekao je Plenković.

- Osnažena tim iskustvom, Hrvatska je danas izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu - naglasio je te dodao kako je Hrvatska poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost. 

Podsjetio je da će Zagreb u listopadu biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana jačanju demokracije. 

- Na raskrižju demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan - poručio je. 

Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane. 

- Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo - istaknuo je. 

Dodao je da Hrvatska na regionalnoj razini pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi. 

Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju.

- Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora - rekao je Plenković. 

Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim.

- Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena) - naveo je. 

Premijer je dodao da unatoč aktualnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. 

Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time osnažuje svoju poziciju. 

Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Europi. 

- Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u europskom interesu - rekao je Plenković. 

Dodao je da je Hrvatskoj stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti.

- Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH - rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum. 

Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme. 

- Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti - rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH.

- Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost - naglasio je. 

Plenković je zaključno poručio da dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju. 

Dodao je da je potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije. 

- Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu (...) Pristup demokracija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan - zaključio je Plenković.