Predstavljajući nacrt prijedloga zakona koji se tiču pripajanja bolnica i statusa grada Vukovara, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je u srijedu da se ovim prijedlogom zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta želi očuvati trajna uspomena i sjećanja na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu i poticati njegov razvoj u svim aspektima.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, organizirala je drugu godinu za redom Dan otvorenih vrata na kojemu su se građani u Vukovaru mogli upoznali s radom ove institucije koja u našem gradu djeluje kroz Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad.

Na poziv ravnateljice Ekonomske i upravne škole u Splitu Nede Bartulin i Splitsko - dalmatinskog župana Blaženka Bobana, učenici Ekonomske škole Vukovar u pratnji ravnateljice Mire Majstorović i Jelene Vinaj, boravili su od 8. do 10. studenoga 2019. godine u Splitu.

U organizaciji Hrvatske turističke zajednice u Iloku je održana završna svečanost na kojoj je proglašen nacionalni pobjednik za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN) 2019. godine. Ove godine tema je bila wellness i zdravstveni turizam.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava ustvrdio je sudjelujući na okruglom stolu "Ovčara - zločin bez kazne", da gotovo tri desetljeća od tog masovnog zločina hrvatske institucije okreću glavu od tog problema, zaključivši da u državi očito postoje strukture kojima istina ne odgovara.

Povodom tiskanja Statut Grada Vukovara na ćirilici i događaja na protekloj sjednici Gradskoga vijeća, u organizaciji Udruge 100%-tnih HRVI I. skupine u Gradskoj vijećnici Grada Vukovara održana je tiskovna konferencija  pod nazivom Mi vas „dobro“ razumijemo“.

Predsjednik Udruge Đuro Glogoški predočio je fotografije razrušenog grada Vukovara govoreći kako su one dovoljan dokaz o tome što se sve ovdje događalo i tko je za to kriv. Istaknuo je kako su nakon Domovinskoga rata oni koji su izvršili agresiju prihvaćeni u hrvatskom društvu o čemu svjedoče i Zakon o općem oprostu, Zakon o konvalidaciji i Ustavni Zakon o pravim nacionalnih manjina.
-Što smo dobili zauzvrat od onih kojima su oprošteni ratni zločini. Branitelji se često spominju kao teret mirovinskog sustava, a nitko ne spominje one koji dobivaju mirovinu i ostvaruju pravo na radni staž za vrijeme okupacije, koji u mirovinski sustav nisu uplatili ni lipu. Svi ti zakoni doneseni su pod ucjenama, a svjedoci tih ucjena smo i danas. Dobili smo zauzvrat da ne mogu prihvatiti Hrvatsku državu i da su ostali na onim temeljima na kojima su započeli agresiju na Hrvatsku. Ne poštuju i ne cijene Hrvatsku državu o čemu svjedoče brojni grafiti ispisani na ćirilici poput onih da je Vukovar srpski grad, zastave, ali ne hrvatske, razni napisi po portalima, spomenici agresorima. Srbija je rehabilitirala četništvo, a u Hrvatskoj se to također provlači – rekao je Glogoški dodajući kako ćirilica nije samo pismo, već se njome veličaju oni koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku . Upitao je i zašto se istina i povijest tumače na različite načine tražeći pri tome da se udžbenik povijesti za 8.razred po kojemu uče pripadnici srpske nacionalne manjine povuče iz upotrebe. Istaknuo je kako SNV, ZVO i SDSS i dalje žele autonomiju u Hrvatskoj postavljajući pitanje jesu li se  odmaknuli od onoga što su željeli devedesetih godina.
- Predstavnici Srpskog narodnog vijeća, Zajedničkog vijeća općina, SDSS-a i njihovi saborski zastupnici ne mogu reći da ne znaju za to i da ne stoje iza toga. Zašto se nikada nisu ogradili od transparenata, izgradnje spomenika agresorima…? – upitao je Glogoški rekavši kako se „ mi jako dobro razumijemo“.
-Mi jesmo dali svoj doprinos u Domovinskome ratu, izašli smo iz njega, kroz sve ove zakone pokušavamo zaboraviti ono što se dogodilo, ali postoji naša stvarnost i s razlogom se pitamo tko ima za nas razumijevanja, tko nas razumije i kako mi možemo gledati na budućnost, ako nismo raščistili vrijeme iz prošlosti – poručio je Glogoški pokazujući fotografije vojnih invalida  i njihove ozljede.

U Vukovaru je u tijeku dvodnevni 22. znanstveno-stručni skup Vukovar '91. – dvadeset i osam godina poslije. Skup koji je posvećen gradu Vukovaru i stradanju grada za vrijeme Domovinskog rata tradicionalno organizira Institut Ivo Pilar.

Ravnatelj instituta Ivo Pilar, doktor znanosti Zlatko Holjevac rekao je kako su tema ovogodišnjeg skupa suvremene migracije, zanimljiva tema zbog svega što je Vukovar pretrpio u Domovinskom ratu a da su migracije koje potresaju čitavu Europu  i danas vrlo aktualna tema koju institut koji prati suvremene trendove u hrvatskom društvu znanstvenim pristupom želi obraditi i prezentirati javnosti. U dva dana koliko traje skup biti će predstavljeno 19 znanstvenih radova na temu migracija i njihov utjecaj na suvremeni način života.

Voditelj područnog centra Vukovar Instituta Ivo Pilar, sociolog Mateo Žanić rekao je kako je tema migracija vrlo aktualna u znanstvenoj zajednici, a da se s negativnim migracijskim kretanjima posebice suočava istok Hrvatske.  Istraživanja provedena na učenicima 3. i 4. razreda svih 15 srednjih škola u Vukovarsko-srijemskoj županiji pokazala su kako samo trećina učenika želi ostati živjeti i raditi u našoj županiji, dok trećina svoju budućnost vidi u nekoj od drugih županija a trećina želi otići iz Hrvatske.

Pomoćnik ravnatelja Instituta, demograf Dražen Živić rekao je kako za demografske neprilike u Vukovarsko-srijemskoj županiji postoji nekoliko razloga, prvi je prirodno kretanje broja stanovništva, pri čemu je posljednjih 20 godina prisutan negativni prirodni prirast, odnosno veći broj umrlih u odnosu na rođene, a drugi razlog su migracije koje su od Domovinskog rata i prisilnih migracija konstantno prisutne na ovome području te da će se ovakav negativni trend nastavit jer se ne vide naznake obnove stanovništva - zaključio je Živić

Na skupu sudjeluju članovi Instituta Ivo Pilar te znanstvenici sa filozofskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatskog vojnog učilišta. Svi referati sa ovog znanstveno-stručnog skupa biti će objavljeni u zborniku radova.