NAJNOVIJE
U Hrvatskoj se sve manje čita

U okviru ovogodišnje manifestacije Noć knjige, prezentirani su rezultati istraživanja navike čitanja u Hrvatskoj. Pokazali su porazne trendove, odnosno pad postotka građana koji godišnje pročitaju barem jednu knjigu i to četvrtu godinu za redom.

(Srijeda, 24 Travanj 2024 14:54)
Udruga RODA organizira besplatan pregled dječjih autosjedalica

U nedjelju, 28. travnja 2024. od 10,00 do 12,00 sati na parkiralištu OŠ A.G. Matoša, Ohridska 21, Vinkovci udruga RODA organizira besplatan pregled dječjih autosjedalica.

- Roditelje, koji žele obaviti pregled, molimo da rezerviraju svoj termin na broj 098 188 3173 (SMS ili Viber). Bez rezervacije termina nećemo biti u mogućnosti obaviti pregled. Pregled prvenstveno služi kako bi roditelji mogli provjeriti jesu li pravilno postavili autosjedalicu u svoje vozilo i smještaju li pravilno svoje dijete u nju. Naime, autosjedalice smanjuju rizik pogibije djeteta u sudaru do 70 %, a rizik ozbiljne ozljede do više od 90 % no samo ako se pravilno koriste. Međutim, u Hrvatskoj se broj pravilno korištenih autosjedalica kreće između 10 % do 20 % i to je brojka koju volonterke i volonteri Rode ovakvim pregledima nastoje povećati - navode iz udruge.

Kako bi savjeti o pravilnoj upotrebi autosjedalica bili što učinkovitiji, iz Rode mole vozače koji dolaze na pregled da, ako je to moguće, sa sobom donesu upute proizvođača sjedalice. Ako dovode dijete, poželjan je dolazak u paru kao bi jedna osoba mogla paziti dijete dok druga namješta autosjedalicu prema našim uputama.

Rodini savjetnici i savjetnice za autosjedalice roditeljima i ostalim vozačima/icama dijelit će savjete i informacije o važnosti i pravilnom korištenju autosjedalica te odgovarati na sva pitanja. Pozvane su i sve trudnice sa svojim partnerima.
Pregled se održava neovisno o vremenskim prilikama.

(Srijeda, 24 Travanj 2024 14:42)
Izglasana prva pravila EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama

EU parlament je danas s 522 glasa za, 27 protiv i 72 suzdržana donio prva pravila EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, priopćeno je iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Novom direktivom poziva se na donošenje strožih zakona za borbu protiv kibernetičkog nasilja, učinkovitiju pomoć žrtvama i uvođenje mjera za sprečavanje silovanja. Cilj novih pravila je spriječiti rodno uvjetovano nasilje i zaštititi žrtve, posebice žene i žrtve nasilja u obitelji.

(Srijeda, 24 Travanj 2024 14:24)
Udruga za njegovanje običaja Mađara Stari Jankovci organizira Dan otvorenih vrata

U petak, 26. travnja s početkom u 16 sati, u sklopu obilježavanja Općine Stari Jankovci, Udruga za njegovanje običaja Mađara Stari Jankovci, u Mađarskoj kući, organizira Dan otvorenih vrata Udruge uz prigodnu izložbu. Uz Dan otvorenih vrata održat će i tradicijski običaj „Podizanje majskog drveta”.

- Raduje nas što i ove godine možemo organizirati „Podizanje majpana” jer to puno znači Mađarima koji žive ovdje, ali i ostalim stanovnicima sela. U ovoj prigodi opet ćemo se svi okupiti, razgovarati, pjevati i plesati. Uz Dan otvorenih vrata i „Podizanje majpana” pripremili smo za naše članove natjecanje u starim športovima. Nakon ovog takozvanog obaveznog dijela programa, planirana je i večera za sve nazočne goste – rekla je predsjednica Udruge Margita Budim.

Ples oko majpana stari je mađarski običaj koji simbolizira udvaranje. Prema tradiciji majpan se postavlja 01. svibnja u tajnosti, a postavljaju ga dečki ispred kuća svojih djevojaka ili simpatija. Majpan treba biti bogato okićen cvijećem, mašnama, trakama i pićem.
Pokrovitelj manifestacije je Općina Stari Jankovci.

(Srijeda, 24 Travanj 2024 13:43)
Karcinom jetre sve češći uzročnik smrti

Od bolesti jetre boluje oko 1.5 milijarda ljudi diljem svijeta. Godišnje od bolesti jetre umre dva milijuna ljudi, odnosno jedna od 25 umrlih osoba umre od ove bolesti.

(Srijeda, 24 Travanj 2024 13:41)
Zamjenik vukovarsko-srijemskog župana Srđan Jeremić održao sastanak s predstavnicima Veleposlanstva SAD-a

Na inicijativu predstavnika Veleposlanstva SAD-a u Republici Hrvatskoj, u palači “Srijem” u Vukovaru održan je radni sastanak zamjenika vukovarsko-srijemskog župana Srđana Jeremića s Jordan Penderom, službenicom u političkom odjelu Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu koja je zadužena za praćenje ljudskih i manjinskih prava te migracije.

Prema riječima zamjenika župana na sastanku je bilo govora o stanju i položaju pripadnika srpske zajednice na području Vukovarsko-srijemske županije, ali i stanju ljudskih i manjinskih prava u cijeloj Republici Hrvatskoj. Ukazao je da unutar same županije postoje dobri i korektni međunacionalni i međuljudski odnosi, a da je takva situacija i u najvećem broju općina i gradova na području županije. 

- Unazad nekoliko godina napravljeni su određeni pomaci u ostvarivanju zakonom propisanih prava pripadnika nacionalnih manjina i to je nešto što treba istaknuti i pohvaliti. Važno je održati  dosadašnje odnose u suradnji temeljene na međusobnom poštovanju te nastaviti omogućavati pripadnicima nacionalnih manjina da budu ravnopravni članovi društva, poštujući njihovu različitost koju treba promatrati kao bogatstvo jedne multikulturalne i multietničke sredine – naglasio je Jeremić.

(Srijeda, 24 Travanj 2024 13:25)
Biciklistička karavana prijateljstva Mostar – Vukovar kreće po dvanaesti put

U spomen na 12 ubijenih hrvatskih redarstvenika 2.svibnja 1991. godine, ali i na sve poginule i nestale hrvatske branitelje, u nedjelju, 28. travnja, iz Mostara u BiH kreće 12. po redu Biciklistička karavana prijateljstva Mostar - Vukovar.

(Srijeda, 24 Travanj 2024 13:15)
Greška
  • JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 100

Hrvatska obilježava obljetnicu međunarodnog priznanja kao i mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja

  • Ponedjeljak, Sij 15 2018
  • Piše: 
Zastava Republike Hrvatske Zastava Republike Hrvatske Foto: arhiva hrv.hr

Na današnji dan, 15. siječnja prije 26 godina neovisnost Republike Hrvatske zajedno su priznale tadašnje članice Europske unije (EU), a istoga datuma 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje hrvatskog Podunavlja.

Toga 15. siječnja 1992., kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih pobunjenika. Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno nakon šest godina.

Te večeri, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u obraćanju naciji poručio je: "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana". Svojim je suradnicima pak rekao: "Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države".

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je uslijedilo nakon njezinog proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Tog istog dana razdruživanje od tadašnje SFRJ proglasila je i Slovenija, a već idućeg dana novonastale države uzajamno su se priznale.

Paralelno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još i same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991., a prva od njih to je učinila Litva (30. srpnja 1991.).

Slijedile su je iste godine - Ukrajina (11. prosinca), te Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca).

Proces međunarodnog priznanja Republike Hrvatske  

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992., Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao San Marino.

Nakon što je Hrvatsku priznala EU, tijekom tog 15. siječnja 1992. uslijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (SAD) (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije), te Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članicom Ujedinjenih naroda.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, odnosno 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni (erdutski) sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu. Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak RH vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja, razorenih u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, te postizanje mira u tom dijelu Europe, prethodno su omogućile i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske; "Bljesak" završena 2. svibnja, te "Oluja" završena 5. kolovoza 1995. Operacijom "Bljesak" oslobođena je Zapadna Slavonija, dok su "Olujom" oslobođeni Knin i najveći dio do tada okupiranog hrvatskog teritorija. (HINA)

Pročitano 1185 puta
Ocijeni sadržaj
(3 glasova)
Objavljeno u Vijesti dana

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija