Dragan Kovačević potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam uoči početka konferencije istaknuo je kako se danas hrvatsko ribarstvo nalazi pred brojnim izazovima, od digitalizacije, zelene tranzicije pa do klimatskih promjena.
- Suša nam je prošle godine nanijela velike štete u pojedinim mikro lokacijama toplovodnog uzgoja tako da vjerujemo da će ova konferencija biti dobra platforma za jedno sinergijsko djelovanje države, gospodarstva i znanosti u rješavanju ključnih pitanja. Hrvatsko ribarstvo ima strateški značaj za hrvatsku poljoprivredu i prehrambenu industriju. S jedne strane, zemlja smo koja ne proizvodi dovoljno hrane, koja u vanjskotrgovinskoj razmjeni ima veliki vanjskotrgovinski deficit, ali s druge strane sa zadovoljstvom možemo konstatirati kako proizvodi ribarstva u razmjeni bilježe višegodišnji suficit. Prošle smo godine imali suficit od 65 milijuna eura, uvezli smo ribljih proizvoda u vrijednosti od 247 milijuna eura, ali smo istovremeno i izvezli u vrijednosti od 312 milijuna eura. Kontinuirano nam raste broj zaposlenih u akvakulturi, broj investicija, proizvodni kapaciteti i prihodi naših proizvođača. Važno je i naglasiti kako u Hrvatskoj imamo apsurd, a to je činjenica da smo s jedne strane mediteranska zemlja, zemlja koja ima dobar potencijal u uzgoju ribe, dobre rezultate i dobru vanjskotrgovinsko razmjenu, ali s druge strane prosječna potrošnja ribe po stanovniku je 23 kilograma i ispod smo prosjeka Europske unije – pojasnio je Kovačević.
Ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura podsjetio je kako je akvakultura strateška gospodarska grana Republike Hrvatske.
- Ako gledamo rast akvakulture u posljednjih nekoliko godina možemo vidjeti da ima značajnu budućnost i veliki potencijal. Trenutno se nalazimo u jednom izazovnom razdoblju jer koristimo dva fonda, onaj 2014.-2020. završavamo, a u ovome 2021.-2027. započinjemo korištenje. U oba imamo na raspolaganju 340 milijuna eura. Također, napravili samo i Nacionalni plan razvoja akvakulture do 2027. godine kroz koji želimo imati održivu akvakulturu usklađenu s okolišnim ciljevima. Akvakultura ima veliki socioekonomski značaj, pogotovo u ruralnim područjima i na otocima gdje se stanovništvo zapošljava kroz cijelu godinu i ima veliku sinergiju s drugim djelatnostima – rekao je Mišura.
Ksenija Vukman predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HKG pojasnila je kako je na području Republike Hrvatske trenutno u funkciji oko 12.000 hektara slatkovodnih ribnjaka.
- Do prije desetak godina više od polovice ribnjaka u Hrvatskoj bilo je bez proizvodnje i zaraslo. Unazad desetak godina napravljene su višemilijunske investicije, ribnjaci su stavljeni u funkciju, pokrenuta je proizvodnja, vratila nam se bioraznolikost na ribnjacima i otvorena je prva tvornica za preradu slatkovodne ribe. Nakon više godina stagnacije i pada proizvodnje konačno smo dočekali i rast. U 2021. godini ukupna proizvodnja slatkovodne ribe povećana je za 46 posto sa velikim naglaskom na toplovodnu ribu gdje je povećanje bilo gotovo 60 posto – rekla je Vukman.
Predsjednik Grupacije marikulture Udruženja ribarstva HKG Ivan Leko govorio je o stanju marikulture u Republici Hrvatskoj.
- 2021. godina završena je s rekordnom proizvodnjom u marikulturi. Postignuti su rekordi u proizvodnji tune gdje smo prešli 5000 tona, brancina preko 9000 tona dok proizvodnja školjki stagnira. U 2022. godini očekivanja su da ćemo prikazati daljnji rast i zapravo se približiti ispunjenju brojki koje su postavljene u ciljevima Nacionalnog programa za razvoj akvakulture za 2027. godinu – naglasio je Leko.
Na konferenciji sudjeluju, uz brojne proizvođače i znanstvenike i predstavnici Vukovarsko srijemske županije i Grada Vukovara.
Konferencija se od 2007. godine održava u Vukovaru, prvo pod nazivom Međunarodno savjetovanje o slatkovodnom ribarstvu, potom Međunarodni gospodarsko-znanstveni skup o ribarstvu, a prethodila su joj dva Nacionalna znanstveno-stručno savjetovanja s međunarodnim sudjelovanjem, koja su održana u Bizovcu u periodu 1999-2002.