Sandra Grgić
Zbog ratnog zločina protiv hrvatskih civila u Trpinji 1991. sudsko vijeće osječkog Županijskog suda u utorak je nepravomoćno osudilo Zorana Vajića na 20. godina zatvora. Vajić je bio dio skupine okrivljenika koji su za ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika u Trpinji na osječkom sudu osuđeni 2014. Nakon što je bio nedostupan hrvatskom pravosuđu, 2019. godine temeljem međunarodne tjeralice, uhićen je u Francuskoj, a nakon boravka u ekstradicijskom pritvoru u prosincu 2022. izručen je Hrvatskoj - prenosi HINA.
Vajića se teretilo da je kao pripadnik pararadarstvenih snaga odjeljenja milicije u Trpinji sudjelovao u strijeljanju deset hrvatskih civila koji su 14. rujna 1991. nezakonito uhićeni u svojim kućama, tijekom oružanog napada snaga JNA i dragovoljaca iz Srbije na Vukovar i Trpinjsku cestu.
Nakon što su zapovjednik Teritorijalne obrane Trpinja Stevo Pantić i njegov zamjenik Borislav Držajić naredili da se uhićeni civili hrvatske nacionalnosti zadrže u zatvoru milicije u Trpinji, civili su narednih dana bili izvrgnuti svakodnevnom fizičkom i psihičkom zlostavljanju. Tako su neutvrđeni pripadnici milicije i Teritorijalne obrane Trpinja svakodnevno tukli civile rukama, nogama i policijskim palicama po svim dijelovima tijela, tjerali ih da pjevaju četničke pjesme, a zatočene muškarce ponižavali, prisilivši da ispred zgrade milicije, pred mještanima, klečeći na koljenima pasu travu.
Okrivljenik Stevo Pantić i njegov zamjenik Borislav Držajić odlučili su da se svi zatočeni civili, osim Milice Mađarević, likvidiraju, a nakon što su iz zgrade izveli civile, na Pantićev upit tko želi ići s njima na strijeljanje zarobljenika, kao pripadnici milicije, javili su se ranije osuđeni Milisav Atanacković i Zoran Vajić koji je iz stanice milicije uzeo automatsku pušku. Nakon toga su, uz prijetnju oružjem, civile utovarili u kamion, odvezli na nepoznatu lokaciju izvan sela u blizini Bobotskog kanala te ih tamo poubijali iz vatrenog oružja. Po povratku u stanicu milicije Vajić je kao potvrdu obavljenog strijeljanja nudio prisutnim osobama da opipaju cijev njegove automatske puške.
Sudsko vijeće je ocijenilo da je, dokaznim postupkom, osobito iskazima svjedoka, nedvojbeno utvrđeno da je Vajić, zajedno s ostalim, već ranije pravomoćno osuđenim pripadnicima Teritorijalne obrane i stanice milicije iz Trpinje sudjelovao u likvidaciji zatočenih civila.
Svi stradali bili su civili starije životne dobi čiji ostaci nisu pronađeni, ali je evidentno da su likvidirani upravo onog dana kada su odvedeni iz stanice milicije. Sud je utvrdio da se Vajić u stanici milicije dobrovoljno javio za sudjelovanje u strijeljanju i uzeo automatsku pušku te je po povratku u stanicu milicije, na neki način, trijumfirao zbog svog zločina i govorio okupljenima: Dođite vidjeti kako mi je cijev od automatske puške vruća, kazao je predsjednik Sudskog vijeća Davor Mitrović.
Protiv okrivljenika je produljen istražni zatvor, koji može trajati do pravomoćnosti presude.
Zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u Trpinji 1991. na osječkom Županijskom sudu, u prosincu 2014. godine, deset okrivljenika je proglašeno krivima i osuđeno na kazne od 5 do 20 godina zatvora.
Za ubojstvo 15 osoba, civila i hrvatskih branitelja, u okolici Trpinje najveću kaznu, od 20 godina zatvora dobili su prvooptuženi Stevo Pantić i drugooptuženi Milisav Atanacković. Milenko Pantić, Đoko Stajić, Zoran Gajanin, Simo Stević i Jerko Mičić tada su osuđeni na 14. godina zatvora.
Na 12 godina osuđeni su Zoran Ranković i Željko Vuković, dok je okrivljenik Miroslav Kovačević, osuđen na petogodišnju zatvorsku kaznu. Kazne je 2016. godine potvrdio Vrhovni sud.
Stipo Mlinarić, saborski zastupnik, osnivač i predsjednik Centra dr. Ivana Šretera i Ivo Farčić odvjetnik i pravni zastupnik Centra održali su utorak u Zagrebu konferenciju za medije na temu predaje desete kaznene prijave Centra dr. Ivana Šretera DORH-u.
Mlinarić je na početku konferencije pojasnio kako se aktivnosti Centra usmjeravaju sa područja istočne Slavonije na područje Benkovca, Obrovca i Knina.
- Dva odvjetnička ureda godinu dana radila su za Centar dr. Ivan Šreter - Berislav Živković i Ivo Farčić. Živković je odradio vrh JNA što se tiče istočne Slavonije. Sad je prebačeno težište na JNA u Benkovcu, Obrovcu i Kninu. To će biti gotovo do kraja ove godine. Ured Ive Farčića je radio SDS, dakle civilni dio vlasti u tzv. SAO Krajini – pojasnio je Mlinarić.
Odvjetnik Farčić pojasnio je što je obuhvaćeno u ovoj kaznenoj prijavi.
- Ovu smo kaznenu prijavu napravili kao jedan logičan nastavak postupka i presude protiv Mile Martića. ICTY je u presudi Martiću, osim što je njega presudio, utvrdio i sudionike takozvanog udruženoga zločinačkog pothvata koji su sudjelovali u ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva. Poimenično je sud naveo tridesetak osoba, a naveo je pripadnike službi policije, vojske i državnih struktura. Mi smo obuhvatili neimenovane dužnosnike koji su dio te skupine. Stavili smo predsjednike vlade, ministre obrane, ministre unutarnjih poslova i pravosuđa iz četiri vlade tzv. SAO Krajine. Protekom vremena velik broj tih ljudi je umro, no mi smo odabrali deset osoba za koje smatramo da su odgovorne. Time nismo zatvorili taj popis, ali smo rekli da za njih postoji osnovana sumnja za čitav niz ratnih zločina protiv civilnog stanovništva - pojasnio je Farčić dodajući kako su u prijavi naveli što su sudovi do sad utvrdili i što postoji u dokumentaciji, a sada je na DORH-u da sve istraži.
Podsjetimo, u siječnju ove godine predsjednik Centra Stipo Mlinarić predao je Državnom odvjetništvu nadopunu kaznene prijave s popratnom dokumentacijom za ratne zločine u istočnoj Slavoniji, koja s prethodnim prijavama, obuhvaća 64 osobe. Kaznena prijava ne odnosi se samo na Vukovar nego i na cijelu istočnu Slavoniju.
Općina Stari Jankovci poziva učenike završnih razreda srednjih škola koji će maturirati u školskoj godini 2023./2024., a koji planiraju upisati redoviti preddiplomski i diplomski sveučilišni odnosno integrirani studij, akademiju ili stručni studij u Republici Hrvatskoj u akademskoj godini 2024./2024., da se prijave za sufinanciranje priprema za državnu maturu.
Hrvatski liječnički sindikat proveo je anketu o spremnosti svojih članova na štrajk. Rezultati su pokazali da štrajk podržava 89 posto članova - stoji u prioćenju koje prenosimo u cijelosti:
- Hrvatski liječnički sindikat je proteklih dana proveo anketu o spremnosti svojih članova na štrajk. Rezultati pokazuju premoćno opredjeljenje članova HLS-a za štrajk - čak 89 posto. Ovo izjašnjavanje dolazi kao očekivana reakcija hrvatskih liječnika na događaje proteklih tjedana, mjeseci i godina - odugovlačenje u rješavanju problema na koje liječnici ukazuju već više godina, dezinformirajuće i difamirajuće kampanje o navodnim plaćama hrvatskih liječnika u javnosti, pokušaje zakulisnog razjedinjavanja krovnih liječničkih udruga. Dovedeni smo pred zid i moramo imati spremne sve opcije za slučaj da se ne postigne dogovor s Vladom, jer moramo spriječiti odlazak liječnika u inozemstvo i u privatne ustanove. Svojim sugrađanima poručujemo da ćemo, kao i uvijek, biti ovdje za njih u svim kritičnim, po život opasnim situacijama. Mi, liječnici, želimo liječiti, a ne štrajkati, ali ako će biti potrebno, spremni smo zaštiti dostojanstvo svog poziva, svoje obitelji i sebe - istaknula je mr.sc. Renata Čulinović-Čaić, dr.med., predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata - stoji u priopćenju sindikata.
U petak počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za siječanj 2024. godine.
Hrvatska policija izvijestila je da je sudjelovala u međunarodnoj akciji, pod vodstvom FBI i Europola, u kojoj je razbijena distribucija zlonamjernog softvera kojim su kibernetički kriminalci ciljali nedužne korisnike.
Trojanac s daljinskim pristupom omogućio je kibernetičkim kriminalcima da se povežu s računalima žrtava, ukradu podatke i upuste se u druge zlonamjerne aktivnosti bez da budu otkriveni.
Dodaju da su 7. veljače u okviru operacije na Malti i u Nigeriji uhićena dvojica osumnjičenika. Optuženi su za prodaju zlonamjernog softvera i pomaganje kibernetičkim kriminalcima koji su navedeni softver koristili u zlonamjerne svrhe.
Europol je osigurao analitičku podršku tijekom istraživanja koje je dovelo do operacije u koju su bile uključene Australija, Kanada, Hrvatska, Finska, Njemačka, Malta, Nizozemska, Nigerija, Rumunjska i SAD.
Zlonamjerni softver Warzone RAT, sofisticirani trojanac s daljinskim pristupom (RAT), prodavao se putem internetskih domena. Omogućio je kibernetičkim kriminalcima pregledavanje datotečnih sustava žrtava, snimanje zaslona, bilježenje poteza na tipkovnici, krađu korisničkih imena i lozinki žrtava te promatranje žrtava putem njihovih web kamera, a sve bez njihova znanja ili dopuštenja - pojasnili su iz Ravnateljstva policije.
U Dnevniku HRV-a poslušajte:
Predstavljeni rezultati ispitivanja stavova građana o rodnoj ravnopravnosti unutar Vukovarsko-srijemske županije,
Mjerenjem razine šećeri u krvi te krvnoga tlaka u Vukovaru je obilježen Svjetski dan bolesnika,
Objavljen javni poziv za dodjelu nagrade za kratku priču o Domovinskom ratu.
Dnevnik HRV-a uređuje i vodi Sandra Grgić.
Nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić, u povodu Svjetskog dana bolesnika, posjetio je Klinički bolnički centar Osijek te zahvalio cjelokupnom medicinskom i ostalom osoblju na njihovim naporima u skrbi za pacijente, prenosi HINA.
