Zbornik je predstavio urednik Ante Beljo, a tiskan je na 550 stranica i donosi tridesetak tekstova koji obrađuju temu žrtava Drugog svjetskog rata i poraća u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.

Beljo je naglasio važnost pisanja istinite povijesti zasnovane na činjenicama, smatrajući kako je hrvatski narod tijekom 20. stoljeća podnio veliku žrtvu totalitarnog režima.

- Govorili smo o početku agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Početkom 1942. godine Hrvati su protjerani iz istočne Hercegovine, govorili smo što se sve događalo u tom razdoblju pojašnjavajući prisutnima kako je Bleiburg započeo u Dubrovniku kada su četnici komunisti pobijedili četnike monarhiste koji su podržavali Dražu Mihajlovića, a koji su potom osvojili Dubrovnik. Druga tema o kojoj smo govorili bili su fašistički talijanski logori za Hrvate na području Dalmacije počevši od Trogira -rekao je Beljo ističući kako je na predavanju poseban naglasak stavljen na žrtve istočnoga dijela Hrvatske.

- Zna se puno o zločinima koji su se događali u Vukovaru, ali se na terenu nije moglo napraviti puno istraživanja. Kao niti do sada ratni zločini i žrtve s ovoga područja nisu postali ključna tema. Uvijek se nametao suživot i način da se taj suživot ne ugrozi, ali na štetu istine koja prije ili kasnije mora doći u javnost jer zapravo bez istine ne možemo govoriti o suživotu niti o bilo kakvom normalnom stanju, bez obzira na koje područje se to odnosilo – pojasnio je.

Predstavljanju je nazočio i ravnatelj Državnog arhiva Vukovar Petar Elez koji je naglasio kako je hrvatski narod podnio veliku žrtvu triju totalitarizama, komunističkog, fašističkog i nacističkog.

- Zbornik prati sve žrtve koje je naš narod doživio, osobito od strane velikosrpske četničke politike. Dosta je Hrvata bilo i žrtva negativne bošnjačke politike. Na području Hrvatske, naš narod bio je žrtva i talijanskog fašizma, ali jedan od glavnih negativnih utjecaja dolazi od strane saveza komunista tadašnje Jugoslavije – ispričao je Elez.

Istaknuo je iznimnu važnost Zbornika podsjećajući kako treba progovarati o istini i povijesti žrtve našega naroda.

- Ako mi sami ne govorimo o svojim žrtvama, neće nitko drugi. Uvijek, u težnji da budemo iskreni i da iznesemo istinu i prema svim onim aspektima i politikama koje smo sami proizvodili gdje je također netko mogao biti žrtva naših politika, niti jedan narod nije izuzet od takve odgovornosti, pa tako niti mi. Hrvate se zasigurno ne može optužiti da su vodili imperijalnu politiku bilo koje vrste koja bi u nekom velikom postotku, štetila drugom. Svaka žrtva je u tom smislu važna i treba je uvažiti, ali čitajući Zbornik zapravo vidimo da su hrvatske žrtve osobito u razdoblju Drugog svjetskog rata i poraća te Domovinskog rata velike i ogromne – naglasio je Elez.

Hrvatsko žrtvoslovno društvo od 1998. redovito održava svake treće godine trodnevne kongrese, godišnje preko 70 komemoracija na raznim grobištima hrvatskih žrtava, brojna predavanja i predstavljanja.