NAJNOVIJE
Vinkovački proračun za 2021.godinu izvršen u vrijednosti od gotovo 250 milijuna kuna

Na jučer održanoj sjednici Gradskog vijeća Vinkovaca većinom glasova usvojeno je izvješće o izvršenju gradskoga proračuna za 2021. godinu.

(Srijeda, 17 Kolovoz 2022 09:54)
Otvorene dvodnevne Antičke filmske večeri u Vinkovcima

U Vinkovcima su sinoć otvorene 10.antičke filmske večeri.

(Srijeda, 17 Kolovoz 2022 07:57)
Vodostaji rijeka blizu povijesnih minimuma

Dugo sušno razdoblje utjecalo je na sve vodostaje na području cijele Hrvatske. Vodostaj rijeke Dunav u Gradu Vukovaru u utorak u dvanaest sati bio je na minus 19 centimetara što prema riječima generalnog direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića i nije toliko nisko, s obzirom da je povijesno izmjereni minimum više od minus 100 centimetara.

Đurokovića smo zamolili da za Hrvatski radio Vukovar pojasni kakva su predviđanja za sljedećih desetak dana kada je riječ o vodostaju rijeke Dunav, ali i Drave i Save.

- Hidrološka situacija je takva da su nam rijeke u domeni izrazito niskih vodostaja što mogu primijetiti i građani Vukovara. Vodostaj Dunava u Vukovaru je oko minus 19 centimetara što zapravo i nije toliko nisko jer je povijesno zabilježeni minimum više od minus sto. Unatoč tome, vodnost je mala. Kada je riječ o nekim očekivanjima po pitanju vodostaja, za Dunav očekujemo da će kroz idućih desetak dana blago porasti tako da bi se situacija mogla ponešto i oporaviti. Nažalost, situacija sa Savom, Kupom i Dravom i dalje će biti u izrazito niskim vodostajima ali, smatramo da neće biti nekih šteta jer su to ipak rijeke koje imaju neku količinu vodnosti – pojasnio je Đuroković.

Niski vodostaji utječu na ograničenje plovidbe, pritoke podzemnih voda, ali i na riblji fond unutar nekog vodotoka. Đuroković je pojasnio i susreću li se kruzeri i tankovi prilikom dolaska u Vukovar s problemima zbog niskog vodostaja.

- Cijelim tokom Dunava ima manje ili više problema. Postoje uvijek kritične dionice na kojima je otežana plovidba. Nekim dionicama trenutno ne mogu pomoći niti interventne mjere jer je riječ o niskim vodostajima – rekao je Đuroković te uputio poruku građanima.

- Građani trebaju pripaziti. Niski vodostaji privlače građane da se približe sprudovima i vodi, ali treba biti oprezan. Bez obzira što su vodostaji niski, negdje postoje matice i veće dubine koje mogu predstavljati potencijalnu opasnost za građane. Držite se čvrstih sprudova, ne istražujte previše i ne idite predaleko jer za pojedine kupače to može biti opasno – naglasio je Đuroković.

(Utorak, 16 Kolovoz 2022 13:52)
Hrvatska: 165 novozaraženih i 12 preminulih od posljedica Covida-19

U Hrvatskoj je u zadnja 24 sata zabilježeno 165 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2. Preminulo je 12 osoba.

(Utorak, 16 Kolovoz 2022 13:41)
Gorivo je pojeftinilo

Gorivo na benzinskim crpkama od danas je jeftinije i to benzin za 11 lipa po litri, a dizel za dvije lipe u odnosu na prošli tjedan.

(Utorak, 16 Kolovoz 2022 13:04)
Provaljeno u automobil u Vukovaru

Tijekom noći 14./15. kolovoza provaljeno je u osobni automobil nizozemskih registracijskih oznaka koji je vlasnica, 30-godišnjakinja iz Vukovara, parkirala ispred kuće u Ulici Sajmište u Vukovaru.

(Utorak, 16 Kolovoz 2022 12:21)
Zatekli provalnika u svom dvorištu

Vlasnici obiteljske kuće u Rokovcima su 14. kolovoza dojavili policiji da su u dvorištu zatekli nepoznatog muškarca koji je pokušao provaliti balkonska vrata na kući i potom pobjegao.

(Utorak, 16 Kolovoz 2022 12:19)

Demografi: Hrvatska bi mogla pasti na 3,5 milijuna stanovnika do kraja desetljeća

Demografi: Hrvatska bi mogla pasti na 3,5 milijuna stanovnika do kraja desetljeća Foto: Arhiva HRV-a

Demografi Ivo Turk i Ivan Čipin upozorili su kako Hrvatska, prema prvim rezultatima popisa 2021. godine, bilježi najveći pad broja stanovništva u usporedbi s drugim popisnim razdobljima te da bi do kraja desetljeća zemlja mogla imati tek 3,5 milijuna stanovnika, prenosi HINA.

Hrvatska ima 3,89 milijuna stanovnika, što je 9,25 posto manje stanovnika nego 2011. godine, objavio je u petak Državni zavod za statistiku prve rezultate popisa stanovništva 2021. godine.

Demograf Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ističe da je to najveći popisni pad od hrvatskog osamostaljenja, što znači da je Hrvatska u zadnjih 10 godina  gubi stanovništvo najvećim intenzitetom u usporedbi s prijašnjim popisnim razdobljima. 

Iako broj stanovnika Hrvatske cijelo vrijeme pada, popis stanovništva 2011. pokazao je pad stanovnika od 3,4 posto u odnosu na  2001., a popis iz 2001. zabilježio je pad stanovnika od 7,25 posto u odnosu na 1991. godinu. 

- To samo po sebi dovoljno govori o negativnim i lošim demografskim pokazateljima u Hrvatskoj. Treba napomenuti da to nije ni najgora stvar, jer treba još vidjeti koja je dobno-spolna struktura stanovništva - ističe Turk.

DZS je u četvrtak objavio tek podatke o broju ukupnog stanovništva po gradovima i županija, a detaljniju statistiku, kao i onu o dobnoj strukturi stanovništva, objavit će kasnije.

No, Turk ističe kako je za očekivati da će podaci o dobnoj strukturi pokazati još veći broj starijih osoba (od 60 i više godina) u odnosu na mlade osobe (19 godina i mlađe), jer je za očekivati da su mladi ti koji su se iselili. 

- Daljnji problem starenja stanovništva imat će negativnu reperkusiju na natalitet - ističe Turk.

Demograf Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe da su ovakvi rezultati očekivani, a smatra i da bi se trend pada stanovništva mogao i ubrzati. 

- Ako se nastavi ovakav trend, broj stanovnika bi mogao pasti ispod 3,5 milijuna znatno ranije nego što su to prognozirali Eurostat i UN. I to već do kraja ovog desetljeća - kaže Turk.

Smatra da će se postojeći negativan prirodan prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, nastaviti i u narednih 10 godina te da nikako nije realno da se taj trend obrne.

- U zadnje dvije godine rekordno je visok negativni prirodni prirast isključivo zbog znatnog povećanja broja umrlih u pandemiji, dok je broj rođenih ostao više-manje sličan u zadnjih pet godina, prosječno oko 36 tisuća - kaže Čipin. 

Stoga ističe da postoji samo jedan demografski proces na koji se možemo osloniti ako želimo usporiti ili preokrenuti depopulaciju, a to su migracije. 

- Ne trebamo očekivati neki značajniji porast broja rođenih pa čak niti da dostignemo brojku od 40 tisuća rođenih godišnje. Ne možemo smanjiti broj umrlih značajnije ispod 50 tisuća. Ali, na migracije država može utjecati te nositelji političke vlasti trebaju odlučiti na koji način - poručuje.

Dodaje kako bi se prije te odluke trebale napraviti ozbiljne analize, demografske, ekonomske i druge, ali i da niski fertilitet i emigiraciju ne bi trebalo tretirati isključivo kao "problem koji treba riješiti" već kao simptom nekih drugih društvenih problema. 

- Tek kad njih počnemo rješavati onda možemo očekivati i djelomičnu demografsku revitalizaciju - kaže. 

Dodaje i da je Hrvatska na demografskom vrhuncu bila 1990. odnosno 1991. godine te je vrlo teško očekivati da ćemo ikada, barem u ovom stoljeću, imati tadašnji broj od 4,78 milijuna stanovnika.

Turk, čiji je znanstveni rad usmjeren na demografiju perifernih dijelova Hrvatske, ističe da je jedan od najvećih problema izumiranje upravo tog, perifernog dijela i ruralnih krajeva Hrvatske. 

Tako navodi da Ličko-senjska županija, primjerice, ima manju gustoću stanovništva od 10 stanovnika po kilometru kvadratnom, što je pust prostor.

Izumire i Vukovarsko-srijemska županija, a tu bi, smatra Turk, Hrvatska trebala imati snažnu demografsku politiku, koja bi trebala biti strateški postavljena i dugoročna.  

Smatra da perifernim prostorima, za ponovno naseljavanje, trebaju centralne funkcije, jer nitko neće doći živjeti u Liku je je ona lijepa, već ljudi trebaju i raditi.

Potrebna je, ističe, demografska politika koja bi bila nadstranačka i nadvladina, koja bi imala kontinuitet unatoč promjeni stranaka ili vlada na vlasti.  

- Mora se napraviti dugoročni strateški plan, to ne bi trebalo biti obojana stranački ili politički, tu bi struka trebala imati utjecaj - kaže Turk. 

Ističe i da u ovom trenutku, nema brzog recepta za demografski oporavak jer se u demografiji ništa ne može popraviti preko noći. “Kada biste sada išli popravljati stanje, to bi se vidjelo tek za 20 ili 30 godina”, kaže Turk, koji rješenje vidi u povratku mladog iseljenog stanovništva.

Pročitano 232 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija