Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu, žive u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike, a neki od glavnih izazova su utjecaj marketinga hrane i pića na djecu te nedovoljna osviještenost roditelja, pokazalo je istraživanje HZJZ-a i UNICEF-a.

Uvidi iz analize ukazuju kako Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece te da postoji povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi, pa tako djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.

- Trenutno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do devet godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put napravili naše CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji - istaknula je voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Musić Milanović u ponedjeljak prilikom predstavljanja "Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece od nula do devet godina u Hrvatskoj".

Navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost koja je tijekom covida bila u lošijem stanju. 

- Pokazatelji govore da djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije covida-19, a taman smo u 2019. imali rezultate koji su ukazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto, došlo je do porasta -  pojasnila je. 

Ipak, Musić Milanović navela je i neke pozitivne promjene kada je prehrana djece u pitanju pa tako u odnosu na 2019. godinu djeca češće doručkuju, odnosno 81 posto djece doručkuje svakodnevno, što je porast od 17 posto, a također djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine. 

Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća, upozorila je, što je onoliko koliko stane u šaku djeteta od osam godina, primjerice dvije mandarine ili male voćke i tri šake salate ili drugog povrća.

U petak, 10. svibnja u 13,47 sati, Županijski centar 112 dojavio je kako je izbio požar na krovištu trgovačkog centra u Vukovaru, izvijestili su iz PU vukovarsko-srijemske.

U Gunji je u subotu obilježen Dan nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije.

U Otoku je u subotu navečer otvoren 31. Festival glumca, a do 19. svibnja na festivalu će biti odigrano ukupno 20 predstava iz kazališta iz cijele Hrvatske te predstave Hrvatskog kazališta iz Pečuha (Mađarska) i Hrvatskog narodnog kazališta iz Mostara (BiH), prenosi HINA.

Gradonačelnik grada Vukovara Ivan Penava sa suradnicima, ravnateljicom Muzeja vučedolske kulture Mirelom Hutinec te izvođačima radova tvrtke Cestorad obišao je novoizgrađenu pristupnu cestu prema budućem Arheološkom parku Vučedol te novo parkiralište. Penava je prilikom obilaska istaknuo zadovoljstvo završenim radovima te naglasio kako je riječ o vrlo bitnom strateškom projektu za Vukovar.

- Jedna nova etapa Arheološkog parka Vučedol, gdje smo dovršetkom infrastrukturnog dijela, pristupne ceste sa svim pratećim sadržajima, riješili bitnu fazu koja će nas, nadam se, odvesti ka što žurnijoj realizaciji ostalih faza, a kako bi se primakli dovršetku ovog strateškog i velikog projekta za Vukovar. Završetkom projekta izgradnje Arheološkog parka očekujemo da će Vukovar učiniti značajan iskorak u smislu turističke atraktivnosti, prezentacije kulturne baštine grada i okolnog kraja, naravno, s fokusom na vučedolsku kulture – naglasio je Penava.

Pristupna cesta duljine je 511,16 metara te vodi prema Arheološkom parku Vučedol, a nastavlja se prema naselju. Parkiralište duljine 178 metara sadržava ukupno 64 parkirna mjesta za osobne automobile (od čega su 4 za osobe s invaliditetom, a 4 za roditelje s djecom) te 6 za autobuse. Radove je izvodila tvrtka Cestorad čija je direktorica Andrea Papić istaknula kako je projekt bio kompleksan no i više su nego zadovoljni završenim radovima.
Uz glavnu prometnicu izgrađeno je i autobusno ugibalište te stajalište, a vrijednost projekta je nešto više od milijun i 170 tisuća eura, rekla je pročelnica UO za gospodarstvo Kristina Bilić.
- Drago nam je da je Grad Vukovar uspio izvršiti ovu aktivnost u financijskoj perspektivi 2014.-2020. godine. Ono što nam ostaje je potpisivanje novog ugovora, a nadam se da ćemo s ostalim radovima započeti već ove godine. Što se tiče Grada Vukovara, ostala nam je još jedna aktivnost, a to je izgradnja komunalnog pristaništa u vrijednosti 1.114.000 eura – rekla je Bilić.
Projekt je sufinanciran sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova, sredstvima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te sredstvima Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara. Grad Vukovar partner je na projektu Arheološki park Vučedol čiji je nositelj Muzej vučedolske kulture
- Sretni smo što je Grad Vukovar uspješno završio jednu od svojih aktivnosti i da je cesta s parkiralištem završena, što sugrađanima i posjetiteljima omogućuje da dođu ispred muzejske zgrade na lijep i uređen prostor. Očekujemo uskoro i potpisivanje nove faze ugovora što znači da ćemo kroz skoro vrijeme početi izgradnju ostalih objekata na Arheološkom parku. Riječ je o muzejskom trgu, planetariju, rekonstrukciji vučedolskog naselja, rekonstrukciji megarona ljevača bakra, vučedolskoj farma i restoranu koji je nadaleko poznat prije Domovinskog rata u kojemu je stradao, a sada ćemo dobiti zamjensku zgradu u kojoj ćemo imati priliku posjetiteljima prezentirati vučedolsku prehranu - zaključila je Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture.