NAJNOVIJE
LAG-ovima 251 milijun kuna za provedbu lokalnih razvojnih strategija

Agencija za plaćanja je završila postupak dodjele sredstava iz prijelaznog razdoblja 2021. – 2022. i s 54 lokalne akcijske grupe (LAG) ugovorila dodatnih 251 milijuna kuna za provedbu lokalnih razvojnih strategija.

S time su sredstva iz novog programskog razdoblja 2021. – 2027. na raspolaganju LAG-ovima za daljnju distribuciji korisnicima u skladu s lokalnom razvojnom strategijom (LRS) svakog pojedinog LAG-a.

Od ukupno 251 milijun kuna, gotovo 195 milijuna je namijenjeno distribuciji korisnicima putem LAG natječaja za različite operacije iz Programa ruralnog razvoja, a sve u skladu s LRS.

S obzirom na činjenicu da je jedno od temeljnih LEADER načela pristup „odozdo prema gore“ (bottom up), glavni uvjet za prijavu na LAG Natječaj je da korisnik ima sjedište na LAG području te se projekt mora provoditi na tom području.

Valja naglasiti kako su LAG-ovi u dosadašnjoj provedbi LRS putem LAG natječaja odabrali 2.639 projekta ukupne vrijednosti 400 milijuna kuna (103% ukupne alokacije), Agencija za plaćanja je ugovorila projekte vrijednosti 372 milijuna kuna (97%) i isplatila 195 milijuna kuna (50%).

Slijedom navedenog, Ministarstvo poljoprivrede obaviještava sve potencijalne korisnike da se o mogućnostima prijave na LAG natječaje obrate LAG-u prema svome sjedištu.

(Petak, 28 Siječanj 2022 15:56)
Fuchs: Početkom tjedna znat ćemo kada počinje masovno testiranje školske djece

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u petak je izjavio kako još ne može potvrditi točan datum početka masovnoga testiranja djece, budući da je postupak nabave tri milijuna testova u tijeku, dodavši da će se početkom idućeg tjedna vjerojatno znati više.

- Onog trenutka kada svi testovi budu distribuirani po svim školama u Hrvatskoj, tog trenutka će projekt masovnog testiranja djece započeti. U ovom trenutku ne mogu vam reći datum jer je u tijeku postupak nabavke tri milijuna testova. Dakle, treba provesti nabavu i distribuciju - rekao je Fuchs.  

Na pitanje hoće li se testirati i vrtićka djeca, ministar znanosti i obrazovanja istaknuo je kako se u ovoj fazi neće testirati jer bi to bilo, kako je rekao "prekomplicirano i zahtjevno".

- To su mala djeca i mislim da za to ovog trenutka nema potrebe. Što se pak tiče školske djece, nama nije intencija da vidimo koliko ima zaraženih ili asimptomatskih slučajeva. Naša osnovna misao i namjera provođenja ovakve akcije je da imamo što više djece u razredima, da ih ne šaljemo u samoizolaciju kao do sada - naglasio je Fuchs dodavši kako se takvim pristupom može vratiti najveći dio djece u školu. Time će se, smatra, podignuti kvalitetu nastave jer, kako je rekao "izolacije i on line nastava izuzetno negativno utječe na psihu i psihofizički razvoj djece".

- To želimo spriječiti, djeca se moraju družiti jer tako dolazi do međusobne interakcije. Ako toga nema, dobijete asocijalne osobe i štete su nepopravljive. Možemo nadoknaditi rupe u znanju, ali štete u psihičkom razvoju, ne možemo - poručio je Fuchs. 

(Petak, 28 Siječanj 2022 15:43)
DZS: Lani umrlo 20,6 posto više ljudi u odnosu na petogodišnji prosjek

U Hrvatskoj je u prošloj godini preminulo ukupno 63.611 ljudi, što je za 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. 

U razdoblju otkad je službeno proglašena epidemija covida-19 u Hrvatskoj, broj preminulih od ožujka 2020. do prosinca 2021. porastao je za 16,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek (2015.-2019.) za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 16.146 više.

Prema privremenim podacima, u Hrvatskoj je u prosincu 2021. zabilježeno 7.313 umrlih, što je porasta za 57,6 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, odnosno 2672 umrlih više.

Dosad najviše umrlih u Hrvatskoj u jednome mjesecu, njih 7.608, bilo je u prosincu 2020. godine. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od 63,9 posto ili 2.967 umrlih više.

DZS je napravio grafikon koji prikazuje podatke o umrlima po mjesecima od siječnja 2020. do prosinca 2021. i prosječan broj umrlih za razdoblje 2015.-2019., iz čega je vidljivo da broj umrlih u 2020. i 2021. u više mjeseci iskače nad prosjekom. 

U petogodišnjem razdoblju, najviše ljudi umiralo je u siječnju (u prosjeku njih 5.485), a potom u ožujku (4.797), prosincu (4.641) te u veljači (4.615), ali krivulja umrlih nije imala mnogo veći porast tijekom tih zimskih mjeseci u odnosu na ostatak godine. 

S druge strane, u dvije pandemijske godine krivulja umrlih bilježi značajan porast koji počinje već u listopadu (4.826 preminulih 2020. i 4.764 preminulih 2021.), kulminira u prosincu i potom pada do veljače. 

DZS napominje da privremeni podaci o umrlima nisu potpuno usporedivi s konačnim podacima jer se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u državne matice, a ne na mjesec događaja.

Također su objavljeni privremeni podaci o sklopljenim brakovima, koji pokazuju da je ukupan broj sklopljenih brakova lani bio 19.946, što je za 0,6 posto ili 112 sklopljenih brakova manje u odnosu na prosječan broj u razdoblju 2015.-2019.

U razdoblju od proglašenja epidemije, broj sklopljenih brakova od ožujka 2020. do prosinca 2021. manji je za 12,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno sklopljeno je 4.979 brakova manje. 

Daleko najveće odstupanje od prosjeka zabilježeno je tijekom proljeća 2020., kada je na snazi bio prvi lockdown i kada su vjenčanja imala stroga epidemiološka ograničenja. Tako je, primjerice, petogodišnji prosjek za travanj 1695 sklopljenih brakova, a 2020. sklopljeno ih je tek 288.  

Podaci o stanovništvu starijem od 65 godina pokazuju kako je svaki peti stanovnik Hrvatske u dobi od 65 ili više godina, a u toj populaciji veći je broj žena. Starijih žena je 2020. godine bilo 508.558, a muškaraca 354.105. 

Očekivano trajanje života u 2020. u odnosu na 2019. smanjilo se za 0,7 godina i za muškarce i žene.

(Petak, 28 Siječanj 2022 15:31)
Suradnja Ohrida i Vinkovaca nastavlja se kroz Erasmus+ projekt

Nekoliko profesora i učenika Turističko-ugostiteljske škole Vančo Pitošeski iz Ohrida borave u Vinkovcima u okviru Erasmus+ projekta. Domaćini su im profesori i učenici Srednje strukovne škole Vinkovci s kojima prate nastavu, sudjeluju na radionicama i aktivnostima škole te rade u ugostiteljskim objektima kako bi stekli praktična iskustva. Goste iz Sjeverne Makedonije primio je i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić koji je podsjetio da suradnja i prijateljstvo Vinkovaca i Ohrida traje od 1965 godine.

(Petak, 28 Siječanj 2022 13:39)
Noć muzeja u Vinkovcima, Iloku, Županji i Drenovcima

Muzeji – između stvarnoga i digitalnoga, tema je ovogodišnje Noći muzeja koja počinje večeras u 18 sati.

(Petak, 28 Siječanj 2022 12:52)
U Hrvatskoj preminulo 65 osoba

U Hrvatskoj je potvrđeno 15.625 novozaraženih koronavirusom, a umrlo je 65 osoba, objavio je Stožer Civilne zaštite Republike Hrvatske.

(Petak, 28 Siječanj 2022 12:24)
Pokušao u Hrvatsku unijeti 200.000 tableta

Osječko-baranjska policija uhitila je 34-godišnjeg srpskog državljanina koji je u Hrvatsku pokušao prokrijumčariti više od 200 tisuća tableta koje sadrže tvar s popisa opojnih droga, izvijestila je policija.

(Petak, 28 Siječanj 2022 12:22)

Pavliček o popisu stanovništva: Najnoviji podatci ravni su kataklizmi

Pavliček o popisu stanovništva: Najnoviji podatci ravni su kataklizmi Foto: Vanessa Kupina

Povodom objavljivanja prvih rezultata popisa stanovništva, po kojima je Vukovarsko–srijemska županija doživjela najveći pad broja stanovnika koji je smanjen za 19,54 posto, točnije za 35.083 stanovnika, u prostorijama Hrvatskih suverenista u Vukovaru održana je tiskovna konferencija.

Predsjednik Hrvatskih suverenista i saborski zastupnik, Marijan Pavliček upozorava kako su najnoviji podatci popisa stanovništva ravni kataklizmi te kako gubitak od 400.000 stanovnika u 10 godina, odnosno gotovo 10 posto, pokazuje kako se ide prema nestanku nacije. 
- Ovim tempom, ukoliko se ovako nastavi, a naznake pokazuju da se neće ništa promijeniti, u ovoj državi za 100 godina neće biti nikoga. Mi ni danas nemamo istinsku demografsku strategiju razvoja hrvatskoga društva. Pokušavaju se nekim sitnim mjerama pogasiti požari. Hrvatska treba imati pod hitno uspostavljeno Ministarstvo demografije i stanovništva sa puno većim financijskim mjerama koji će u istinu uz jednu demografsku strategiju demografski revitalizirati naše društvo – poručio je Pavliček napomenuvši i kako su amandmani za demografsku obnovu, koje su Hrvatski suverenisti predložili, bili odbijeni.
- Odbijanje amandmana samo pokazuje da njima nije stalo do demografske obnove društva, a koja je trenutno rak rana Hrvatske i bit će tako i ubuduće. Stoga ovim putem pozivamo vladajuće da se trgnu ukoliko žele dobro ovoj državi i ovoj naciji, jednoj od najstarijih nacija u Europi, a kojoj prijeti ubrzani nestanak – zaključio je Pavliček.

 Saborska zastupnica i predsjednica Glavnoga odbora hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović na tiskovnoj je konferenciji rekla kako navedeni podatci Državnog zavoda za statistiku ne iznenađuju jer na pad broja stanovnika demografi upozoravaju već duži niz godina.

- Ovo je problem koji se neće riješiti sam od sebe, a isto tako guranje glave u pijesak i negiranje tog neće riješiti apsolutno ništa. Mi smo danas u gradu Vukovaru, u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja je zabilježila pad stanovništva od 19 posto, relativno u postotku najveći pad stanovnika, a odmah susjedna županija Osječko-baranjska bilježi pad od 45.000 stanovnika. Znači ove dvije županije bilježe pad od 80.000 stanovnika. Ako tome dodamo i ostale slavonske županije i Sisačko-moslavačku onda vidimo da su upravo to one županije koje je najgore ekonomske pokazatelje, to su županije u kojima je stopa nerazvijenosti daleko najveća, to su županije u kojima je najmanja kupovna moć i ne treba raditi neke prevelike analize kako bi se došlo do zaključka što je uzrok ovim poraznim demografskim podacima – rekla je Vučemilović osvrnuvši se pritom i na projekt Slavonija.
- Stalno se ističe kako je 18 milijardi kuna uloženo u pet slavonskih županija. Moramo se zapitati gdje je tih 18 milijardi kuna jer da je uistinu uloženo u prave projekte onda situacija ne bi bila ovakva. Onda iz ovog područja ne bi ljudi odlazili i ljudi bi malo bolje živjeli. Mi uistinu imamo priznatih i poznatih stručnjaka koji znaju kako bi se konačni ovi demografski trendovi zaustavili i preokrenuli. Mi se moramo zapitati, tko će za 50 godina živjeti na ovim prostorima – rekla je Vučemilović.

Pročitano 108 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija