-Nasilje je jezik slabića, a naša je zadaća uspostaviti sustav zaštite od nasilja, još više društveno ozračje nenasilja, u kojem će svatko, posebice djeca i žene, imati sigurnost ne samo života nego i svog dostojanstva. Nažalost, vijesti iz crnih kronika, ne samo u našoj zemlji nego i u cijelom svijetu, potvrđuju da suvremena društva, unatoč proklamiranoj ravnopravnosti spolova, ne nalaze načina stati na kraj tome zlu, upozorava u svojoj poruci povodom Nacionalnoga dana borbe protiv nasilja predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović.

U Hrvatskome saboru pak zastupnik SDP-a Joško Klisović, osvrnuo se na činjenicu da Hrvatska još uvijek nije ratificirala Istanbulsku konvenciju, dokument kojim se ostvaruje puna zaštita žena od nasilja, a koju desne stranke ne žele prihvatiti jer smatraju da je stvar ideologije. -To nije ideološko pitanje i nemojte ga takvim tretirati. To je pitanje zaštite ljudskog digniteta više od 50 posto građana ove zemlje. To je pitanje civilizacijskih postignuća. Nemamo čime opravdati i ne može se opravdati nasilje u obitelji i nasilje nad ženama, rekao je Klisović.

Odgovorila mu je HDZ-ova zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović.-Nitko ne govori da je nasilje ideološko pitanje. Nasilje nikada nije bilo ideološko pitanje niti će ikada biti. Nasilnik je nasilnik neovisno o ideologiji i svom svjetonazoru, a isto tako i neovisno o stupnju obrazovanja, izjavila je Petrijevčanin Vuksanović.

Policija zbog obiteljskog nasilja dnevno intervenira 45 puta, kaže HNS-ova Marija Puh. -Svaka treća žena u našoj državi je žrtva nasilja u obitelji. Naša statistika je da se na 30 dana ubija jedna žena. Nažalost ono što još više zabrinjava je da žrtve zbog nepravovremenih reakcija okoline i zbog minimalnih kazni za počinitelje ne prijavljuju nasilje, nego su prisiljene šutjeti i trpjeti, istaknula je Puh.

NUDE POMOĆ I PODRŠKU

U Vukovaru su Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježile članice udruge B.a.b.e koja u našoj županiji vodi Sigurnu kuću odnosno sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskoga nasilja. Izašle su među građane u središte grada i dijelile promotivne materijale o ljudskim pravima i načinima borbe protiv raznih vidova nasilja nad ženama. - Odlučile smo se na ovakav vid predstavljanja kako bi povećale našu vidljivost u zajednici a budući da rad u Sigurnoj kući podrazumijeva anonimnost i skrivenost od zajednice. Na ovaj način želimo pokazati da smo otvorene za pružanje pomoći i podrške svim potrebitim građanima i građankama koji se suočavaju s problematikom obiteljskoga nasilja bilo da su mu izravno izloženi ili netko od njihove obitelji, prijatelja i poznanika. Ovdje smo imale dosta upita građana i građanki kako o obiteljskom nasilju tako i o tzv. bullyingu odnosno međuvršnjačkom nasilju koje je također vrlo prisutno – pojasnila je Sandra Brkljač, stručna suradnica psihologinja u Sigurnoj kući Vukovarsko-srijemske županije.

B.a.b.e osim što vode Sigurnu kuću provode i niz drugih aktivnosti kojima nastoji pomoći građanima u potrebi. - Kod nas građani i građanke mogu dobiti jasne informacije gdje, kome i na koji način dobiti pomoć ukoliko se suočavaju s obiteljskim nasiljem. Ponekad samo imaju potrebu za psiho-socijalnom podrškom i razgovorom jer često je puta puno lakše o tom problemu govoriti nepoznatoj stručnoj osobi budući da se žrtve često osjećaju usamljeno i izolirano, imaju osjećaj da ih nitko ne razumije i da nemaju izlaz iz svoje teške situacije. Neki upravo na taj način učine prvi korak odnosno progovore o svom problemu. Uvijek naglašavamo da je najgore šutjeti i držati sve u četiri zida. Učiniti prvi korak je najteže, ali i najvažnije u borbi protiv nasilja u obitelji – kaže Brkljač.

Na štandu B.a.b.a našlo se mnoštvo promotivnih i edukativnih materijala o problematici nasilja nad ženama. - Ovim materijalima nudimo uvid u aktivnosti koje provodimo s tematikom ne samo obiteljskog nasilja nego i seksualnog nasilja te rodne ravnopravnosti koja je u osnovi obiteljskog nasilja. Također želimo da se više govori o problemu ekonomskog nasilja za kojeg nam često naše korisnice govore kao najpodmuklijem obliku nasilja kojemu su bile izložene. To je jedan od vidova nasilja kojim zlostavljač nastoji uspostaviti kontrolu i moć nad žrtvom uskračujući joj sredstva za osnovne životne potrebe – ističe Brkljač.

UBIO TRI I RANIO JEDNU ŽENU NA OPĆINSKOM SUDU U ZAGREBU

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama 22.rujna, svake se godine obilježava u Hrvatskoj u spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom Općinskom sudu 22.rujna 1999. godine kada je tijekom brakorazvodne parnice policajac Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Datum ovog spomendana odredio je Hrvatski sabor odlukom iz 2004. godine uz obrazloženje da se u Hrvatskoj nasilje nad ženama, posebice fizičko, najčešće događa u obiteljskoj zajednici koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava obiteljskoga nasilja osobe su ženskoga spola dok je počinitelj obiteljskog nasilja najčešće bračni ili izvanbračni suprug, a iza njih slijede otac žrtve ili njezin sin. Cilj obilježavanja Nacionalnoga dana borbe protiv nasilja nad ženama je senzibiliziranje društva na problematiku nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da se nasilje ni u kakvom obliku ne tolerira.