Hrvatski radio Vukovar slavi svoj 68. rođendan – gotovo sedam desetljeća emitiranja, informiranja, edukacije i zabave. Kroz povijest, radio je bio temelj medijske scene, prilagođavao se različitim društvenim promjenama i tehnološkim inovacijama, ali je uvijek zadržao ono najvažnije – vezu sa svojim slušateljima. Iako živimo u vremenu u kojem se medijska scena ubrzano mijenja, radio i dalje ima svoju publiku. No, jedno se pitanje često postavlja – slušaju li mladi danas radio?
Nekada su obitelji zajednički slušale emisije, a danas mladi često posežu za streaming servisima i podcastima. Ipak, radio opstaje, prilagođava se i pronalazi nove načine komuniciranja s publikom. Njegova budućnost leži u kreativnosti, inovacijama i sposobnosti da ostane relevantan. Možda je izazov veći nego prije, ali jedno je sigurno – dok god bude onih koji žele čuti dobru priču, pravu informaciju i glazbu koja dira dušu, radio će imati svoje mjesto u društvu. Potvrdili su nam to i naši vukovarski mališani iz Dječjeg vrtića Vukovar 1.
- „ Sretan ti rođendan Hrvatski radio Vukovar, volimo te slušati i tvoje pjesme...
- „ Svaki dan na putu do vrtića slušamo radio... „
- „Čim uđemo u auto, odmah palimo radio...”
- „ Radio slušamo da nam ne bude dosadno...”
- „Volim slušati pjesme...”
- „ Jako te puno volim Hrvatski radio Vukovar.. sretan rođendan.. „ - bile su ovo iskrene čestitke naših vukovarskih mališana i najslađi dokaz da nas se još uvijek sluša i od malih nogu. Hrvatski radio Vukovar već 68 godina gradi mostove između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Nastavit će biti glas zajednice, podsjećajući nas da je ritam života najljepši – uz radio. Radio je nezaobilazni medij, čak i u doba digitalne revolucije.
Kako bi izgledao svijet bez radija?
Iako su mnogi predviđali njegovu propast s pojavom interneta i pametnih telefona, radio se ipak održao i prilagodio novim tehnologijama. No, kako bi svijet izgledao da radio nikada nije postojao? Kako bi se ljudi informirali, zabavljali i, možda najvažnije, slušali omiljene pjesme? Za početak, informacije bi bile daleko manje pristupačne. U svijetu bez radija, ljudima bi bilo teže ostati u toku s dnevnim događanjima, jer bi morali osloniti isključivo na televiziju, novine ili internet. Iako su ove platforme moćne, ni jedna od njih ne može pružiti onu instantnost i prisnost koju nudi radio. Nema ničeg poput slušanja vijesti ili komentara uživo, u trenutku kad se događaj odvija. Također, mnogi su kroz radio stjecali osnovne informacije o vremenu, prometu i drugim hitnim situacijama, a u njegovom bi odsustvu bilo potrebno uložiti puno više vremena i truda da dođemo do tih podataka. Iako radio još uvijek ima svoju publiku, mladi ljudi danas većinom preferiraju druge izvore informiranja i zabave. Glavni razlog tome je, naravno, internet. S platformama poput YouTubea, Spotifyja, društvenih mreža i drugih streaming servisa, mladi imaju neograničen pristup glazbi i vijestima na zahtjev, u bilo kojem trenutku i na bilo kojem uređaju. Za razliku od radija, koji nudi određeni program i vrijeme emitiranja, ovi servisi omogućuju individualizirani doživljaj medija. Zanimljivo je da, dok se radio tradicionalno povezivao s obitelji i prijateljima koji zajedno slušaju program, digitalni mediji danas omogućuju personalizaciju. Tako mladi mogu stvarati vlastite glazbene liste, pratiti određene influencere i blogere ili jednostavno birati sadržaj koji im odgovara, bez potrebe za prilagodbom radijskom programu.
Glazba oblikuje naše emocije
No, što bi život bio bez glazbe? Glazba je oduvijek bila važan dio radijskog sadržaja. Zamislite život bez pjesama koje nas prate tijekom vožnje, dok pijemo kavu, kuhamo ili obavljamo svakodnevne aktivnosti. Glazba oblikuje naše emocije i čini nas povezanim s trenutkom, a radio je oduvijek bio most koji nas povezuje s najnovijim hitovima. Bez radija, ljudi bi se oslonili na druge izvore poput streaming servisa, CD-ova ili glazbe na YouTubeu, no nedostajala bi spontana radost koju donosi slušanje glazbe uživo na radiju. Pjesme koje se često ponavljaju, ali nikada ne postanu dosadne, postale su omiljeni dio svakodnevnog života zahvaljujući radiju. Iako je konkurencija s internetom jaka, radio ima svoje prednosti koje ne mogu biti zamijenjene ni najnovijim tehnologijama. Prvo, radijska emisija je društvena – ljudi često slušaju radio zajedno, bilo da je riječ o kućanstvima, uredima ili automobilima. Drugi važan faktor je osobnost radijskih voditelja – to su ljudi koji često postaju pravi prijatelji slušatelja, a njihova prisutnost kroz zračni val stvara osjećaj zajedništva.
Kritičko konuzumiranje medijskog sadržaja
Za mnoge, glas radija je poput udobnog komadića rutine. Zanimljivo je da radio i dalje uspješno koristi nove tehnologije, poput streaming servisa ili aplikacija koje omogućuju slušanje radija bilo gdje i bilo kada. Tako se digitalizacija radija pokazala kao ključ za njegov opstanak, omogućujući njemu da se prilagodi novim navikama slušatelja. Predsjednica udruge Hrvatski radijski forum Silvija Londero Šimleša osvrnula se na ulogu radija.
- Radijsku publiku je u današnje vrijeme moderne tehnologije teže zadržati jer ima previše izbora, konzumira sadržaj na zahtjev, nema strpljenja ali ni vremena, pa površno i konzumira taj sadržaj. Kako bi zadržali povjerenje svoje publike, važno je zadržati kredibilitet u javnom prostoru, a iznevjerite li to povjerenje publiku ćete izgubiti. Važno je publiku neprestano osvješćivati da kritički konzumira medijski sadržaj - postavlja prava pitanja, koristi vještine kritičkog razmišljanja i procjenjuje izvore informacija – poručila je Londero Šimleša.
Ipak, radio ima i svoje mane. Za razliku od internetskih servisa koji nude prilagodljivost i veću kontrolu nad sadržajem, radio je statičan, s unaprijed određenim programom i vremenskim okvirom. Također, u svijetu s brzim internetom, radio ponekad ne može pratiti brzinu kojom se informacije šire.
"Vi niste samo naši slušatelji, nego i prijatelji"
Glavni direktor Hrvatskog radijskog foruma i potpredsjednik Udruženja europskih radija Luka Đurić smatra da radio uspješno nadilazi izazove s kojima se susreće.
- Radio u EU u globalu stoji prilično dobro. I dalje prosječno svaki drugi Europljanin sluša radio na dnevnoj bazi. Radio je i dalje medij kojem se najviše vjeruje i medij koji najviše izaziva dobro raspoloženje kod slušatelja, na što smo najviše ponosni. Hrvatska u potpunosti prati europske trendove što se tiče sadržaja i glazbe, pa čak i prisutnosti na raznim platformama. To je jedna od ključnih pretpostavki održivog radija - biti dostupan u svakom trenutku i na svim platformama - rekao je Đurić. A evo što je istaknuo predsjednik Udruženja europskih radija Stefan Möller.
- Unatoč svim izazovima, mi smo samouvjereni i optimistični, jer je radio vrlo osoban medij i ljudi žele ostati povezani. Za nas, vi niste samo naši slušatelji, nego i prijatelji - poručio je Möller.
I za kraj ove priče, Hrvatski radio Vukovar već 68 godina kroji zvučnu sliku života ovoga kraja. I dok god bude onih koji žele čuti priču, emociju i glazbu u pravom trenutku, radio će imati svoju budućnost.