
HRV
Kod Zavjetne kapelice na Kukuruznom putu – putu spasa upaljene su svijeće i održana molitva u znak sjećanja na stradanja u Domovinskom ratu 1991. godine.
Okupljanje na ovom mjestu tradicionalno organizira Županijska zajednica Udruga HVIDR-a Vukovarsko-srijemske županije i HVIDR-a Vukovar u okviru Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. HVIDRA je i inicirala izgradnju kapelice kao zavjet Gospi, što su tim putem mnogi branitelji i civili uspjeli doći do slobode i spasiti život. Kukuruzni put bio je jedini prolaz između Vukovara i Bogdanovaca kojim su tijekom tri mjeseca, od rujna do studenoga, branitelji dolazili braniti Vukovar, te kojim su, nakon sloma obrane, branitelji i civili izlazili iz Vukovara.
- Put spasa Vukovarcima je u to vrijeme jako puno značio jer su tim putem u Vukovar dolazile nove snage branitelja, opreme i sanitetskog materijala za bolnicu i na kraju za odlazak u proboj nakon sloma obrane, rekao je predsjednik vukovarske HVIDR-e Slavko Jurić.
Vijence su položili ratni veterani općine Lopar, ravnateljstvo civilne zaštite, županijska HVIDR-a te ispred županije izaslanik župana Marinko Beljo, te ispred grada Vukovara zamjenica gradonačelnika Ivan Mujkić.
- Ovo je prilika da se prisjetimo i ovog kukuruznog puta kroz koji je u grad Vukovar stizala pomoć i puta kroz koji su mnogi pronašli spas, ali isto tako i puta na kojem su mnogi u pokušaju proboja nakon sloma obrane grada izgubili svoje živote i nisu dočekali slobodnu Hrvatsku, rekla je zamjenica gradonačelnika grada Vukovara Ivana Mujkić
Molitvu za sve poginule i nestale branitelje predvodio je vlč. Zvonimir Martinović, župnik župe Kraljice mučenika. U programu su recitalom sudjelovali učenici Osnovne škole Nikole Andrića.
U Hrvatskom domu Vukovar održan je tradicionalni predvečernji spomen na žrtvu Vukovara 1991. godine pod nazivom “Priče iz mog grada“.
Organizatori ovog događaja su Ogranak Matice Hrvatske Vukovar, Gimnazija Vukovar i Hrvatski dom Vukovar. Program se ove godine pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića po drugi put održao i u Zagrebu.
O samom konceptu ovoga događaja razgovarali smo s organizatoricom, Lidijom Miletić, predsjednicom ogranka Matice Hrvatske u Vukovaru.
- U dramskom dijelu ovoga događaja je dramska skupina Gimnazije Vukovar odigrala predstavu pod nazivom “Tko zna hoće li sutra postojati?“, kojom su gimnazijalci poručili svima okupljenima kako će sutrašnjica biti bolja jer ju čine mladi ljudi koji vole svoju Domovinu, rekla je Miletić
Okupljenima se obratila i Giana Marović Zeko, ravnateljica Gimnazije Vukovar.
- Teško je i nakon toliko godina sjećati se onih dana 1991. godine a da ta sjećanja ne izazovu bujicu emocija, ali itekako sam ponosna što učenici Gimnazije Vukovar kroz svoj dramsko-scenski izričaj promiču ljubav prema svome gradu s pogledom uprtim u budućnost, rekla je Marović Zeko.
U okviru večerašnjeg programa ogranak Matice Hrvatske dodijelio je priznanja i povelje za najbolje kratko književno djelo o Domovinskom ratu i to u kategorijama kratkih priča i zbirkama poezije.
U kategoriji kratkih priča dobitnica je Ani Galović iz Ivanić grada sa pričom “Sedmorica“, dok je u kategoriji za najbolju zbirku poezije nagrađena Ankica Bistrović iz Koprivnice za svoju zbirku „Roj zvijezda“.
- Presretna sam što sam već sedmu godinu za redom u Vukovaru zbog toga što mi je jedan opus upravo domoljubna poezija koja se tiče žrtava Domovinskog rata, rekla je Ankica Bistrović i zahvalila se Matici što pruža prostor pisanoj riječi kako bi se ostavio trag za buduće generacije.
U organizaciji udruge Braniteljica Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije, ogranka Vukovar, u kongresnoj dvorani Ružičkine kuće u Vukovaru održan je sedmi po redu Festival neobjavljene domoljubne poezije.
Festival se ove godine po prvi put održao pod nazivom “Grad u Školjci“ u spomen na preminulog branitelja Vukovara, pjesnika Darka Dombaja.
Program festivala započela je Klapa sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice himnom Republike Hrvatske nakon čega se okupljenima u ime organizatora obratila Svjetlana Dželalija Kovačić, predsjednica udruge Braniteljica Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije.
- Ovim festivalom želimo se sjetiti svih onih koji su branili Vukovar, jer nema velikih i malih heroja, svi oni koji su branili Vukovar i Hrvatsku za nas su heroji. Svake godine ovaj festival je sve veći, a projekt festivala traje od otvaranja natječaja za sudjelovanje na festivalu 15.travnja ove godine, rekla je Dželalija-Kovačić.
Na festivalu su bili prisutni i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, savjetnik predsjednice za branitelje Ante Deur, izaslanica predsjednika Hrvatskog Sabora i predsjednika vlade RH, saborska zastupnica Marijana Balić te izaslanik ministra branitelja Stipe Rimac.
- Ovakvim događajima doprinosimo očuvanju vrijednosti domovinskog rat i upoznajemo mlađe generacije sa emocijom koja je bila potrebna kako bi stvorili slobodnu Hrvatsku, a siguran sam da je ovo i jedan terapeutski učinak za braniteljice koje svoju emociju stavljaju u poeziju i dijele s čitateljima, rekao je Penava.
Na natječaj za sudjelovanje na ovome festivalu pristiglo je 83 pjesme iz cijele Hrvatske i inozemstva, a 30 prvorangiranih objavljeno je u Zborniku domoljubne poezije.
Sve pjesme pristigle na natječaj ocijenilo je Prosudbeno vijeće od pet članova koje su činili, profesorice Hrvatskog jezika i književnosti Višnja Sorčik i Anita Jukić, književnica te braniteljica Vukovara Tanja Belobrajdić koja je i idejna začetnica programa, umjetnik Dubravko Duić, umirovljeni časnik HV-a i branitelj Vukovara.
Prosudbeno vijeće, kao najbolju neobjavljenu domoljubnu pjesmu 2019. godine proglasilo je pjesmu “Grad i njegova djeca“ autorice Ljubice Ribić iz Varaždina. Drugoplasirana je pjesma “Moj prijatelj i ja branitelji“, autorice Ane Jakopanec iz Koprivnice, a treća pjesma je “Život u meni“, autorice Đurđe Haberle iz Zagreba.
Već petu godinu za redom ovaj festival održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH, Kolinde Grabar-Kitarović, dok veliku potporu festivalu pruža i Grad Vukovar.
U Gradskom muzeju Vukovar predstavljena je monografija “1991.“ autora Zorana Filipovića.
Osim autora na predstavljanju knjige sudjelovali su, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ruža Marić, Dražen Kobašević, pročelnik upravnog odjela za društvene djelatnosti u gradu Vukovaru te akademik Pavao Pavličić.
Na početku predstavljanja okupljenima se obratio pročelnik Kobašević koji je rekao kako ova knjiga govori o tome što se događalo u Vukovaru 1991. godine te kako njegovanje istine o Domovinskom ratu za sve treba biti svetinja.
Knjiga sadrži oko 150 fotografija koje je autor snimio za vrijeme Domovinskog rata diljem Hrvatske, a mnoge od tih fotografija snimljene su i u Vukovaru.
- Fotografije i knjiga govore samo o događajima kojima sam isključivo ja svjedočio. Isto tako ja sam grafički uredio knjigu jer teško bi netko mogao uroniti u sadržaj na način na koji sam ja proživljavao događaje iz 1991. godine, rekao je autor Zoran Filipović.
Vukovarski akademik, Pavao Pavlićić komentirao je tekstualni dio knjige koji je kako kaže osobito zanimljiv. -Autor je na odličan način iz individualne perspektive bez političkog konteksta objasnio događanja kojima je svjedočio i ova knjiga je vrijedno umjetničko djelo koje ostaje mlađim generacijama, rekao je Pavličić.
Uz predstavljanje knjige upriličena je i izložba ratnih fotografija koje je snimio Zoran Filipović.
U kongresnoj dvorani Ružičkine kuće u Vukovaru održana je promocija knjige “Oteti od zaborava – 91 heroj Domovinskog rata“. Autorica ove knjige je mlada Osječanka i kćer hrvatskog branitelja Roberta Kljenak, a knjiga donosi 91 priču o herojima Domovinskog rata, o njihovim patnjama i stradavanjima za vrijeme rata.
Na promociji knjige uz autoricu bili su i Ivica Krnjak, politički emigrant i hrvatski vojni zapovjednik, predsjednik Hrvatskog društva Logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak, predsjednik Savjeta za branitelje gradonačelnika grada Vukovara Tomislav Josić, Marijan Živković, otac dvojice poginulih hrvatskih branitelja te hrvatski branitelj Ivica Jurčan.
- Nisam htjela da naši heroji, koji su dali veliki doprinos u stvaranju Hrvatske države, budu zaboravljeni. Danas djeca ne znaju nabrojati niti pet imena heroja Domovinskog rata i mislim da je vrijeme da se to promijeni. Sa svakim sudionikom ove priče razgovarala sam osobno i ti razgovori su bili potresni. Ljudi s kojima sam razgovarala plakali su i tresli se dok su mi svjedočili strahote kroz koje su prošli, rekla je Kljenak te izrazila nadu da će ova knjiga ući u sustav hrvatskog školstva kao obvezno štivo iz kojeg će djeca učiti o događajima u Domovinskom ratu.
- Drago mi je da se djeca branitelja bave temom Domovinskog rata, jer stalno govorimo da nam je povijest iskrivljena, zato je ova knjiga dobra kako bi se svjedočanstva o Domovinskom ratu sačuvala od zaborava i kako se tako nešto nikada ne bi ponovilo,rekao je Tomislav Josić.
- U knjizi su jako dobro opisane strahote koje su prošli svi oni koji su dali svoj obol u stvaranju Hrvatske i jako je dobro da ovo ostane kao povijesni dokument koji će govoriti o temama vezanim za Domovinski rat, rekao je Danijel Rehak.
Prije promocije u Vukovaru ova knjiga promovirana je u još četiri grada, Đakovu, Varaždinu, Kaštelima i Kninu.
U Vukovaru je u tijeku dvodnevni 22. znanstveno-stručni skup Vukovar '91. – dvadeset i osam godina poslije. Skup koji je posvećen gradu Vukovaru i stradanju grada za vrijeme Domovinskog rata tradicionalno organizira Institut Ivo Pilar.
Ravnatelj instituta Ivo Pilar, doktor znanosti Zlatko Holjevac rekao je kako su tema ovogodišnjeg skupa suvremene migracije, zanimljiva tema zbog svega što je Vukovar pretrpio u Domovinskom ratu a da su migracije koje potresaju čitavu Europu i danas vrlo aktualna tema koju institut koji prati suvremene trendove u hrvatskom društvu znanstvenim pristupom želi obraditi i prezentirati javnosti. U dva dana koliko traje skup biti će predstavljeno 19 znanstvenih radova na temu migracija i njihov utjecaj na suvremeni način života.
Voditelj područnog centra Vukovar Instituta Ivo Pilar, sociolog Mateo Žanić rekao je kako je tema migracija vrlo aktualna u znanstvenoj zajednici, a da se s negativnim migracijskim kretanjima posebice suočava istok Hrvatske. Istraživanja provedena na učenicima 3. i 4. razreda svih 15 srednjih škola u Vukovarsko-srijemskoj županiji pokazala su kako samo trećina učenika želi ostati živjeti i raditi u našoj županiji, dok trećina svoju budućnost vidi u nekoj od drugih županija a trećina želi otići iz Hrvatske.
Pomoćnik ravnatelja Instituta, demograf Dražen Živić rekao je kako za demografske neprilike u Vukovarsko-srijemskoj županiji postoji nekoliko razloga, prvi je prirodno kretanje broja stanovništva, pri čemu je posljednjih 20 godina prisutan negativni prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih u odnosu na rođene, a drugi razlog su migracije koje su od Domovinskog rata i prisilnih migracija konstantno prisutne na ovome području te da će se ovakav negativni trend nastavit jer se ne vide naznake obnove stanovništva - zaključio je Živić
Na skupu sudjeluju članovi Instituta Ivo Pilar te znanstvenici sa filozofskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog vojnog učilišta. Svi referati sa ovog znanstveno-stručnog skupa biti će objavljeni u zborniku radova.
Vukovarsko srijemska policija na konferenciji za medije otkrila je detalje pronalaska tijela nestale 46-godišnjakinje u septičkoj jami u Petrovcima.
Izaslanstvo Grada Vukovara, predvođeno zamjenikom gradonačelnika Marijanom Pavličekom i članovima vukovarskoga Gradskog vijeća obilježilo je Dan Svih Svetih i Dušni Dan polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskoga rata.