Spomen-dom HOS-a Vukovar – Bogdanovci, smješten na vukovarskoj Mitnici, uz samu trasu Kolone sjećanja, prvi će put primiti posjetitelje 18. studenoga, na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. Tom će prilikom biti otvoren muzejski prostor s memorijalnim sobama posvećenima Vukovaru i Bogdanovcima, kao i monumentalni Križni put za domovinu.
Svečano otvorenje cjelokupnog centra predviđeno je za 13. lipnja 2027., na blagdan svetog Ante, kada bi trebali biti dovršeni i ostali sadržaji kompleksa.
Ideja koja je nastajala gotovo dva desetljeća
Glavni pokretač projekta je pukovnik Damir Radnić, ratni zapovjednik HOS-a u Bogdanovcima. Želja da se na dostojan i trajan način sačuva uspomena na poginule i nestale suborce pratila ga je gotovo dvadeset godina, a današnji Spomen-dom rezultat je dugogodišnjeg rada, odricanja i pomoći brojnih ljudi.
Radnić je početkom Domovinskog rata, 1991. godine, imao 33 godine. S nekoliko prijatelja tada se javio policiji kako bi se uključio u obranu Hrvatske. Budući da ondje nije bilo dovoljno oružja, upućeni su prema postrojbama HOS-a.
Krajem srpnja priključio se suborcima na području Korduna, u Bariloviću i Mejaškom Selu, a krajem rujna stigao je s dragovoljcima HOS-a u Vukovar. Ubrzo nakon toga odlazi u Bogdanovce, mjesto od iznimne važnosti za obranu opkoljenoga grada jer je upravo tim pravcem vodio jedini put prema Vukovaru.
Svoje ratno iskustvo, kao i priče o Crvenkapi i Jean-Michelu Nicolieru, podijelio je i u jednoj od epizoda serijala „Ora et labora – razgovori”.
Fotografije koje čuvaju uspomenu na suborce
Kako bi sačuvao uspomene iz Domovinskog rata, Radnić je 2019. pokrenuo udrugu „Dom”, a važan dio njezina djelovanja bila je izložba ratnih fotografija „Vukowar 1991.”. Izloženo je oko 200 fotografija iz Vukovara i stotinjak iz Bogdanovaca, koje su tijekom rata snimili Damir Radnić i Viktorin Jurić Paša.
Posebnu vrijednost fotografijama daje činjenica da je velik dio ljudi koji se na njima nalaze izgubio život. Radnić ih zato danas doživljava kao svojevrsni obiteljski album.
Izložba je predstavljena u Zagrebu, Livnu, Imotskom i Dubrovniku, a fotografije su kasnije korištene u brojnim muzejskim postavima, knjigama i dokumentarnim filmovima. Među značajnijim predstavljanjima ističe se i ono u Hrvatskom saboru 2021. godine.
Dvije kuće na Mitnici postale temelj memorijalnog centra
Nakon odustajanja od prvotne ideje o bazi na Sajmištu, Radnić je dobio priliku koristiti kuću na vukovarskoj Mitnici. Prepoznao je važnost njezine lokacije, uz glavnu prometnicu prema Vodotornju, Memorijalnom groblju i Ovčari, te započeo realizaciju projekta vlastitim sredstvima i kreditom.
Projekt je u početku uključivao uređenje prostora od kontejnera, no planove je usporila pandemija. U međuvremenu se pojavila mogućnost korištenja i susjedne kuće, koju su obitelji Perić prepustile udruzi. Tako su osigurana dva objekta za razvoj budućeg Spomen-doma.
Memorijalne sobe i prostor za okupljanje
Posjetitelji će moći razgledati muzejski prostor posvećen Vukovaru i Bogdanovcima, a kompleks će sadržavati i smještaj za dvadesetak osoba, prostor za predavanja, tribine i promocije knjiga te uređeni trg za različita događanja.
U realizaciji projekta sudjelovali su Damir Radnić, hrvatski iseljenici iz Australije i Kanade, poduzeća i brojni pojedinci. Njihova će pomoć nakon dovršetka centra biti trajno istaknuta kao znak zahvalnosti.
Ora et Labora uključila se u realizaciju projekta
izgradnju Križnog puta aktivno se uključila Domoljubna inicijativa „Ora et Labora”, koja je uz organizacijsku i financijsku pomoć pokrenula i prikupljanje donacija.
Za dovršetak smještajnih prostora, terase, sanitarnih čvorova i uređenje okoliša površine oko 7.000 četvornih metara potrebna su dodatna sredstva. Radovi bi se trebali nastaviti u proljeće 2027. godine.
Spomen-dom na trasi Kolone sjećanja
Otvaranje Spomen-doma upravo na Dan sjećanja ima posebnu simboliku jer se nalazi neposredno uz trasu Kolone sjećanja. Kompleks se nalazi na adresama Ulica bana Josipa Jelačića 176 i 178, a vrata će 18. studenoga biti otvorena tijekom cijeloga dana.
Sudionici Kolone moći će razgledati Spomen-dom i Križni put, zapaliti svijeću kod križa i spomen-ploče s imenima poginulih pripadnika HOS-a te se okrijepiti nakon dugog hodanja.
Bit će to prilika da se upoznaju s projektom koji je nastajao gotovo dvadeset godina, a čija je glavna svrha trajno očuvanje uspomene na poginule i nestale hrvatske branitelje.
