Iako je hrvatsko društvo napredovalo u osvještavanju rodne ravnopravnosti i unaprjeđenju zakonodavstva, svakodnevne rodno utemeljene nepravde, od rada i zapošljavanja do nasilja, još su značajno prisutne, što se očituje i u zabrinjavajućoj činjenici da je 2022. godine ubijeno 13 žena, poručeno je sa sastanka Županijskoga tima Vukovarsko-srijemske županije za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji održanog u palači Srijem u Vukovaru povodom Međunarodnog dana žena.
Prošle godine ubijeno je 18 žena
- U 2023. godini ubijeno je 9 žena, 5 od njima bliskih muških partnerskih osoba. Prema neslužbenim podacima, tijekom 2024. godine uslijed rodno utemeljenog nasilja smrtno je stradalo ukupno 18 žena. Od te brojke njih sedam se svrstava u kategoriju partnerskih femicida, u kategoriji obiteljskog nasilja je pet ubijenih žena. Četiri žene su ubili vlastiti sinovi i jednu je ubio zet. U kategoriji indirektnog femicida smrtno je stradalo šest žena - naglasila je voditeljica Županijskoga tima Ivana Sučić.
Istaknula je kako je postignut relativno visoki stupanj egalitarnosti u sferi javnosti, dok je u privatnoj sferi stagnacija pa čak i pogoršanje u smislu vraćanja patrijarhalnih modela. Najčešće su žene višestruko diskriminirane – starije dobi, s ruralnih područja, s invaliditetom, žrtve trgovanja ljudima itd.
- Godine 2008., stupio je na snagu Zakon o ravnopravnosti spolova po kojem u području političke participacije mora biti 40% kandidatkinja podzastupljenog spola (primjerice, na izbornim listama stranaka te nakon u Hrvatskom saboru 60,4 je 40% od 151 zastupnika/ca). Sukladno podacima DZS, u Saboru u sazivu od 4.12.2011. godine bilo je 30 žena (19,9%), u sazivu od 8.11.2015. godine – 23 žene (15,2%), u sazivu od 11.9.2016. godine – 19 žena (12,6%), u sazivu od 5.7.2020. godine - 34 žene (22,5%), u sazivu od 17.4.2024. godine - 37 žena (24,5%). Prema zakonu, postupno povećanje podzastupljenog spola mora se postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu zakona. Zaključno, ni 16 godina poslije donošenja prvog ovakvog zakona nismo postigli da imamo 60 žena! - naglasila je Sučić.
Slijedeća zabrinjavajuća činjenica vezana je za indeks rodne ravnopravnosti.
Hrvatska najsporije nepreduje u EU, ovim ćemo tempom rodnu ravnopravnost dostići 2158. godine
- Najnoviji podaci Europskog instituta za rodnu ravnopravnost na osnovu šest dimenzija svakodnevnog života: posao/rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje, pokazali su da je Hrvatska pala za jedan bod glede navedenog indexa – 59,7. Prosjek EU iznosi 71 bod. Švedska ima najveći broj bodova u EU – 82, od mogućih 100, što predstavlja ostvarenje rodne ravnopravnosti. Hrvatska je u 2022. i 2023. godini ostvarila isti broj bodova 60.7 bodova te je zauzela 20. mjesto od 27 država članica, dok je u 2024. godini na 24. mjestu. Niže od nas su rangirane samo Grčka, Mađarska i Rumunjska. Hrvatska napreduje sporijim tempom od ostalih država članica. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, ovom brzinom napretka, tek 2158. godine dostići ćemo potpunu rodnu jednakost – rekla je Sučić.
Posebnu pozornost posvetiti mladima
Na sastanku Županijskoga tima Vukovarsko-srijemske županije za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji posebno je naglašeno da se dodatna pozornost treba posvetiti mladima zato što o njima ovisi ostvarenost rodne ravnopravnosti u budućnosti. Članovi i članice tima priključili su se i porukama globalne kampanje za Međunarodni dan žena 2025. pod nazivom „Ubrzajmo akciju“ koja za cilj ima naglasiti važnost poduzimanja brzih i odlučnih koraka za postizanje ravnopravnosti spolova te veći angažman i hitnost u rješavanju sustavnih prepreka i predrasuda s kojima se žene suočavaju, kako u osobnoj tako i u profesionalnoj sferi, s glavnom porukom da se zajedničkim snagama ubrza djelovanje kako bi ubrzali i stopu napretka prije svega na razini Republike Hrvatske, potom i na svjetskoj razini.