NAJNOVIJE
LAG-ovima 251 milijun kuna za provedbu lokalnih razvojnih strategija

Agencija za plaćanja je završila postupak dodjele sredstava iz prijelaznog razdoblja 2021. – 2022. i s 54 lokalne akcijske grupe (LAG) ugovorila dodatnih 251 milijuna kuna za provedbu lokalnih razvojnih strategija.

S time su sredstva iz novog programskog razdoblja 2021. – 2027. na raspolaganju LAG-ovima za daljnju distribuciji korisnicima u skladu s lokalnom razvojnom strategijom (LRS) svakog pojedinog LAG-a.

Od ukupno 251 milijun kuna, gotovo 195 milijuna je namijenjeno distribuciji korisnicima putem LAG natječaja za različite operacije iz Programa ruralnog razvoja, a sve u skladu s LRS.

S obzirom na činjenicu da je jedno od temeljnih LEADER načela pristup „odozdo prema gore“ (bottom up), glavni uvjet za prijavu na LAG Natječaj je da korisnik ima sjedište na LAG području te se projekt mora provoditi na tom području.

Valja naglasiti kako su LAG-ovi u dosadašnjoj provedbi LRS putem LAG natječaja odabrali 2.639 projekta ukupne vrijednosti 400 milijuna kuna (103% ukupne alokacije), Agencija za plaćanja je ugovorila projekte vrijednosti 372 milijuna kuna (97%) i isplatila 195 milijuna kuna (50%).

Slijedom navedenog, Ministarstvo poljoprivrede obaviještava sve potencijalne korisnike da se o mogućnostima prijave na LAG natječaje obrate LAG-u prema svome sjedištu.

(Petak, 28 Siječanj 2022 15:56)
Fuchs: Početkom tjedna znat ćemo kada počinje masovno testiranje školske djece

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u petak je izjavio kako još ne može potvrditi točan datum početka masovnoga testiranja djece, budući da je postupak nabave tri milijuna testova u tijeku, dodavši da će se početkom idućeg tjedna vjerojatno znati više.

- Onog trenutka kada svi testovi budu distribuirani po svim školama u Hrvatskoj, tog trenutka će projekt masovnog testiranja djece započeti. U ovom trenutku ne mogu vam reći datum jer je u tijeku postupak nabavke tri milijuna testova. Dakle, treba provesti nabavu i distribuciju - rekao je Fuchs.  

Na pitanje hoće li se testirati i vrtićka djeca, ministar znanosti i obrazovanja istaknuo je kako se u ovoj fazi neće testirati jer bi to bilo, kako je rekao "prekomplicirano i zahtjevno".

- To su mala djeca i mislim da za to ovog trenutka nema potrebe. Što se pak tiče školske djece, nama nije intencija da vidimo koliko ima zaraženih ili asimptomatskih slučajeva. Naša osnovna misao i namjera provođenja ovakve akcije je da imamo što više djece u razredima, da ih ne šaljemo u samoizolaciju kao do sada - naglasio je Fuchs dodavši kako se takvim pristupom može vratiti najveći dio djece u školu. Time će se, smatra, podignuti kvalitetu nastave jer, kako je rekao "izolacije i on line nastava izuzetno negativno utječe na psihu i psihofizički razvoj djece".

- To želimo spriječiti, djeca se moraju družiti jer tako dolazi do međusobne interakcije. Ako toga nema, dobijete asocijalne osobe i štete su nepopravljive. Možemo nadoknaditi rupe u znanju, ali štete u psihičkom razvoju, ne možemo - poručio je Fuchs. 

(Petak, 28 Siječanj 2022 15:43)
DZS: Lani umrlo 20,6 posto više ljudi u odnosu na petogodišnji prosjek

U Hrvatskoj je u prošloj godini preminulo ukupno 63.611 ljudi, što je za 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. 

U razdoblju otkad je službeno proglašena epidemija covida-19 u Hrvatskoj, broj preminulih od ožujka 2020. do prosinca 2021. porastao je za 16,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek (2015.-2019.) za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 16.146 više.

Prema privremenim podacima, u Hrvatskoj je u prosincu 2021. zabilježeno 7.313 umrlih, što je porasta za 57,6 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, odnosno 2672 umrlih više.

Dosad najviše umrlih u Hrvatskoj u jednome mjesecu, njih 7.608, bilo je u prosincu 2020. godine. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od 63,9 posto ili 2.967 umrlih više.

DZS je napravio grafikon koji prikazuje podatke o umrlima po mjesecima od siječnja 2020. do prosinca 2021. i prosječan broj umrlih za razdoblje 2015.-2019., iz čega je vidljivo da broj umrlih u 2020. i 2021. u više mjeseci iskače nad prosjekom. 

U petogodišnjem razdoblju, najviše ljudi umiralo je u siječnju (u prosjeku njih 5.485), a potom u ožujku (4.797), prosincu (4.641) te u veljači (4.615), ali krivulja umrlih nije imala mnogo veći porast tijekom tih zimskih mjeseci u odnosu na ostatak godine. 

S druge strane, u dvije pandemijske godine krivulja umrlih bilježi značajan porast koji počinje već u listopadu (4.826 preminulih 2020. i 4.764 preminulih 2021.), kulminira u prosincu i potom pada do veljače. 

DZS napominje da privremeni podaci o umrlima nisu potpuno usporedivi s konačnim podacima jer se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u državne matice, a ne na mjesec događaja.

Također su objavljeni privremeni podaci o sklopljenim brakovima, koji pokazuju da je ukupan broj sklopljenih brakova lani bio 19.946, što je za 0,6 posto ili 112 sklopljenih brakova manje u odnosu na prosječan broj u razdoblju 2015.-2019.

U razdoblju od proglašenja epidemije, broj sklopljenih brakova od ožujka 2020. do prosinca 2021. manji je za 12,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno sklopljeno je 4.979 brakova manje. 

Daleko najveće odstupanje od prosjeka zabilježeno je tijekom proljeća 2020., kada je na snazi bio prvi lockdown i kada su vjenčanja imala stroga epidemiološka ograničenja. Tako je, primjerice, petogodišnji prosjek za travanj 1695 sklopljenih brakova, a 2020. sklopljeno ih je tek 288.  

Podaci o stanovništvu starijem od 65 godina pokazuju kako je svaki peti stanovnik Hrvatske u dobi od 65 ili više godina, a u toj populaciji veći je broj žena. Starijih žena je 2020. godine bilo 508.558, a muškaraca 354.105. 

Očekivano trajanje života u 2020. u odnosu na 2019. smanjilo se za 0,7 godina i za muškarce i žene.

(Petak, 28 Siječanj 2022 15:31)
Suradnja Ohrida i Vinkovaca nastavlja se kroz Erasmus+ projekt

Nekoliko profesora i učenika Turističko-ugostiteljske škole Vančo Pitošeski iz Ohrida borave u Vinkovcima u okviru Erasmus+ projekta. Domaćini su im profesori i učenici Srednje strukovne škole Vinkovci s kojima prate nastavu, sudjeluju na radionicama i aktivnostima škole te rade u ugostiteljskim objektima kako bi stekli praktična iskustva. Goste iz Sjeverne Makedonije primio je i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić koji je podsjetio da suradnja i prijateljstvo Vinkovaca i Ohrida traje od 1965 godine.

(Petak, 28 Siječanj 2022 13:39)
Noć muzeja u Vinkovcima, Iloku, Županji i Drenovcima

Muzeji – između stvarnoga i digitalnoga, tema je ovogodišnje Noći muzeja koja počinje večeras u 18 sati.

(Petak, 28 Siječanj 2022 12:52)
U Hrvatskoj preminulo 65 osoba

U Hrvatskoj je potvrđeno 15.625 novozaraženih koronavirusom, a umrlo je 65 osoba, objavio je Stožer Civilne zaštite Republike Hrvatske.

(Petak, 28 Siječanj 2022 12:24)
Pokušao u Hrvatsku unijeti 200.000 tableta

Osječko-baranjska policija uhitila je 34-godišnjeg srpskog državljanina koji je u Hrvatsku pokušao prokrijumčariti više od 200 tisuća tableta koje sadrže tvar s popisa opojnih droga, izvijestila je policija.

(Petak, 28 Siječanj 2022 12:22)

Hrvatska obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja

Hrvatska obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Foto: Arhiva HRV-a

Prije 30 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Kada je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.

Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godina poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman naciji je poručio:

- Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana – rekao je Tuđman pa je svojim suradnicima rekao:
- Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države – izjavio je tada prvi hrvatski predsjednik.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate.

Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.

Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon toga, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje.

Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji, te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske "Bljesak" (počela 1. svibnja) i "Oluja" (počela 5. kolovoza 1995.). Operacijom "Bljesak" oslobođena je zapadna Slavonija, a u "Oluji" je oslobođen Knin, te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Pročitano 71 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija