NAJNOVIJE
HZMO: Zahtjeve za doplatak za djecu treba podnijeti do 1. ožujka

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pozvao je u srijedu korisnike da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu do 1. ožujka 2022., kako bi bez prekida mogli nastaviti primati doplatak i u ovoj  godini.

- Dohodovni cenzus i dalje iznosi 2.328,20 kuna prosječno mjesečno po članu kućanstva, odnosno 70 posto proračunske osnovice koja za 2022. godinu iznosi 3.326,00 kuna - izvijestili su iz HZMO-a.

Zahtjev za doplatak za djecu podnosi se područnoj službi/uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja. 

Također, zahtjev se može podnijeti i usmeno u zapisnik u područnoj službi/uredu HZMO-a, a moguće ga je podnijeti i putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.

Iz HZMO-a ističu da je uz zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, potrebno za sebe i druge članove kućanstva dostaviti potvrdu poslodavca o svoti naknade koju je isplatio zbog bolovanja na teret sredstava HZZO-a, potvrde centra za socijalnu skrb o ostvarenoj novčanoj naknadi roditelja njegovatelja i njegovatelja te o udomiteljskoj naknadi i potvrdu o plaći, mirovini ili drugom oporezivom dohotku ostvarenom u inozemstvu.

Ukupni dohodak kućanstva ostvaren u Hrvatskoj kao i status o redovitom školovanju djece utvrđuje se službenim putem te uz zahtjev nije potrebno prilagati dokaze o dohotku ili naknadama ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini kao ni školske potvrde. Iznimka su potvrde o školovanju djece u inozemstvu.

Sve informacije vezane uz podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/45 95 011 i 01/45 95 022 kao i na mrežnim stranicama HZMO-a.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 16:57)
Poljoprivreda u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana

Na Fakultetu agrobitehničkih znanosti u Osijeku održana je 47. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana.

Naime, osuvremenjivanje poljoprivrede razvojem održivijih poljoprivrednih praksi, uz istodobnu zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena, jedan je od ključnih ciljeva reformirane Zajedničke poljoprivredne politike, dok su prelazak na veću održivost naših prehrambenih sustava i iznalaženje rješenja za očuvanje bioraznolikosti ciljevi europske Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti u kontekstu europskog Zelenog plana. 

- Želimo upozoriti i na klimatske promjene zbog kojih moramo voditi računa i o načinu proizvodnje, prilagodbi poljoprivrednika, ali i uvođenju novih standarda. Hrvatska koristi manje antimikrobnih sredstava i pesticida od ostatka Europske unije, po biološkoj raznolikosti smo u vrhu EU-a, po potencijalu za razvoj biogospodarstva smo broj 1 u EU, znatno su nam porasle površine pod bionasadima, ali moramo biti na oprezu u nekim drugim segmentima. Procjene kojima raspolažemo govore da je suša u posljednjih 15-ak godina imala najveći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, smanjila ju je, a ako gledamo financijski, štete su u razdoblju od 2013. do 2016. godine iznosile čak 3 milijarde kuna u poljoprivredi. Temperatura raste, planet se zagrijava, što neminovno utječe i na hrvatsku poljoprivredu, pa se procjenjuje da bi se prinosi do 2050. godine mogli smanjiti za 3-8 %. Također moglo bi doći do poremećaja u šumskim ekosustavima i pojave štetnika koji će utjecati na količinu drvne mase. Zbog toga je važna suradnja sa stručnom i znanstvenom zajednicom kako bi pravovremeno prilagodili poljoprivrednu proizvodnju i odgovorili na sve izazove koji su pred nama. Moramo stvoriti otpornost hrvatske poljoprivrede na klimatske poljoprivrede kako bismo i dalje ostali konkurentni. Važan je i podatak Europskog revizorskog suda da je Hrvatska u zadnjih desetak godina smanjila količine stakleničkih plinova, dijelom i zbog značajnog smanjenja stočnog fonda - pojasnila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir te naglasila kako su Osijek i Slavoniju odabrali za održavanje sjednice jer su im željeli dati značaj i ukazati koliko Slavonija doprinosi hrvatskoj poljoprivredi i proizvodnji hrane.

Župan Osječko-baranjske županije, Ivan Anušić istaknuo je kako se okolnosti poljoprivredne proizvodnje mijenjaju velikom brzinom na što moramo pravovremeno odgovoriti.

- Osječko-baranjska županija svojim sustavom potpora nastoji biti na pomoć svim poljoprivrednicima koji ili započinju s proizvodnjom ili se suočavaju s određenim problemima pa smo tako nedavno potpisali ugovore za dodjelu sredstava u visini od 2,2 milijuna kuna. Također, gradimo 16 sustava za navodnjavanje za koje smatram da su odgovor na klimatske promjene i sušu koja muči poljoprivrednike jer u budućnosti poljoprivredna proizvodnja bez njih niti neće biti moguća. Uz to, uskoro će biti otvoren Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će okupljati male proizvođače voća i povrća, a takvih centara bi trebalo biti i više na razini županija, do čak 20-ak na razini cijele Hrvatske - rekao je Anušić. 

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak govorio je o mogućim rješenjima za sve vidljivije klimatske promjene.

- Uz sustave navodnjavanja tu je i Program ruralnog razvoja, ali i potpore za ulaganje u opremu kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na takve sustave. S druge strane, u novom strateškom planu definiramo 25% potpore za ekosheme u okviru prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike, odnosno 35% u okviru drugog stupa za mjere agrookoliša. Ministarstvo poljoprivrede u posljednjih nekoliko godina radi prema strategiji koja je donesena kako bi se povećala samodostatnost, prije svega u strateškim sektorima poput stočarskog te voćarskog i povrtlarskog ne bi li se povećala količina tih proizvoda na domaćem, ali i stranom tržištu. Što se tiče klimatskih promjena, Ministarstvo se i dalje zalaže za povećanje produktivnosti i samodostatnosti bez obzira što je europski okvir postavljen tako da se ide u redukciju stakleničkih plinova - zaključio je Majdak.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 16:46)
Online ponude su često povoljne, ali čuvajte se prijevare

U utorak, 25. siječnja, 49-godišnjak iz Andrijaševaca prijavio je policiji prijevaru prilikom kupnje traktora.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 16:01)
Došao na registraciju vozila iako je obolio od virusa Covid-19

Županjski policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 45-godišnjakom iz Babine Grede zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Širenje i prenošenje zarazne bolesti“.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 45-godišnjak 20. siječnja oko 15,30 sati, unatoč sigurnosnoj mjeri „liječenje u kući“ izrečenoj zbog oboljenja od virusa COVID-19, došao u stanicu za tehnički pregled vozila u Županji te u obližnji ured osiguravajuće kuće kako bi registrirao kombi vozilo, čime je doveo u opasnost od širenja te zarazne bolesti.

Protiv osumnjičenog policija je nadležnom državnom odvjetništvu dostavila kaznenu prijavu.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 15:58)
U Hrvatskoj 11.812 novopozitivnih na koronavirus, preminule 64 osobe

U Hrvatskoj su od posljedica koronavirusa preminule 64 osobe, a tijekom protekla 24 sata potvrđeno je 11.812 novih slučajeva zaraze - izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite. 

Broj aktivnih slučajeva je 66.027. Među aktivnim slučajevima je 1.976 pacijenata na bolničkom liječenju, od kojih je na respiratoru 192.

U samoizolaciji je trenutno 42.446 osoba.

Zaključno s 25. siječnjem 2022. utrošeno je 5.061.724 doza cjepiva, a cijepljeno je 56,44 posto ukupnog stanovništva, odnosno 67,18 posto odraslog stanovništva.

Na dan 25. siječnja 2022. utrošeno je 9.454 doza cjepiva, a od toga 1.113 osoba cijepljeno prvom dozom. 

Zaključno s 25. siječnjem 2022. cijepljeno je 2.290.566 osoba barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.199.638 osoba (2.004.243 osoba s dvije doze i 195.395 osoba sa cjepivom Jannsen), što čini 64,67 posto odraslog stanovništva.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 15:50)
Penava: Došlo mračno doba za Hrvatsku, premijera brine samo ego i rejting

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava osudio je u srijedu privođenje dvojice muškaraca u Zadru zbog statusa na Facebooku o premijeru Andreju Plenkoviću, ustvrdivši da je došlo „mračno doba” za Hrvatsku i da premijera „zanima samo njegov ego i rejting”, javlja Hina.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 13:00)
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja razmatraju mjeru redovitog samotestiranja učenika jednom tjedno

S obzirom na velik broj učenika u samoizolaciji, Ministarstvo znanosti i obrazovanja razrađuje model ukidanja samoizolacije u školama, po kojemu bi kod kuće ostajali samo zaraženi učenici, dok bi ostali išli u školu uz uvjet da kod kuće redovito provede samotestiranje, prenosi HINA.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 12:33)

Demografi: Hrvatska bi mogla pasti na 3,5 milijuna stanovnika do kraja desetljeća

Demografi: Hrvatska bi mogla pasti na 3,5 milijuna stanovnika do kraja desetljeća Foto: Arhiva HRV-a

Demografi Ivo Turk i Ivan Čipin upozorili su kako Hrvatska, prema prvim rezultatima popisa 2021. godine, bilježi najveći pad broja stanovništva u usporedbi s drugim popisnim razdobljima te da bi do kraja desetljeća zemlja mogla imati tek 3,5 milijuna stanovnika, prenosi HINA.

Hrvatska ima 3,89 milijuna stanovnika, što je 9,25 posto manje stanovnika nego 2011. godine, objavio je u petak Državni zavod za statistiku prve rezultate popisa stanovništva 2021. godine.

Demograf Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ističe da je to najveći popisni pad od hrvatskog osamostaljenja, što znači da je Hrvatska u zadnjih 10 godina  gubi stanovništvo najvećim intenzitetom u usporedbi s prijašnjim popisnim razdobljima. 

Iako broj stanovnika Hrvatske cijelo vrijeme pada, popis stanovništva 2011. pokazao je pad stanovnika od 3,4 posto u odnosu na  2001., a popis iz 2001. zabilježio je pad stanovnika od 7,25 posto u odnosu na 1991. godinu. 

- To samo po sebi dovoljno govori o negativnim i lošim demografskim pokazateljima u Hrvatskoj. Treba napomenuti da to nije ni najgora stvar, jer treba još vidjeti koja je dobno-spolna struktura stanovništva - ističe Turk.

DZS je u četvrtak objavio tek podatke o broju ukupnog stanovništva po gradovima i županija, a detaljniju statistiku, kao i onu o dobnoj strukturi stanovništva, objavit će kasnije.

No, Turk ističe kako je za očekivati da će podaci o dobnoj strukturi pokazati još veći broj starijih osoba (od 60 i više godina) u odnosu na mlade osobe (19 godina i mlađe), jer je za očekivati da su mladi ti koji su se iselili. 

- Daljnji problem starenja stanovništva imat će negativnu reperkusiju na natalitet - ističe Turk.

Demograf Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe da su ovakvi rezultati očekivani, a smatra i da bi se trend pada stanovništva mogao i ubrzati. 

- Ako se nastavi ovakav trend, broj stanovnika bi mogao pasti ispod 3,5 milijuna znatno ranije nego što su to prognozirali Eurostat i UN. I to već do kraja ovog desetljeća - kaže Turk.

Smatra da će se postojeći negativan prirodan prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, nastaviti i u narednih 10 godina te da nikako nije realno da se taj trend obrne.

- U zadnje dvije godine rekordno je visok negativni prirodni prirast isključivo zbog znatnog povećanja broja umrlih u pandemiji, dok je broj rođenih ostao više-manje sličan u zadnjih pet godina, prosječno oko 36 tisuća - kaže Čipin. 

Stoga ističe da postoji samo jedan demografski proces na koji se možemo osloniti ako želimo usporiti ili preokrenuti depopulaciju, a to su migracije. 

- Ne trebamo očekivati neki značajniji porast broja rođenih pa čak niti da dostignemo brojku od 40 tisuća rođenih godišnje. Ne možemo smanjiti broj umrlih značajnije ispod 50 tisuća. Ali, na migracije država može utjecati te nositelji političke vlasti trebaju odlučiti na koji način - poručuje.

Dodaje kako bi se prije te odluke trebale napraviti ozbiljne analize, demografske, ekonomske i druge, ali i da niski fertilitet i emigiraciju ne bi trebalo tretirati isključivo kao "problem koji treba riješiti" već kao simptom nekih drugih društvenih problema. 

- Tek kad njih počnemo rješavati onda možemo očekivati i djelomičnu demografsku revitalizaciju - kaže. 

Dodaje i da je Hrvatska na demografskom vrhuncu bila 1990. odnosno 1991. godine te je vrlo teško očekivati da ćemo ikada, barem u ovom stoljeću, imati tadašnji broj od 4,78 milijuna stanovnika.

Turk, čiji je znanstveni rad usmjeren na demografiju perifernih dijelova Hrvatske, ističe da je jedan od najvećih problema izumiranje upravo tog, perifernog dijela i ruralnih krajeva Hrvatske. 

Tako navodi da Ličko-senjska županija, primjerice, ima manju gustoću stanovništva od 10 stanovnika po kilometru kvadratnom, što je pust prostor.

Izumire i Vukovarsko-srijemska županija, a tu bi, smatra Turk, Hrvatska trebala imati snažnu demografsku politiku, koja bi trebala biti strateški postavljena i dugoročna.  

Smatra da perifernim prostorima, za ponovno naseljavanje, trebaju centralne funkcije, jer nitko neće doći živjeti u Liku je je ona lijepa, već ljudi trebaju i raditi.

Potrebna je, ističe, demografska politika koja bi bila nadstranačka i nadvladina, koja bi imala kontinuitet unatoč promjeni stranaka ili vlada na vlasti.  

- Mora se napraviti dugoročni strateški plan, to ne bi trebalo biti obojana stranački ili politički, tu bi struka trebala imati utjecaj - kaže Turk. 

Ističe i da u ovom trenutku, nema brzog recepta za demografski oporavak jer se u demografiji ništa ne može popraviti preko noći. “Kada biste sada išli popravljati stanje, to bi se vidjelo tek za 20 ili 30 godina”, kaže Turk, koji rješenje vidi u povratku mladog iseljenog stanovništva.

Pročitano 72 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija