ON AIR . . . . . .

Gimnazija Vukovar - Micro:bit u integriranoj nastavi informatike i fizike

Pripreme za mjerenja Pripreme za mjerenja Foto: Gimnazija Vukovar

Da se micro:bit može koristiti u integriranoj nastavi informatike i fizike pokazali su učenici 2. b razreda Jezičnog usmjerenja Gimnazije Vukovar vođeni nastavnicom informatike Sanjom Pavlović Šijanović i nastavnikom fizike Ivanom Menđušićem. 

Iako jezična usmjerenja u gimnazijama imaju informatiku samo u drugom razredu i iako je ova školska godina za njih tek početak, intenzivnijeg bavljenja područjem programiranja, naši učenici pokazali su da je programiranje uz pomoć Makecode sučelja znatno olakšano te pristupačnije za početnike u svijetu kodova, a samim tim i poticajnije jer su postignuća na zavidnoj razini - kaže Pavlović Šijanović.
Nastavnici-1
Učenike su vodili nastavnica informatike Sanja Pavlović Šijanović i nastavnik fizike Ivan Menđušić

Naime web sučelje za programiranje micro:bita u Makecode editoru (link: https://makecode.microbit.org/ ) s lijeve strane sadrži simulator na kojem se odmah po pisanju programa, sam program i izvršava pa se vizualizacijom istovremeno uočavaju isprogramirane radnje, a uz to jednostavno možemo učiti i bez samog uređaja. U sredini se nalazi izbornik s kategorijama naredbi iz kojeg odabiremo željene naredbe i odvlačimo ih u desni dio sučelja gdje pišemo program.

- Upoznavanje sa sučeljem i pisanje prvog programa „Smješka“ kojeg smo potom učitali na micro:bit, bile su naše početne aktivnosti, koje su rezultirale 100% uspješnošću i istim postotkom izazvale zadovoljstvo i želju za danjim aktivnostima. Vrlo brzo smo savladali programiranje tipkala, definiranje varijabli, smisao programskih petlji, ispitivanje uvjeta i ugradnju matematičkih operatora, što nam je bilo potrebno za naš glavni zadatak – programiranje micro:bita – senzora i konvertera temperature. Započeli smo jednostavnijim zadatkom u kojem je micro:bit samo očitavao temperaturu, potom ju pretvarao u stupnjeve Celzijuse, preračunavao ih u Kelvine i na kraju u Fahrenheite. U konačnici, pripremili smo micro:bit koji je našim programom postao konverter izmjerene temperature. Time je naš posao vezan za programiranje micro:bita bio završen - ispričala je Pavlović Šijanović.

Nakon toga je nastupilo vakumiranje micro:bitova, jer smo željeli da nam micro:bitovi – senzori, mjere temperature zagrijavane vode, leda, otopljenog leda…
Vakumiranje-micro-bita-1
Vakumiranje micro:bitova

- Sve je to trebalo pripremiti, pa smo se opskrbili i plamenikom, kutijom kuhinjske soli, menzurama, ledom, posudama, vrećicama i uređajem za vakumiranje…prava mala kuhinja i fizika u stvarnim situacijama. Učenici su usvojili pojam termodinamičke ili apsolutne temperature, te rad živina termometra. Prisjetili su se kako pretvarati temperaturu iz Celzijeve u apsolutnu ljestvicu i obrnuto, te kako pretvarati Fahrenheit u Celzijevu ljestvicu i obrnuto - rekao je nastavnik fizike Ivan Menđušić.

Micro:bit računala su mjerila nasumičene temperature koje su se nalazile u različitim posudama. Izmjerene podatke početne (sobne temperature) i konačne (npr. u nekoj od posuda) mjerili su u nasumično odabranim mjernim ljestvicama. Dane su podatke preračunavali u Celzijevu ili Kelvinovu temperaturnu ljestvicu da bi dobili razliku temperature npr. kolika je razlika temperatura prostorije i leda. Na jednostavan i zanimljiv način učenici su razvili sposobnost kontrole varijabli koristeći se proporcionalnom logikom.

- A kako kuhinju uvijek treba i pospremiti, tako smo na kraju sve micro:bitove, izvadili iz vakumiranih vrećica, pospremili baterije, oprali posude, ugasili plamenike, led se rastopio, pa je bilo brisanja i parketa…i u konačnici, odradili smo jako puno posla ali zadovoljstvo sa lica nas nastavnika i naših učenika nije nestalo. Dapače, proveli smo i anonimnu anketu putem edukativne društvene mreže Yammer, u kojoj smo tražili povratnu informaciju učenika, da li im se ovakav način integrirane svidio, i svi učenici su izrazili svoje zadovoljstvo i želju za ovakvim vidom nastave - dodala je Pavlović Šijanović.

Led-1
Led

- Što nam je sve trebalo kako bismo sve ovo proveli? Puno pripreme i osmišljavanja ovakvog načina rada, popis potrebnih sredstava za ostvarenje željenih ishoda iz područja informatike i fizike, entuzijazma i želje za kreativnijom i zanimljivijom nastavom, i četiri školska sata (dva sata za potrebe obrade sadržaja iz informatike i fizike i dva sata za implementaciju obrađenih sadržaja kroz konkretnu primjenu). - pojasnio je Menđušić.

- Na kraju, slobodno možemo zaključiti da integrirana nastava, iako iziskuje znatno više pripreme i znatno veći angažman učenika i nastavnika, donosi i znatno više dobrobiti. Područja primjene micro:bitova su neiscrpna, mogućnosti su neograničene i ovaj naš primjer dokaz je da implementacija micro:bitova u nastavni proces može pomoći učenicima u stjecanju znanja, vještina i sposobnosti potrebnih da iz pasivne uloge korisnika digitalne tehnologije prerastu u aktivne dizajnere i stvaraoce novih alata s kojima će se moći unaprijediti učenje, rješavati probleme ili jednostavno se zabaviti te u potpunosti iskoristiti prednosti života i gospodarstva 21. stoljeća - zaključila je Pavlović Šijanović. 

Pročitano 1245 puta
Ocijeni sadržaj
(8 glasova)
Objavljeno u Zanimljivosti

FACEBOOK KOMENTARI

Poveži se s nama

Iz naših foto galerija