U noći na nedjelju završilo je zimsko i počelo ljetno računanje vremena pomicanjem sata za jedan sat unaprijed, odnosno s dva na tri sata.
Prema Vladinoj Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2025. ljetno računanje vremena započinje 30. ožujka, a trajat će sve do 26. listopada.
Iz HEP-a su izvijestili kako prelaskom na ljetno vrijeme struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, a u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj.
Vozači automobila još će malo trebati danju paliti svjetla jer ih prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama treba koristiti od 1. studenoga do 31. ožujka.
Ljetno računanje vremena ljudima omogućava više danjeg svjetla i smanuje izdatke za struju, no stručnjaci već odavno upozoravaju da gubitak sata sna kod nekih ljudi može izazvati poremećaje vezane uz spavanje barem u prvim danima kao i neke druge zdravstvene tegobe.
Iako je Europska komisija prije nekoliko godina predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata, države članice o tome se još nisu dogovorile.
Odluka o tome hoće li neka država uzeti kao trajno ljetno ili zimsko vrijeme ovisi o njezinu zemljopisnom položaju pa sezonsko pomicanje sata, uz sve nedostatke, čini se ostaje najbolji kompromis.
Uvođenje ljetnog računanja vremena predložio je 1784. godine Benjamin Franklin, koji je bio poznat po tome da je rado duže spavao. Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su u Europskoj uniji 1996. godine i od tada se promjena vremena primjenjuje u svim državama članicama za oko 512 milijuna građana EU-a te za milijune susjeda u drugim zemljama Europe.