NAJNOVIJE
HZMO: Zahtjeve za doplatak za djecu treba podnijeti do 1. ožujka

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pozvao je u srijedu korisnike da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu do 1. ožujka 2022., kako bi bez prekida mogli nastaviti primati doplatak i u ovoj  godini.

- Dohodovni cenzus i dalje iznosi 2.328,20 kuna prosječno mjesečno po članu kućanstva, odnosno 70 posto proračunske osnovice koja za 2022. godinu iznosi 3.326,00 kuna - izvijestili su iz HZMO-a.

Zahtjev za doplatak za djecu podnosi se područnoj službi/uredu HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja. 

Također, zahtjev se može podnijeti i usmeno u zapisnik u područnoj službi/uredu HZMO-a, a moguće ga je podnijeti i putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.

Iz HZMO-a ističu da je uz zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, potrebno za sebe i druge članove kućanstva dostaviti potvrdu poslodavca o svoti naknade koju je isplatio zbog bolovanja na teret sredstava HZZO-a, potvrde centra za socijalnu skrb o ostvarenoj novčanoj naknadi roditelja njegovatelja i njegovatelja te o udomiteljskoj naknadi i potvrdu o plaći, mirovini ili drugom oporezivom dohotku ostvarenom u inozemstvu.

Ukupni dohodak kućanstva ostvaren u Hrvatskoj kao i status o redovitom školovanju djece utvrđuje se službenim putem te uz zahtjev nije potrebno prilagati dokaze o dohotku ili naknadama ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini kao ni školske potvrde. Iznimka su potvrde o školovanju djece u inozemstvu.

Sve informacije vezane uz podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na infotelefonima HZMO-a 01/45 95 011 i 01/45 95 022 kao i na mrežnim stranicama HZMO-a.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 16:57)
Poljoprivreda u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana

Na Fakultetu agrobitehničkih znanosti u Osijeku održana je 47. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana.

Naime, osuvremenjivanje poljoprivrede razvojem održivijih poljoprivrednih praksi, uz istodobnu zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena, jedan je od ključnih ciljeva reformirane Zajedničke poljoprivredne politike, dok su prelazak na veću održivost naših prehrambenih sustava i iznalaženje rješenja za očuvanje bioraznolikosti ciljevi europske Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti u kontekstu europskog Zelenog plana. 

- Želimo upozoriti i na klimatske promjene zbog kojih moramo voditi računa i o načinu proizvodnje, prilagodbi poljoprivrednika, ali i uvođenju novih standarda. Hrvatska koristi manje antimikrobnih sredstava i pesticida od ostatka Europske unije, po biološkoj raznolikosti smo u vrhu EU-a, po potencijalu za razvoj biogospodarstva smo broj 1 u EU, znatno su nam porasle površine pod bionasadima, ali moramo biti na oprezu u nekim drugim segmentima. Procjene kojima raspolažemo govore da je suša u posljednjih 15-ak godina imala najveći utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, smanjila ju je, a ako gledamo financijski, štete su u razdoblju od 2013. do 2016. godine iznosile čak 3 milijarde kuna u poljoprivredi. Temperatura raste, planet se zagrijava, što neminovno utječe i na hrvatsku poljoprivredu, pa se procjenjuje da bi se prinosi do 2050. godine mogli smanjiti za 3-8 %. Također moglo bi doći do poremećaja u šumskim ekosustavima i pojave štetnika koji će utjecati na količinu drvne mase. Zbog toga je važna suradnja sa stručnom i znanstvenom zajednicom kako bi pravovremeno prilagodili poljoprivrednu proizvodnju i odgovorili na sve izazove koji su pred nama. Moramo stvoriti otpornost hrvatske poljoprivrede na klimatske poljoprivrede kako bismo i dalje ostali konkurentni. Važan je i podatak Europskog revizorskog suda da je Hrvatska u zadnjih desetak godina smanjila količine stakleničkih plinova, dijelom i zbog značajnog smanjenja stočnog fonda - pojasnila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir te naglasila kako su Osijek i Slavoniju odabrali za održavanje sjednice jer su im željeli dati značaj i ukazati koliko Slavonija doprinosi hrvatskoj poljoprivredi i proizvodnji hrane.

Župan Osječko-baranjske županije, Ivan Anušić istaknuo je kako se okolnosti poljoprivredne proizvodnje mijenjaju velikom brzinom na što moramo pravovremeno odgovoriti.

- Osječko-baranjska županija svojim sustavom potpora nastoji biti na pomoć svim poljoprivrednicima koji ili započinju s proizvodnjom ili se suočavaju s određenim problemima pa smo tako nedavno potpisali ugovore za dodjelu sredstava u visini od 2,2 milijuna kuna. Također, gradimo 16 sustava za navodnjavanje za koje smatram da su odgovor na klimatske promjene i sušu koja muči poljoprivrednike jer u budućnosti poljoprivredna proizvodnja bez njih niti neće biti moguća. Uz to, uskoro će biti otvoren Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će okupljati male proizvođače voća i povrća, a takvih centara bi trebalo biti i više na razini županija, do čak 20-ak na razini cijele Hrvatske - rekao je Anušić. 

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak govorio je o mogućim rješenjima za sve vidljivije klimatske promjene.

- Uz sustave navodnjavanja tu je i Program ruralnog razvoja, ali i potpore za ulaganje u opremu kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na takve sustave. S druge strane, u novom strateškom planu definiramo 25% potpore za ekosheme u okviru prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike, odnosno 35% u okviru drugog stupa za mjere agrookoliša. Ministarstvo poljoprivrede u posljednjih nekoliko godina radi prema strategiji koja je donesena kako bi se povećala samodostatnost, prije svega u strateškim sektorima poput stočarskog te voćarskog i povrtlarskog ne bi li se povećala količina tih proizvoda na domaćem, ali i stranom tržištu. Što se tiče klimatskih promjena, Ministarstvo se i dalje zalaže za povećanje produktivnosti i samodostatnosti bez obzira što je europski okvir postavljen tako da se ide u redukciju stakleničkih plinova - zaključio je Majdak.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 16:46)
Online ponude su često povoljne, ali čuvajte se prijevare

U utorak, 25. siječnja, 49-godišnjak iz Andrijaševaca prijavio je policiji prijevaru prilikom kupnje traktora.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 16:01)
Došao na registraciju vozila iako je obolio od virusa Covid-19

Županjski policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 45-godišnjakom iz Babine Grede zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Širenje i prenošenje zarazne bolesti“.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 45-godišnjak 20. siječnja oko 15,30 sati, unatoč sigurnosnoj mjeri „liječenje u kući“ izrečenoj zbog oboljenja od virusa COVID-19, došao u stanicu za tehnički pregled vozila u Županji te u obližnji ured osiguravajuće kuće kako bi registrirao kombi vozilo, čime je doveo u opasnost od širenja te zarazne bolesti.

Protiv osumnjičenog policija je nadležnom državnom odvjetništvu dostavila kaznenu prijavu.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 15:58)
U Hrvatskoj 11.812 novopozitivnih na koronavirus, preminule 64 osobe

U Hrvatskoj su od posljedica koronavirusa preminule 64 osobe, a tijekom protekla 24 sata potvrđeno je 11.812 novih slučajeva zaraze - izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite. 

Broj aktivnih slučajeva je 66.027. Među aktivnim slučajevima je 1.976 pacijenata na bolničkom liječenju, od kojih je na respiratoru 192.

U samoizolaciji je trenutno 42.446 osoba.

Zaključno s 25. siječnjem 2022. utrošeno je 5.061.724 doza cjepiva, a cijepljeno je 56,44 posto ukupnog stanovništva, odnosno 67,18 posto odraslog stanovništva.

Na dan 25. siječnja 2022. utrošeno je 9.454 doza cjepiva, a od toga 1.113 osoba cijepljeno prvom dozom. 

Zaključno s 25. siječnjem 2022. cijepljeno je 2.290.566 osoba barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.199.638 osoba (2.004.243 osoba s dvije doze i 195.395 osoba sa cjepivom Jannsen), što čini 64,67 posto odraslog stanovništva.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 15:50)
Penava: Došlo mračno doba za Hrvatsku, premijera brine samo ego i rejting

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava osudio je u srijedu privođenje dvojice muškaraca u Zadru zbog statusa na Facebooku o premijeru Andreju Plenkoviću, ustvrdivši da je došlo „mračno doba” za Hrvatsku i da premijera „zanima samo njegov ego i rejting”, javlja Hina.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 13:00)
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja razmatraju mjeru redovitog samotestiranja učenika jednom tjedno

S obzirom na velik broj učenika u samoizolaciji, Ministarstvo znanosti i obrazovanja razrađuje model ukidanja samoizolacije u školama, po kojemu bi kod kuće ostajali samo zaraženi učenici, dok bi ostali išli u školu uz uvjet da kod kuće redovito provede samotestiranje, prenosi HINA.

(Srijeda, 26 Siječanj 2022 12:33)

Ministar Beroš najavio čišćenje evidencije HZZO-a, zdravstveno osiguranje moglo bi izgubiti 300 tisuća ljudi

Ministar Beroš najavio čišćenje evidencije HZZO-a, zdravstveno osiguranje moglo bi izgubiti 300 tisuća ljudi Foto: Arhiv HRV-a

Najmanje 300.000 osiguranika HZZO-a moglo bi uskoro ostati bez prava na zdravstveno osiguranje nakon što se u djelo provede najava ministra Beroša o »čišćenju« evidencije HZZO-a od viška osiguranika koji po svom statusu više nemaju pravo na državno zdravstveno osiguranje, objavio je jučer Novi list. 

Navodi se kako je riječ  mahom o iseljenicima koji su napustili Hrvatsku i otišli raditi u inozemstvo u posljednjem desetljeću, a ostali su na popisu osiguranika HZZO-a i uredno koriste zdravstvene usluge u Hrvatskoj. Prema svjedočenju liječnika, a i samih građana koji su otišli u inozemstvo, dobar dio njih će radije doći doktoru ili zubaru u Hrvatsku jer mu je to, uz zdravstvenu iskaznicu HZZO-a, daleko povoljnije nego platiti istu uslugu u državi u kojoj trenutno živi. Po nekim procjenama, takvu varijantu korištenja zdravstvenog osiguranja prakticira dvije trećine naših građana koji su otišli iz Hrvatske.

U HZZO-u kažu kako se radi o izuzetno velikom broju ljudi, koji unatoč tome što ne uplaćuju zdravstveni doprinos uživaju sva prava iz zdravstvenog osiguranja. Koliko ih je točno, moglo bi se znati za mjesec dana, nakon uparivanja baza podataka HZZO-a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Sve osobe koje nisu u evidenciji zavoda za zapošljavanje, a ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlene osobe ili članovi njihovih obitelji, ostat će bez zdravstvenog osiguranja. U ukupnoj cifri osiguranika koji se vode pod internom F oznakom, što znači kao osiguranici koji ostvaruju pravo na temelju nezaposlenosti, jako je velik broj onih koji se ne vode kao nezaposleni na birou. Takvi će automatski biti brisani s popisa osiguranika, kaže ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić. Procjenjuje da bi se to, nakon potpisivanja ugovora između dvije institucije, moglo dogoditi već polovinom veljače. 

Osiguranici koji su pravo na zdravstveno osiguranje HZZO-a stekli temeljem nezaposlenosti, dosad se nisu bili dužni odjaviti s državnog zdravstvenog osiguranja, već su nastavljali koristiti sva prava, ističu u HZZO-u. Nakon što je Hrvatsku napustio velik broj građana u potrazi za poslom, baza podataka HZZ-a se ispraznila, no u HZZO-u nije. Dio iseljenika brisan je s popisa osiguranika HZZO-a početkom ljeta, kad su razmjenom podataka s MUP-om u HZZO-u uspjeli popis osiguranika očistiti od osoba koje su se odjavile iz Hrvatske.

Doći do informacija o građanima koji su se zaposlili u inozemstvu i tamo plaćaju zdravstveni doprinos, pa bi time i zdravstvene usluge trebali koristiti u državi u kojoj žive, danas je gotovo nemoguće, vele u HZZO-u. Iako po zakonu ne smijete imati dvostruko zdravstveno osiguranje u različitim državama, još uvijek ne postoji jedinstvena baza podataka na razini EU-a na temelju koje bi se znalo tko u kojoj državi uplaćuje i koristi zdravstveno osiguranje.

– Kako u većini država imate hrpu različitih osiguranja, nemoguće je doći do podataka. Morali biste po Europi za svakog osiguranika poimence tražiti podatke o tome je li osiguran u određenoj državi. Događa se tako da se u Hrvatskoj nitko ne odjavi sa zdravstvenog osiguranja, većina EU zemalja ima obvezu pri zapošljavanju automatski osigurati radnika, i tako imamo ogroman broj ljudi koji rade vani i imaju njemačko, austrijsko ili norveško osiguranje, a ovdje im zdravstveno osiguranje pokriva državni proračun, ističe Vukelić.

Tako ispada da je, unatoč inozemnom zdravstvenom osiguranju, jeftinije doći u Hrvatsku zubaru, jer naši radnici vani možda imaju uplaćenu minimalnu košaricu osiguranja koja im ne pokriva sve usluge koje mogu besplatno dobiti u Hrvatskoj.

U HZZO-u nemaju računicu o tome kolika bi mogla biti ušteda za državni proračun kad se s popisa nezaposlenih osoba osiguranih u HZZO-u izbrišu oni koji nisu na birou. Grubom računicom, kad bi se radilo o 300.000 ljudi za koje država plaća zdravstveni doprinos od 16,5 posto na iznos od, recimo, 5.000 kuna mjesečno, bila bi to za državni proračun godišnja ušteda od čak 2,7 milijardi kuna! I to ne računajući trošak zdravstvene usluge koje takvi osiguranici u Hrvatskoj svake godine obave.

Na meti čišćenja baze podataka HZZO-a naći će se i građani koji nisu napustili zemlju, a koriste povlasticu besplatnog zdravstvenog osiguranja iako za njega ne uplaćuju. Tako bi bez iskaznice mogli ostati i oni koji rade na crno, Zavod za zapošljavanje ih je skinuo s popisa nezaposlenih, a oni i dalje koriste zdravstveno osiguranje.

U tom slučaju, ako žele biti zdravstveno osigurani, morat će se prijaviti na burzu rada i pronaći legalan posao, odnosno uplaćivati pripadajuće poreze i doprinose.

 

Izvor: Novi list

Pročitano 107 puta
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija