NAJNOVIJE
Vinkovački proračun za 2021.godinu izvršen u vrijednosti od gotovo 250 milijuna kuna

Na jučer održanoj sjednici Gradskog vijeća Vinkovaca većinom glasova usvojeno je izvješće o izvršenju gradskoga proračuna za 2021. godinu.

(Srijeda, 17 Kolovoz 2022 09:54)
Otvorene dvodnevne Antičke filmske večeri u Vinkovcima

U Vinkovcima su sinoć otvorene 10.antičke filmske večeri.

(Srijeda, 17 Kolovoz 2022 07:57)
Vodostaji rijeka blizu povijesnih minimuma

Dugo sušno razdoblje utjecalo je na sve vodostaje na području cijele Hrvatske. Vodostaj rijeke Dunav u Gradu Vukovaru u utorak u dvanaest sati bio je na minus 19 centimetara što prema riječima generalnog direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića i nije toliko nisko, s obzirom da je povijesno izmjereni minimum više od minus 100 centimetara.

Đurokovića smo zamolili da za Hrvatski radio Vukovar pojasni kakva su predviđanja za sljedećih desetak dana kada je riječ o vodostaju rijeke Dunav, ali i Drave i Save.

- Hidrološka situacija je takva da su nam rijeke u domeni izrazito niskih vodostaja što mogu primijetiti i građani Vukovara. Vodostaj Dunava u Vukovaru je oko minus 19 centimetara što zapravo i nije toliko nisko jer je povijesno zabilježeni minimum više od minus sto. Unatoč tome, vodnost je mala. Kada je riječ o nekim očekivanjima po pitanju vodostaja, za Dunav očekujemo da će kroz idućih desetak dana blago porasti tako da bi se situacija mogla ponešto i oporaviti. Nažalost, situacija sa Savom, Kupom i Dravom i dalje će biti u izrazito niskim vodostajima ali, smatramo da neće biti nekih šteta jer su to ipak rijeke koje imaju neku količinu vodnosti – pojasnio je Đuroković.

Niski vodostaji utječu na ograničenje plovidbe, pritoke podzemnih voda, ali i na riblji fond unutar nekog vodotoka. Đuroković je pojasnio i susreću li se kruzeri i tankovi prilikom dolaska u Vukovar s problemima zbog niskog vodostaja.

- Cijelim tokom Dunava ima manje ili više problema. Postoje uvijek kritične dionice na kojima je otežana plovidba. Nekim dionicama trenutno ne mogu pomoći niti interventne mjere jer je riječ o niskim vodostajima – rekao je Đuroković te uputio poruku građanima.

- Građani trebaju pripaziti. Niski vodostaji privlače građane da se približe sprudovima i vodi, ali treba biti oprezan. Bez obzira što su vodostaji niski, negdje postoje matice i veće dubine koje mogu predstavljati potencijalnu opasnost za građane. Držite se čvrstih sprudova, ne istražujte previše i ne idite predaleko jer za pojedine kupače to može biti opasno – naglasio je Đuroković.

(Utorak, 16 Kolovoz 2022 13:52)
Hrvatska: 165 novozaraženih i 12 preminulih od posljedica Covida-19

U Hrvatskoj je u zadnja 24 sata zabilježeno 165 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2. Preminulo je 12 osoba.

(Utorak, 16 Kolovoz 2022 13:41)
Gorivo je pojeftinilo

Gorivo na benzinskim crpkama od danas je jeftinije i to benzin za 11 lipa po litri, a dizel za dvije lipe u odnosu na prošli tjedan.

(Utorak, 16 Kolovoz 2022 13:04)
Provaljeno u automobil u Vukovaru

Tijekom noći 14./15. kolovoza provaljeno je u osobni automobil nizozemskih registracijskih oznaka koji je vlasnica, 30-godišnjakinja iz Vukovara, parkirala ispred kuće u Ulici Sajmište u Vukovaru.

(Utorak, 16 Kolovoz 2022 12:21)
Zatekli provalnika u svom dvorištu

Vlasnici obiteljske kuće u Rokovcima su 14. kolovoza dojavili policiji da su u dvorištu zatekli nepoznatog muškarca koji je pokušao provaliti balkonska vrata na kući i potom pobjegao.

(Utorak, 16 Kolovoz 2022 12:19)

Hrvatska obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja

Hrvatska obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Foto: Arhiva HRV-a

Prije 30 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kada je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.

Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godina poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman naciji je poručio:

- Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana – rekao je Tuđman pa je svojim suradnicima rekao:
- Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države – izjavio je tada prvi hrvatski predsjednik.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate.

Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.

Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon toga, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje.

Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji, te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske "Bljesak" (počela 1. svibnja) i "Oluja" (počela 5. kolovoza 1995.). Operacijom "Bljesak" oslobođena je zapadna Slavonija, a u "Oluji" je oslobođen Knin, te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Pročitano 147 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija