U definiciji podjele južnoslavenskih jezika u spornim udžbenicima navedeno je da se Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim, bosanskim i crnogorskim jezikom.

Pašalić drži da su „odobrenjem udžbenika u kojem stoji ovakva definicija povrijeđena prava pripadnika nacionalnih manjina jer se negira postojanje ovih jezika, od kojih se hrvatski i bosanski jezik koriste u službenoj uporabi jezika i pisma u Republici Srbiji“.

Ured pučkog pravobranitelja dodaje kako su mjerodavne institucije prigodom odobravanja udžbenika trebale uzeti u obzir da takav način podjele južnoslavenskih jezika „može za posljedicu imati povredu prava pripadnika nacionalnih manjina i dovođenje priznatih jezika nacionalnih manjina u neravnopravan položaj“.

Pašalić je pozvao Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Srbije da poduzme sve mjere kako bi sporni udžbenik bio povučen iz upotrebe do početka školske 2022./23. godine kao i da ga u roku od najkasnije 60 dana obavijesti o postupanju po preporuci.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić drži da je preporuka pučkog pravobranitelja ohrabrujuća, među ostalim jer se i konstatira da je došlo do povrede manjinskih prava.

Dodaje kako je s druge strane dosadašnje postupanje Ministarstva nedopustivo, pa i stajališta Srpske akademije i znanosti „koja su diskriminatorna spram naše zajednice i drugih zajednica kojima se negira njihov jezik“.

Ostaje ipak dojam, navodi se u HNV, da je pokazana spremnost da se i hrvatska manjina uzme u zaštitu i da se u razumnim rokovima odgovori na njihovu zabrinutost.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov priopćio je da “ostaje da se vidi hoće li preporuka biti uvažena do početka sljedeće školske godine od strane ministarstva“.

„Do tada, djeca će učiti da hrvatski jezik ne postoji. U međuvremenu se dogodio tzv. bunjevački jezik i 'srpska književnost' u Dubrovniku“, naveo je u pisanoj izjavi Žigmanov.