Danas 26 godina poslije, polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i misom u mjesnoj crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića obilježena je 26. obljetnica sloma herojske obrane Bogdanovaca. Za poginule, ubijene i nestale branitelje i civile, vijence su položila i svijeće upalila izaslanstva državne i županijske vlasti, Grada Vukovara i Općine Bogdanovci, zapovjednici obrane kao i predstavnici braniteljskih, stradalničkih i civilnih udruga, predstavnici albanske nacionalne manjine te obitelji i prijatelji žrtava velikosrpske agresije.
- Mladići iz svih hrvatskih krajeva i raznih nacionalnosti, kojima je zajednička bila beskrajna ljubav prema Hrvatskoj, taj dan nisu uspjeli odbiti još jedan od mnogih napada. Bogdanovci su tada postali još jedna postaja križnoga puta u stvaranju Hrvatske. Naša je obveza čuvati uspomenu na žrtvu 133 branitelja i civila koji su ugradili svoje živote na Oltar Domovine, ali još više svakodnevno živjeti njihove ideale i snove o Hrvatskoj. Najveća nagrada njihovoj žrtvi je dječji smijeh i njihova igra na ulicama Bogdanovaca. Jamčim vam da nikada nećemo posustati u potrazi za vašim najmilijima dok i posljednjeg od njih ne pronađemo. To je naša obveza prema vama i prema svima koji su sebe žrtvovali da bi Hrvatska živjela – poručila je u svom obraćanju okupljenima predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović.
Marko Barun, načelnik Općine podsjetio je okupljene kako su u nedjelju 05. svibnja 1991. tenkovi JNA ušli u selo, te da su ih tada zaustavili goloruki i nenaoružani Bogdanovčani.
- Bogdanovci su pali u ruke neprijatelja nakon tri mjeseca otpora i 40 dana potpunoga okruženja, a to je nagovijestilo i pad grada Vukovara. U Bogdanovcima su izgubljena 133 ljudska života, a najmlađa žrtva imala je samo 17 godina. Stradalo je 10 posto od ukupnog broja stanovnika i nitko za to još uvijek nije odgovarao. Ne smijemo zaboraviti niti žrtvu Albanske zajednice koja je podnijela veliku žrtvu u obrani ovoga mjesta - rekao je Barun i naglasio kako su branitelji heroji rata, a da mladi danas žele biti njihovi heroji mira.
Poručio je kako neće dopusti da se zaboravi ono što se u Bogdanovcima dogodilo `91. godine. Obilježavanju je nazočio i vijenac položio zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Marijan Pavliček.
- Cijelu jesen sjećamo se brojnih stradanja Hrvata, a u Bogdanovcima i pripadnika albanske nacionalne manjine. Nažalost, u agresiji je cijelo selo sravnjeno sa zemljom, a 10 posto ljudi izgubilo je svoje živote. Najviše boli što za zločine još uvijek nitko nije odgovarao. Predstavnici pravosudnih tijela moraju biti puno ažurniji i pokušati pronaći one koji su odgovorni za smrt mještana Bogdanovaca – izjavio je Pavliček i istaknuo kako moramo biti ponosni na svoju burnu povijest i sve opne koji su ugradili svoje živote u stvaranje neovisne Hrvatske.
Ivan Matković Lasta, kipar i zapovjednik obrane kaže da je Bogdanovce branilo oko 250 pripadnika Zbora narodne garde i Hrvatskih obrambenih snaga kao i 176 Bogdanovčana koji su ostali u selu, a njihova se imena nalaze u njegovoj knjizi „Bogdanovci vrata Vukovara.“
- Spomenik Uskrslog Krista isklesao sam 2006. godine jer uvijek govorim da križeva imamo jako puno. Ukoliko nemamo Uskrslog Krista, tu 15. postaju križnoga puta onda smo nešto promašili. Zato sam napravio taj kip koji nas vraća u ono vrijeme, bio je s nama tada, sad je, a biti će i u budućnosti - rekao je Matković.
Ogroman doprinos obrani Bogdanovaca dali su HOS-ovci. Ivica Jurčan, bojnik HV kaže kako je bitka za Bogdanovce bila krvava i žestoka.
- Bilo je jako teško jer smo selo branili s malo naoružanja i malo ljudi, a 10. studenog kad je obrana slomljena mi HOS-ovci dogovorili smo se da ćemo ići ispred civila kako bi ih izveli do slobodnog teritorija. Nismo znali gdje su mine i dogovor je bio ako koji stane na minu da ga drugi zamjenjuje. Na nesreću upali smo u minsko polje gdje su neki izginuli, a neki su kao ja ostali ranjeni ležati u kukuruzima. Bio je tu Žarko Manjkas Crvenkapa, Tihomir Iveta Piđo, Đuro Kovačević, Ramo Hrbatović, Zoran Antunović, Ante Šarić i još dosta branitelja i civila oko nas koje ne bi nabrajao kako ne bi nekog zaboravio. Ovaj dio koji sam rekao ostao mi je u sjećanju čvrsto – istaknuo je Jurčan.
Tom Kačinari, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata kaže kako su Bogdanovce branili i Albaci te da ih je u tom selu 11 poginulih i ubijenih, a neki su čak i raskomadani nakon ulaska JNA i paravojske u selo.
- Ukupno je Hrvatsku branilo 2867 branitelja Albanaca, od čega je 87 stradalih, 37 ih imamo na popisu nestalih, a oko 250 ratnih vojnih invalida. Imamo branitelja s činovima od generala, poput gospodina Rahima Ademija, brigadira Agima Cekua do ostali naši pukovnici, bojnici, dočasnici i časnici. To je otprilike obol koji su dali Albancu u Domovinskom ratu - rekao je Kačinari.
Za kraj dodajmo kako će se u 20 sati održat i premijera dokumentarnog filma o Bogdanovcima u tamošnjem Hrvatskom domu.
Kaznena prijava na godišnjicu okupacije
Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta, podnio je Državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja zbog ratnog zločina u Bogdanovcima.
Uz imena žrtava evidentirana za potrebe hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije, kaznena prijava sadrži i imena 22 ubijene i nestale osobe koje su u Bogdanovcima prikupili Documentini istraživači koji rade na dokumentiranju ljudskih gubitaka u Hrvatskoj od 1991. do 1995., stoji na stranicama Hrvatske izvještajne novinske agencije.
Dokumenta je kaznenu prijavu podnijela upravo na godišnjicu okupacije Bogdanovaca, 10. studenoga 1991. kada je i Vukovar u potpunosti blokiran.
- Iako su ratni zločini u Bogdanovcima dokumentirani za potrebe postupka povodom tužbe Republike Hrvatske za genocid protiv Jugoslavije, a kasnije Srbije, pred Međunarodnim sudom pravde za ove zločine DORH još uvijek nije podigao optužnicu niti je za procesuiranje odgovornih za zločine ustupilo dokaze Republici Srbiji – rekla je voditeljica Documente Vesna Teršelič.
Ustvrdila je da se već tada spominje smrt i nestanak najmanje 84 osobe, dok su kasnija istraživanja potvrđivala veći broj ubijenih i nestalih civila pa nije jasno zašto nakon podnošenja tužbe ne slijedi optužnica DORH-a. Documenta je upoznata s još nekim imenima nestalih i ubijenih, kazala je Teršelič, zbog čega su se odlučili na podnošenje prijave. Izrazila je nadanje da će DORH poduzeti neophodne korake, okončati istragu i podići optužnicu.
Teršelič poručuje da DORH može ići i drugim putem, a to je predavanje informacija i dokaza Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije.
- To je mogući put jer je riječ o jedinicama JNA-a i srpskim paravojnim jedinicama, s razlogom pretpostavljamo da bi se počinitelji zločina mogli nalaziti u Srbiji – naglasila je Teršelić.
