Komemorativni govor održala je Manda Patko, predsjednica Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja koja je istaknula kako su na popisu nestalih još šezdeset i tri osobe iz Borova naselja, a njihove obitelji žive u sadašnjosti, ali se ustaju i liježu u 1991..
Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir istaknula je kako je u protekle dvije godine s popisa zatočenih i nestalih pronađeno samo 37 osoba što je poražavajuće jer, kako je rekla, tim tempom čak ni praunuci neće pronaći kosti svojih pradjedova. Dodala je kako bi država trebala biti oštrija u odnosu s Srbijom, a ne se ponašati zaštitnički prema njoj i pokazivati da smo civilizirani dio Europe dok zauzvrat ne dobivamo ništa.
Prigodni su recital izveli učenici osnovnih škola Siniše Glaveševića i Blage Zadre, a molitvu je predvodio župnik župe sv. Josipa Radnika fra Vjenceslav Janjić.
Nakon programa kolona sjećanja prošla je ulicama Borova naselja od ruševina nekadašnje tvornice do crkve Gospe Fatimske gdje je vojni ordinarij u BiH mons. Tomo Vukšić za sve poginule i nestale služio svetu misu.
Na dan okupacije Borova naselja 19. studenoga 1991. ondje su ubijene 54 žrtve, njih još 80 nakon okupacije dok je u cijeloj četvrti u skoro tri mjeseca opsade grada poginulo 176 civila i branitelja. Od 800 ranjenika iz Borovo commerca njih 115 odvedeno je u nepoznato. Sudbina 48 hrvatskih branitelja i civila iz Borovo commerca još nije poznata dok se još 63 stanovnika Borova naselja vode kao nestali.
