U mjesecu obljetnice oslobađanja nacističkog logora smrti Auschwitz, kada se širom svijeta obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta Europski dom Vukovar u Gradskom muzeju Vukovar otvorio je izložbu „Koga smo zaboravili?“, te su tim povodom održali i panel diskusiju koja je pripremljena su u sklopu projekta „Koga smo zaboravili? Nasljeđe Židova u našem gradu“ kojeg podupire program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV), a vodi ga Europski dom Vukovar, u suradnji s partnerima iz Hrvatske i Njemačke. Nakon otvorenja, suautori izložbe, učenici i učenice Gimnazije Vukovar predstavili su sadržaj izložbe, pojasnila je viša savjetnica na navedenom projektu, Maja Buljubašić.

- Brojne aktivnosti koje su provedene u suradnji s učenicima Gimnazije Vukovar, prikazane su u obliku izložbe. Sadržaj izložbe su rezultati istraživanja koje su provodili učenici 2. i 3. razreda Gimnazije. Cilj projekta je istraživanje židovske zajednice koja je nekada oblikovala Vukovar, ali i događaja koji su doveli do nestanka ove zajednice u Holokaustu kao i upoznavanje šire javnosti sa židovskom poviješću u Vukovaru. Moram pohvaliti učenike koji su sudjelovali u istraživanju s obzirom da je bilo jako teško doći do podataka i informacija o židovskoj zajednici. Zaista su se potrudili i uspjeli doći do rezultata kojima danas svjedočimo – ispričala je Buljubašić.

Izložba se sastoji od tri glavna dijela. Prvi dio izložbe daje pregled kulture i tradicije te povijesti Židova u Vukovaru i regiji. U drugom dijelu prikazano je osam pojedinačnih biografija židovskih građana i građanki koji su živjeli u Vukovaru prije Drugog svjetskog rata. Treći dio je izložba fotografija učenika Gimnazije Vukovar i Fotokluba Vukovar zajedno s profesionalnim fotografom Dariom Matićem, a koja prikazuje židovska mjesta u Vukovaru danas.
- Tenja Banjeglav iz Documente, učenicima je predstavila biografsku metodu, riječ je o metodi istraživanja lokalne povijesti, kulture i života kroz osobne priče i rekonstrukcije biografija. Ta vrsta istraživanja vrlo je vrijedna i važna za usočavanje s prošlošću jer daje mogućnost suosjećanja sa sudbinama pojedinaca koji su do tada bili dio statističkih podataka u nekim izvješćima. Naglasak u biografijama stavljen je na utjecaj povijesti na živote pojedinaca, ali i na njihov utjecaj na društvo. Učenici su izradili ove biografije uz podršku Vlatke Surme Szabo iz Gradske knjižnice Vukovar. Također sastavni dio izložbe su fotografije židovskih mjesta u Vukovaru danas i njihova komemoracija, a mentor izrađivanja fotografijaa je Dario Matić, koji je sudjelovao u postavi izložbe – pojasnila je.

Nakon izložbe održana je panel diskusija na kojoj su sudjelovali Ljiljana Dobrovšak, znanstvena savjetnica iz Instituta Ivo Pilar iz Zagreba, Hrvoje Volner, izvandredni profesor Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, Danijel Matijević, suosnivač Centra za istraživanje Holokausta i genocida na jugoistoku Europe iz Rijeke te povjesničar Tomislav Vuković, autor obilaska grada Židovski Osijek. Panel diskusiju moderirat će Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Matijević je istaknuo kako je njegova stručnost Židovska povijest u Vukovaru, naročito u vrijeme Holokausta te je o tome govorio na panel diskusiji.
- Govorio sam o periodu Holokausta iz perspektive studija genocida i naravno druge kampanje nasilja, genocid protiv Srba i Roma. Fokus je na Vukovaru kao primjer kako se to sve odvijalo u lokalnim zajednicama – rekao je Matijević.
Ljiljana Dobrovšak na panel diskusiji govorila je o doseljavanju Židova u Vukovar.
- Riječ je bilo o židovskoj zajednici koja je nastala u Vukovaru, a koja se u dokumentima spominje već u 18. stoljeću, a prema nekim podacima 1840. godine nastaje židovska zajednica.
zaključila je.