U HZZO-u kažu kako se radi o izuzetno velikom broju ljudi, koji unatoč tome što ne uplaćuju zdravstveni doprinos uživaju sva prava iz zdravstvenog osiguranja. Koliko ih je točno, moglo bi se znati za mjesec dana, nakon uparivanja baza podataka HZZO-a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Sve osobe koje nisu u evidenciji zavoda za zapošljavanje, a ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlene osobe ili članovi njihovih obitelji, ostat će bez zdravstvenog osiguranja. U ukupnoj cifri osiguranika koji se vode pod internom F oznakom, što znači kao osiguranici koji ostvaruju pravo na temelju nezaposlenosti, jako je velik broj onih koji se ne vode kao nezaposleni na birou. Takvi će automatski biti brisani s popisa osiguranika, kaže ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić. Procjenjuje da bi se to, nakon potpisivanja ugovora između dvije institucije, moglo dogoditi već polovinom veljače.
Osiguranici koji su pravo na zdravstveno osiguranje HZZO-a stekli temeljem nezaposlenosti, dosad se nisu bili dužni odjaviti s državnog zdravstvenog osiguranja, već su nastavljali koristiti sva prava, ističu u HZZO-u. Nakon što je Hrvatsku napustio velik broj građana u potrazi za poslom, baza podataka HZZ-a se ispraznila, no u HZZO-u nije. Dio iseljenika brisan je s popisa osiguranika HZZO-a početkom ljeta, kad su razmjenom podataka s MUP-om u HZZO-u uspjeli popis osiguranika očistiti od osoba koje su se odjavile iz Hrvatske.
Doći do informacija o građanima koji su se zaposlili u inozemstvu i tamo plaćaju zdravstveni doprinos, pa bi time i zdravstvene usluge trebali koristiti u državi u kojoj žive, danas je gotovo nemoguće, vele u HZZO-u. Iako po zakonu ne smijete imati dvostruko zdravstveno osiguranje u različitim državama, još uvijek ne postoji jedinstvena baza podataka na razini EU-a na temelju koje bi se znalo tko u kojoj državi uplaćuje i koristi zdravstveno osiguranje.
– Kako u većini država imate hrpu različitih osiguranja, nemoguće je doći do podataka. Morali biste po Europi za svakog osiguranika poimence tražiti podatke o tome je li osiguran u određenoj državi. Događa se tako da se u Hrvatskoj nitko ne odjavi sa zdravstvenog osiguranja, većina EU zemalja ima obvezu pri zapošljavanju automatski osigurati radnika, i tako imamo ogroman broj ljudi koji rade vani i imaju njemačko, austrijsko ili norveško osiguranje, a ovdje im zdravstveno osiguranje pokriva državni proračun, ističe Vukelić.
Tako ispada da je, unatoč inozemnom zdravstvenom osiguranju, jeftinije doći u Hrvatsku zubaru, jer naši radnici vani možda imaju uplaćenu minimalnu košaricu osiguranja koja im ne pokriva sve usluge koje mogu besplatno dobiti u Hrvatskoj.
U HZZO-u nemaju računicu o tome kolika bi mogla biti ušteda za državni proračun kad se s popisa nezaposlenih osoba osiguranih u HZZO-u izbrišu oni koji nisu na birou. Grubom računicom, kad bi se radilo o 300.000 ljudi za koje država plaća zdravstveni doprinos od 16,5 posto na iznos od, recimo, 5.000 kuna mjesečno, bila bi to za državni proračun godišnja ušteda od čak 2,7 milijardi kuna! I to ne računajući trošak zdravstvene usluge koje takvi osiguranici u Hrvatskoj svake godine obave.
Na meti čišćenja baze podataka HZZO-a naći će se i građani koji nisu napustili zemlju, a koriste povlasticu besplatnog zdravstvenog osiguranja iako za njega ne uplaćuju. Tako bi bez iskaznice mogli ostati i oni koji rade na crno, Zavod za zapošljavanje ih je skinuo s popisa nezaposlenih, a oni i dalje koriste zdravstveno osiguranje.
U tom slučaju, ako žele biti zdravstveno osigurani, morat će se prijaviti na burzu rada i pronaći legalan posao, odnosno uplaćivati pripadajuće poreze i doprinose.
Izvor: Novi list
