Naime, u ovom arheološkom parku posjetitelji će na živim primjerima imati priliku vidjeti kako se živjelo i radilo na ovim prostorima prije više tisuća godina.
U okviru uređenog arheološkog parka predviđene su razne radionice za izradu tkanine, keramičkog posuđa, kamenih i koštanih alatki i slično, tu će se moći i učiti o prirodnim materijalima gradnje, odnosno posjetitelji će imati prigodu vidjeti kako se živjelo i radilo na ovim prostorima prije više tisuća godina.
- Zahvaljujući istraživanjima koja su ovdje rađena od 1996. do 2009. godine skupili smo veliku količinu spoznaja, a ove kuće koje su rekonstruirane nalaze se točno iznad kuća koje su tu bile izvorno u razdoblju prije gotovo 7 tisuća godina. Sopot je bilo jedno veliko naselje koje nije bilo samo na brdu nego se prostiralo i na okolnom prostoru što su nam posljednja istraživanja prije dvije godine i dokazala. Samo naselje funkcioniralo je nevjerojatnih 800 godina - objašnjava ravnatelj vinkovačkog muzeja Hrvoje Vulić.
Plan je, dodaje, konstantno razvijati Arheološki park Sopot. Riječ je o vrlo ambicioznom projektu koji bi podrazumijevao i suradnju s agronomskim fakultetima u Zagrebu i Osijeku na uspostavi eksperimentalnog laboratorija za stare sorte biljaka i vrste životinja. To bi značilo kako će posjetitelji moći vidjeti životinje i biljke koje su prvi stanovnici koristili jer temeljem brojnih analiza nalaza s ovoga lokaliteta moguće je rekonstruirati i floru i faunu. Završne radove na obnovi kućica obišao je danas i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić, naglasivši tom prigodom kako je ovaj lokalitet povezan sa središtem grada pješačko-biciklističkom stazom dugom 3 kilometra te da s drugim zanimljivim lokacijama čini jednu turistički atraktivnu cjelinu.
-Uz novoobnovljeni Šokački stan, poučne staze i park šumu Kanovci, sopotske kućice dio su jedinstvene cjeline na ovom području s ogromnim turističkim potencijalima. Radovi na obnovi vrijedni su gotovo 200 tisuća kuna, no, isplatilo se jer su kućice sada kompletno obnovljene i sigurne. Zahvaljujem izvođačima radova na obavljenom poslu koji nije bio jednostavan. S ovakvim tehnikama danas malo tko radi, a oni su jedni od rijetkih koji to znaju. Vjerujem kako ćemo ovdje imati puno posjetitelja koji će željeti vidjeti kako su živjeli „prvi Vinkovčani“ i više naučiti o njihovoj svakodnevici“, istaknuo je gradonačelnik.
Vladimir Škrobo Bajo, voditelj udruge „Čuvari starih zanata“ iz Karanca, kaže kako je posao bio vrlo zahtjevan i odgovoran, ali i izazovan. Napominje kako su korišteni isključivo prirodni materijali, tako je recimo krov rađen od trske, krovna građa je od bagrema koji je oguljen da bi bio dugotrajniji, zidovi su pleteni prućem i tesanim daskama, a potom u konstrukciju zida ubačena sjeckana slama.
-Na kraju dolazi završni sloj koji se radi od pljeve i žute zemlje, a išli smo sa četiri premaza sa svake strane te smo tako dobili zidove širine od 15 do 20 centimetara. To je jedna konstrukcija koja je stabilna i koja daje sigurnost baš kao i nekada jer su ove kuće građene da pruže zaštitu ne samo od vremenskih nepogoda nego i od divljih životinja i neprijatelja - objasnio je.
Same kućice, ali i cjelokupan Arheološki park bit će vjeran prikaz života ljudi koji su u ovim krajevima živjeli prije čak 7 tisućljeća.
