Sandra Grgić
U dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice dr. Juraj Njavro održano je prijateljsko i neformalno okupljanje djelatnika ratne bolnice pod nazivom " 32 godine poslije samo da bi se vidjeli i zagrlili".
Jadranka Lisičar medicinska sestra ratne bolnice ispričala je više o samome okupljanju.
- Već dugi niz godina se dogovaramo za ovo okupljanje, da se skupimo i razmijenimo ako ništa drugo brojeve telefona. U najtežim smo trenutcima zajedno bili i zašto se ne bi i sada našli, popili kavu i porazgovarali. Mnogih od tada zaposlenih više ni nema među nama, godine i bolest su uzele svoje, stres je tu. Puno ovdje nedostaje ljudi koji su radili u ratnoj bolnici, ali opet je lijepo da smo se uspjeli okupiti – rekla je Lisičar.
Jedan od inicijatora okupljanja je ratni doktor Zujović Edin koji je krajem rujna 1991. godine došao iz Zagreba u Vukovar te počeo raditi kao voditelj transfuziološke službe u vukovarskoj bolnici.
- Ovdje su se okupili djelatnici ratne bolnice, od pomoćnog osoblja, medicinskih sestara i liječnika. Mi liječnici bez medicinskih sestara i pomoćnog osoblja nismo mogli i nismo radili. Inače ovo su dani kada čovjek ima pomiješane osjećaje, najviše ponosa i dostojanstva. Ovaj naš susret i okupljanje ima samo jedan cilj, a to je da se zagrlimo kao i te 1991. godine. Dvadesetak nas se ovdje okupilo, kiša nas omela nije kao što nas ni ratna događanja tijekom 1991. godine omela nisu – naglasio je Zujović.
Okupljeni su kod spomen obilježja u dvorištu bolnice prvo molili pa potom zapalili svijeću za sve poginule i nestale djelatnike bolnice.
U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, a u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije, održana je popularno-znanstvena tribina „Ratni zarobljenici u Domovinskom ratu“.
Na tribini, održanoj u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, predstavljena je i knjiga generala u pričuvi Stjepana Adanića, koji je bio glavni hrvatski pregovarač za razmjenu ratnih zarobljenika i logoraša te je iznio svoje svjedočenje o tom vremenu i događajima. Sudionicima tribine obratili su se zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ivona Paltrinieri kao izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja te predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Tihomir Florijančić.
- Tribina je zamišljena kao prikaz vremena od ratne 1991. godine, početaka zatočeništva hrvatskih branitelja i civila u srpskim koncentracijskim logorima preko razmjena i oslobađanja, pa sve do današnjih dana i podizanja tužbe hrvatskih logoraša protiv Srbije za naplatu ratne odštete na Općinskom sudu u Beogradu. Posvećena je svim zatočenicima srpskih koncentracijskih logora, braniteljima i civilima, kojih je na žalost bilo 30.000 od kojih je 7.800 koji imaju status logoraša i zatočenika srpskih koncentracijskih logora, a od kojih je danas živih tek 3.500 - rekao je Damir Buljević predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije i organizator tribine te naglasio kako je prošlo 30 i više godina od tih događanja, a neki su manje poznati.
- Već tri godine uz pomoć Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja borimo se da na Općinskom sudu u Beogradu dokažemo da je Srbija odgovorna za ratne logore, zatočeništva, ubojstva, maltretiranja hrvatskih branitelja i civila. Oko 50 naših tužbi je u Beogradu i čekamo rješenje koje nam je važno da vidimo da li Srbija prihvaća tužbe i da je nadležna za njih. Optimisti smo, ali ne preveliki, a naš sljedeći korak je Strasbourg. Smatramo da je ovaj postupak važan ne samo za logoraše nego i RH jer prihvaćanje tužbi je i prihvaćanje odgovornosti Srbije za zločine nad zarobljenicima i agresiju na Hrvatsku - naglasio je Buljević.
Zamjenik osječko-baranjskog župana Mato Lukić naglasio je kako su dani koji su pred nama ne samo u studenom već i u prosincu, vrlo emotivni za sve ljude koji su željeli Hrvatsku u kojoj danas živimo.
- Zbog toga podupiremo sva nastojanja Društva logoraša kako bi urodile plodom njihove tužbe za sve strahote proživljene u srpskim koncentracijskim logorima. Poznato je da je oko 30.000 ljudi prošlo kroz logore u Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini, a strahote koje su oni prošli teško je riječima opisati. Dobro je da se o tome razgovara i da se sazna istina o Domovinskom ratu i žrtvi koju su mnogobrojni morali podnijeti za slobodu naše domovine. Na današnjoj tribini sudjelovali smo na promociji knjige generala Adanića upravo na tu temu, a pozivam sve one koji su doživjeli neku ratnu strahotu da svoja iskustva stave na papir i prenesu istinu mlađim generacijama - poručio je zamjenik župana Mato Lukić.
U okviru programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara u središtu grada danas, sutra i prekosutra članice Udruge braniteljica Domovinskog rata Republike Hrvatske izlažu i predstavljaju do sada izdane zbornike radova objavljenih u sklopu festivala Grad u školjci.
Više o samome festivalu Grad u školjci ispričala je Svjetlana Dželalija Kovačić, predsjednica Udruge braniteljica Domovinskog rata Republike Hrvatske.
- Idejna začetnica ovoga festivala je Tanja Belobrajdić dok je voditeljica projekta Verica Marunček, dopredsjednica Udruge braniteljica Domovinskog rata Republike Hrvatske. Ideja festivala je potaknuti na pisanje domoljubne poezije kako bi se stihom i riječju očuvale vrijednosti Domovinskoga rata i sjećanja na sve poginule i nestale braniteljice i branitelje. Prošle godine održan je deseti, jubilarni festival. Ove godine, zbog nedostatka pristiglih pjesama nećemo održati klasični festival no, u dogovoru s gradskom upravom odlučili smo postaviti štand u središte grada na kojemu smo izložili deset zbornika i suvenire koje članice Udruge izrađuju tijekom cijele godine na brojnim radionicama – pojasnila je Dželalija Kovačić.
Štand su u četvrtak ujutro, uz brojne građane, obišli i zamjenik gradonačelnika Vukovara Filip Sušac i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i branitelje Darko Dimić.
- Budući ove godine nemamo onaj klasični festival Grad u školjci, zbog nedovoljnog broja prijavljenih radova, došli smo ovdje građanima i posjetiteljima prezentirati što to Udruga braniteljica radi. Upravo ta činjenica da danas nemamo zbornik govori nam da vrijeme prolazi i da nažalost neki ljudi i zaboravljaju. Ovim putem apeliram na sve pjesničke duše, sve one koji istinski žive Vukovar i Republiku Hrvatsku da se jave na natječaj Udruge braniteljica kako bismo sljedeće godine ponovo mogli održati onaj klasičan festival Grad u školjci – naglasio je Sušac
Policijska akademija “Prvi hrvatski redarstvenik“ - Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti u suradnji sa Službom prevencije Ravnateljstva policije i PU osječkom baranjskom te uz podršku Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, provodi istraživanje „Percepcija građana o korupciji u Republici Hrvatskoj“.
" Premda ne postoji jedna unificirana definicija korupcije, u širem smislu, korupcija se može definirati kao zlouporaba javnih ili službenih ovlasti s ciljem ostvarivanja osobnih interesa ili interesa udruženih osoba, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Korumpiranom osobom se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi udružene skupine, kojoj pripada, zanemari opći interes koji je dužna štititi s obzirom na zakone, položaj i ovlasti koje su joj povjerene, jednako kao i građanin koji nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita kako bi korumpirana osoba činjenjem, nečinjenjem ili propuštanjem činjenja pomogla u ostvarivanju koristi za pojedine osobe ili skupine. Svrha istraživanja „Percepcija građana o korupciji u Republici Hrvatskoj“ je dobivanje uvida u stavove građana o karakteristikama korupcije u Republici Hrvatskoj, o utjecaju korupcije na kvalitetu života građana te utvrditi razinu straha od ove vrste kriminaliteta. Također, svrha istraživanje jest i dobivanje uvida za potrebom kreiranja preventivnih programa usmjerenih na prevenciju korupcije. U istraživanju možete sudjelovati ispunjavanjem online upitnika koji se nalazi na mrežnim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova - poručuju iz MUP-a.
Sudjelovanje u istraživanju je potpuno dobrovoljno te je zajamčena potpuna zaštitu anonimnosti ispitanika budući je cilj istraživanja isključivo analiza grupnih podataka, a podaci se prikupljaju do 1. prosinca 2023. godine, nakon čega će uslijediti obrada istih. Rezultati će se koristiti isključivo u informativne i preventivne svrhe, odnosno u svrhu znanstveno-istraživačke djelatnosti Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti'', poručuju iz MUP-a.
U petak 17. studenoga 2023. počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za listopad 2023. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama - izvijestili su iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 7 143 korisnika (64,52 psoto žena i 34,48 posto muškaraca), za što je osigurano 859.612,03 eura iz Državnog proračuna.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe od 120,71 eura, da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi, da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja. Iznimno, korisnik prava na mirovinu i korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pod uvjetom da se na njegov zahtjev obustavi isplata mirovine, odnosno utvrdi prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Franjevački samostan Vukovar i ove godine poziva na nastavak inicijative „ZVON ZA VUKOVAR“ kako bi 18. studenoga u 18 sati i 11 minuta zazvonila sva zvona u znak sjećanja na žrtvu Vukovara, pozivajući na molitvu za stradale žrtve, ali i počinitelje zločina.
- Svake godine, od 2018. godine postoji ta inicijativa koja dolazi iz našeg Franjevačkog samostana. Nekako je to poziv da nas crkvena zvona pozovu i saberu u jedno zajedništvo za poginule, ubijene, nestale branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata – naglasio je fra Tonio Vučemilović gvardijan i župnik Župe sv. Filipa i Jakova.
Inicijativu ‘ZVON za Vukovar’ pokrenuo je Franjevački samostan u Vukovaru 2018., a s idejom da svake godine, simbolično 18.11. u 18:11 zvona svake crkve u Hrvatskoj zazvone u znak sjećanja na žrtvu Vukovara, pozivajući na molitvu kako za žrtve zlodjela tako i za one koji su ih počinili.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je u srijedu javni poziv za sufinanciranje fotonaponskih elektrana do 50 posto troškova investicije građanima koji su u 2023. instalirali u kućanstvima fotonaponsku elektranu ili će to učiniti do kraja godine.
U Dnevniku HRV-a poslušajte:
- Plenković predložio Anušića za ministra obrane,
- Održan okrugli stol „Ovčara – zločin bez kazne“,
- Ovogodišnja akcija Biciklom za Vukovar krenula iz Zagreba,
- Provedena još jedna akcija pošumljavanja zelenih površina dronom te sadnje drveća u park- šumi Adica.
Dnevnik HRV- a uređuje i vodi Sandra Grgić.
